Poslovni broj: K-292/2022

Republika Hrvatska

Općinski sud u

Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20 000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji tog suda Dubravki Đivanović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anđele Turuk kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika EO OIB [osobni identifikacijski broj] i trgovačkog društva Konstruktor-Hotina d.o.o. OIB: 74067299112, sa sjedištem u [adresa]. kbr. 9/1, radi kaznenog djela iz čl. 211. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12-dalje: KZ/11) i kaznenog djela iz čl. 211.st.1. KZ/11 u svezi sa čl.3. i 5. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku (dalje u tekstu: ODO u Dubrovniku) broj K-DO- 350/15 (KPO-DO-5/15) od 27. studenog 2015., izmijenjene u činjeničnom opisu 29. siječnja 2021., nakon javne rasprave održane i zaključene dana 17. ožujka 2026. koja rasprava je održana u nazočnosti državno odvjetničkog savjetnika u ODO u Dubrovniku TO, optuženika EO, predstavnika optuženog trgovačkog društva Konstruktor Hotina d.o.o. ČO, branitelja optuženika odvjetnika Gašpara Lujaka dana 20. ožujka 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 - dalje: ZKP/08) kazneni nalog ovog suda posl.br. Ref.7:K-690/15 od 15.veljače 2016. stavlja se izvan snage.

II. Na temelju čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj:

152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 – dalje: ZKP/08),

1. OPTUŽENIK: EO OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca E i majke T rođene Č, rođen **.**.1963. u [adresa], gdje i stanuje, 68. ulica kbr.4., državljanin Republike Hrvatske, dipl.ing. građevinarstva, zaposlen, plaća u iznosu od 1500,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, sa završenim VSS, nema u vlasništvu nekretnine, vlasnik tri vozila marke Škoda, godina proizvodnje 2015., Passat godina proizvodnje 2007. i Cady godina proizvodnje 2017.

2. trgovačko društvo KONSTRUKTOR-HOTINA d.o.o., OIB: 74067299119, matičnog broja: [matični broj], sa sjedištem u [adresa], kbr. 9/1, kojega predstavlja ČO, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1985. u [adresa], sa adresom prebivalištem u [adresa], državljanin [adresa]

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

1.optuženik EO

II. da bi kao direktor trgovačkog društva Konstruktor Hotina d.o.o. Blato, u vremenskom razdoblju između mjeseca srpnja 2011. i 30. prosinca 2014.g., odobrio eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju Kotaca, Općina Smokvica, u nakani pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi, protivno odredbama čl. 45 st. 1 Zakona o rudarstvu (NN 75/09 i 49/11), te odredbama čl. 76 st. 1 Zakona o rudarstvu (NN 56/13 i 14/14), znajući da je eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena samo unutar projektiranih završnih granica eksploatacije određenog Glavnim rudarskim projektom otkopavanja tehničko- građevnog kamena iz ležišta Kotaca, dok je odobrio obavljanje rudarskih radova na eksploataciji mineralne sirovine u sjeveroistočnom dijelu površinskog kopa etažom na + 140 m nadmorske visine, bez koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina na tom području, odnosno bez ugovora o koncesiji, i pri tome u navedenom periodu eksploatirao mineralnu sirovinu te tehničko-građevni kamen u količini od 4.029,31 m3 u sraslom stanju, odnosno 5.641,03 m3 u rastresitom stanju, te je u naznačenom razdoblju pribavio nepripadnu imovinsku korist trgovačkom društvu Konstruktor Hotina u ukupnom iznosu od 112.820,60 kn, za koji iznos se to društvo nepripadno okoristilo, pričinivši štetu Državnom proračunu Republike Hrvatske u navedenom iznosu

dakle, protivno propisima obavljao eksploataciju rudnog blaga i time prouzročio znatnu štetu,

2. trgovačko društvo KONSTRUKTOR-HOTINA d.o.o.

