REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj Kž-474/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Silvije Sajfert predsjednika vijeća, Vedrana Pavelića suca izvjestitelja i Mirka Svirčevića člana vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Zrinke Žalac, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐI, zbog kaznenog djela iz članka 179. a. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17. i 118/18 - dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog ĐI podnesenoj po branitelju Goranu Ružiću odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda odvjetnika Gorana Ružića i Tina Ružića iz Čakovca i Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu broj KO-DO-667/2020-32 od 24. srpnja 2025., protiv presude Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj K-184/2020-68 od 11. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba okrivljenog ĐI, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II. Zbog odluke pod I. žalba Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Čakovcu okrivljeni ĐI proglašen je krivim zbog kaznenog djela – nasilje u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179. a. KZ/11., te je na temelju članka 179. a. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora sedam mjeseci, te su na temelju članka 56. KZ/11. primijenjene odredbe o uvjetnoj osudi i okrivljeniku je određen rok provjeravanja tri godine, pa se kazna zatvora sedam mjeseci neće izvršiti ako u roku tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13., 152/14.,70/17. , 126/19., 80/22., 36/24., 72/25 i 13/26 dalje ZKP/08.) oštećena ČI sa imovinsko pravni zahtjevom iznosa 6.636,14 eura/50.000,00 kuna upućena je u parnicu, a na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. okrivljeni ĐI dužan je platiti u korist državnog proračuna trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. u iznosu 200,00 eura, te troškove iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08. iznosa 149,89 eura s osnova troškova svjedoka, sve u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

3. Protiv navedene presude pravodobno je žalbu podnio okrivljeni ĐI po branitelju Goranu Ružiću zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da okrivljenika oslobodi optužbe ili pak da vrati predmet na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

4. Također je protiv prvostupanjske presude žalbu pravodobno podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu zbog odluke o kazni i zbog odluke o sigurnosnoj mjeri s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.

7. Žalba okrivljenika je osnovana, a žalba Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu je bespredmetna.

8. Okrivljeni ĐI u žalbi, između ostalog, navodi da prvostupanjskom presudom opisano njegovo postupanje nije takvog značaja da se može smatrati kaznenim djelom, jer je za nasilje u obitelji osim kaznene odgovornosti propisana i prekršajna odgovornost. Navodi se, nadalje u žalbi okrivljenika, da je kaznena odgovornost normirana odredbom članka 179. a KZ/11. gdje se traži za ostvarenje tog kaznenog djela da okrivljenik teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Smatra da je u prvostupanjskoj presudi trebalo razlučiti radi li se o prekršajnoj ili kaznenoj odgovornosti okrivljenika, a prvostupanjski sud nije ni na koji način obrazložio zbog čega smatra postupanje okrivljenika kaznenim djelom, a ne prekršajem.

9. Iako je žalbu podnio zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni, navod dijela žalbe koji je obrazložen u točki 8. obrazloženja ovog rješenja, ovaj drugostupanjski sud shvaća kao žalbeni osnov bitne povrede odredaba kaznenog postupka jer se suštinski u tom dijelu žalbe osporava da bi prvostupanjski sud obrazložio zbog čega smatra da je okrivljenik postupanjem koje je navedeno u izreci prvostupanjske presude teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji.

10. U pravu je žalitelj da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Naime, pobijanom presudom se tvrdi da je kazneno djelo iz članka 179. a. KZ/11. okrivljenik počinio prema žrtvi ČI u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 15. listopada 2019. na način da je teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod izvanbračne supruge ČI izazvao bojazan za vlastitu sigurnost. U navedenom razdoblju na snazi su bila dva zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i to jedan koji je objavljen u Narodnim novinama broj 137/2009, a drugi koji je objavljen u Narodnim novinama broj 70/2017 (a ne kako to pogrešno stoji u prvostupanjskoj presudi "101/17"). Odredbom članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09 je propisano što se smatra nasiljem u obitelji, a odredbom članka 20. istog Zakona su propisane prekršajne sankcije za počinjenje nasilja iz članka 4. tog Zakona. Nadalje, odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji NN 70/17 je propisano što se smatra nasiljem u obitelji, a odredbom članka 22. istog Zakona su propisane prekršajne sankcije za počinjenje nasilja iz članka 10. tog Zakona. S druge strane počinjenje nasilja iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09 i počinjenje nasilja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji NN 70/17 je kazneno djelo iz članka 179. a. KZ/11. samo ako se navedeni propisi teško krše i time kod člana obitelji ili bliske osob e izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovedena u ponižavajući položaj ili stane dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

11. Prvostupanjski sud u točki 22. obrazloženja prvostupanjske presude naveo da se u inkriminiranom razdoblju okrivljenik ponašao prema oštećenici upravo na način kako se tereti, dakle da su predmetni događaji bili takvi po svom karakteru i intenzitetu da oštećenica više u konačnici nije mogla ni željela podnositi okrivljenikovo ponašanje zbog čega ga je napustila u listopadu 2019. odselivši se svojim roditeljima, pa se nadalje u istoj točki nabraja psihičko nasilje, te fizičko nasilje.

12. Razgraničenje između kaznenog djela iz članka 179. a. KZ/11. i prekršaja sukladno Zakonima o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to obrazloženo u točki 10. obrazloženja ovog rješenja očituje se u težini ugrožavanja zaštićenog dobra što je činjenično pitanje i sud je to dužan ocijeniti, a pri tome se poimanje težine kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji očituje kroz visok stupanj nasilja, surovosti ili bešćutnosti počinitelja, te izraženom poniženju ili patnji žrtve i tek tada će se raditi o kaznenom djelu, a ne o prekršaju. Međutim, u obrazloženju pobijane presude u potpunosti su izostali razlozi zbog čega prvostupanjski sud smatra da se ponašanje okrivljenika tempore criiminis treba ocijeniti "teškim". Pri tom prvostupanjski sud ističe da je zbog, u izreci prvostupanjske presude navedenog okrivljenikovog postupanja, došlo do toga da oštećenica nije mogla ni željela podnositi okrivljenikovo ponašanje zbog čega ga je i napustila u listopadu 2019. S obzirom na to da je prvostupanjski sud propustio obrazložiti zbog čega postupanje okrivljenika smatra "teškim" presuda se ne može ispitati jer ne sadrži razloge o toj bitnoj činjenici i na takav način prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.

13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju je upućen u točki 12. obrazloženja ovog rješenja, ako i nadalje smatra da postupanje okrivljenika čini bitno obilježje kaznenog djela iz članka 179. a KZ/11. obrazložit će koje je to ponašanje okrivljenika i zbog čega ocjenjuje kao "teško" kršenje propisa o zaštiti od nasilja u obitelji. Potom će prvostupanjski sud utvrditi je li se upravo zbog takvog ponašanja okrivljenika kod njegove izvanbračne supruge pojavio strah za njezinu sigurnost i je li ona zbog takvog ponašanja okrivljenika dovedena u ponižavajući položaj, te će donijeti novu na zakonu zasnovanu presudu.

14. Odredbom članka 487. stavak 4. ZKP/08. propisano je da kada se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u obrazloženju treba navesti ocjenu svih žalbenih navoda, te dati uputu prvostupanjskom sudu u odnosu na pravno odlučne činjenice. U tom smislu se skreće pažnja prvostupanjskom sudu da je u izreci prvostupanjske presude kao vrijeme počinjenja kaznenog djela obuhvaćeno razdoblje od 1. lipnja 2015. do 15. listopada 2019., pa je nejasno zbog čega prvostupanjski sud u točki 20.5. obrazloženja prvostupanjske presude ističe događaj iz prosinca 2014. za koji oštećenica u iskazu navodi da ju je tada okrivljenik udario u glavu kojom prilikom joj je ozlijedio uho, povezujući s tim specijalistički nalaz sa str. 42 spisa, koji se odnosi na datum kada je žrtva pregledana od liječnika što je bilo 23. prosinca 2014., pa proizlazi da je taj događaj bio izvan vremena počinjenja kaznenog djela.

15. Nadalje, kada se pri izradi prvostupanjske presude u bitnim dijelovima reproducira iskaz žrtve, potrebno je navesti sve ono što je žrtva iskazala, a dotiče se bitnog obilježja kaznenog djela. Tako prvostupanjski sud propušta u reprodukciji iskaza žrtve ČI u točki 8. obrazloženja prvostupanjske presude navesti bitne dijelove njezinog iskaza, osobito onog dijela njezinog iskaza u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu od 14. veljače 2020. kada je navela i da ju je okrivljenik otvorenim dlanom udario po desnoj strani lica, odnosno po desnoj arkadi, uhvatio za vrat i stiskao ju, bacio na tlo i nije dao da se ustane te sjeo na nju. Što se tiče ocjene iskaza svjedoka ČI, AI, TI i MI s jedne strane, te ocjene obrane okrivljenika te iskaza svjedoka II, LI, SI i JI s druge strane, prvostupanjski sud je na prikladan i dostatan način obrazložio zbog čega određenim iskazima vjeruje, a određenim ne.

16. S obzirom da je žalba okrivljenika osnovana, valjalo je istu prihvatit i ovim rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu, te uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08., a upravo zbog toga je žalba Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu bespredmetna.

Slavonski Brod, 20. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Silvija Sajfert