III. što bi kaznenim djelom koje je činjenično opisano da je EO počinio kao direktor postupivši protivno odluci kojom nadležno državno tijelo određuje način eksploatacije mineralnih sirovina, time pribavilo nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 112.820,60 kn, pričinivši štetu Državnom proračunu Republike Hrvatske u navedenom iznosu,

IV. pa da bi time EO počinio kazneno djelo protiv okoliša – protupravnom eksploatacijom rudnog blaga – djelo označeno i kažnjivo po čl. 211. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12 - dalje: KZ/11), dok bi trgovačko društvo Konstruktor Hotina d.o.o. bilo odgovorno za kazneno djelo protiv okoliša - protupravnu eksploataciju rudnog blaga označeno i kažnjivo po čl. 211. st. 1. KZ/11, a sve u svezi sa čl. 3. i 5. st. 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

V. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. ODO u Dubrovniku ustalo je sa optužnicom pod brojem K-DO-350/15 (KPO-DO- 5/15) od 27. studenog 2015. protiv optuženika EO i trgovačkog društva Konstruktor-Hotina d.o.o. radi kaznenog djela iz čl. 211. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12-dalje: KZ/11) i kaznenog djela iz čl. 211.st.1. KZ/11 u svezi sa čl.3. i 5. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela s prijedlogom za izdavanje kaznenog naloga.

2. Općinski sud u Dubrovniku je prihvatio zahtjev ODO u Dubrovniku i presudom poslovni broj Ref.7: K-690/15 od 15.veljače 2016. izdao kazneni nalog kojim je okrivljeni EO oglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u vremenskom trajanju od 6 (šest) mjeseci, bez njezinog izvršenja, uz izricanje uvjetne osude s rokom kušnje od 1 (jedne) godine, a trgovačko društvo Konstruktor-Hotina d.o.o. je oglašeno odgovornim i izrečena mu je novčana kazna u visini od 15.000,00 kuna /1990,84 EUR.

3. Optuženi su pravodobno podnijeli prigovore, te je optužnica dostavljena optužnom vijeću koje je dana 01. rujna 2017. u predmetu poslovni broj 6 Kov-63/17-5 rješenjem potvrdilo optužnicu.

4. Kako su optuženi pravodobno podnijeli prigovor protiv kaznenog naloga odlučeno je kao pod točkom I. izreke i kazneni nalog ovog Suda poslovni broj Ref.7: K-690/15 od 15.veljače 2016 je stavljen izvan snage.

5. Na raspravi od 29. siječnja 2021. zastupnik optužbe je izmijenio optužnicu na način da u činjeničnom opisu na kraju točke 1 iza riječi „nepripadno okoristilo“ dodaju riječi “pričinivši štetu Državnom proračunu Republike Hrvatske u navedenom iznosu“ i te na kraju činjeničnog opisa točke 2. iza rij3či „112.820,60 kn“ dodaje riječi „pričinivši štetu Državnom proračunu Republike Hrvatske u navedenom iznosu“.

6. Dana 01. veljače 2021. donesena je prvostupanjska presuda koja je odlukom višeg suda ukinuta te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje

7. Upitan na raspravi kakvo je njegovo očitovanje o optužnici EO je iskazao da se ne smatra krivim za ono što im se stavlja na teret optužnicom izmijenjenoj na raspravi 29. siječnja 2021. Također je naveo da će da će iznijeti svoju obranu na početku dokaznog postupka i da neće odgovarati na ničija pitanja. Upitan na raspravi kakvo je njegovo očitovanje o optužnici predstavnik trgovačkog društva Konstruktor-Hotina d.o.o. ČO naveo je da se ne smatraju krivim za ono što im se stavlja na teret optužnicom izmijenjenoj na raspravi 29. siječnja 2021., te da neće iznositi obranu i da neće odgovarati na ničija pitanja.

8. Optuženik EO u svojoj obrani navodi da nije kriv za ništa za što ga se tereti i sve što je imao iskazati iskazao je u dosadašnjem tijeku postupka i ostaje pri tome. U obrani iznesenoj na raspravi održanoj 29. siječnja 2021. iskazao je kako se ne osjeća krivim, niti mu je bila nakana pribaviti bilo kakvu materijalnu korist, a niti je on odobrio eksploataciju izvan zakonskih gabarita. On se nije petljao ni u kakve rudarske radove. On jest odgovorna osoba u firmi, član uprave, ali mu Zakon o rudarstvu brani da se petlja u rudarske poslove. On je poduzeo sve ono što je u njegovoj domeni da se sve odvija u skladu s pozitivnim propisima, a nije znao niti je mogao znati da je nešto izašlo iz zakonskih gabarita i kako bi on uopće o tome mogao govoriti kada ni inspektorica koja je obišla to polje to nije vidjela. Za to postoji druga osoba u društvu koja je za to odgovorna i on je angažirao i platio ovlaštenu firmu koja je onda utvrdila potpuno stanje. On je znao da im radi nove koncesije slijedi inspekcijski pregled i nema smisla da bi to tako radio. U cijelom postupku same eksploatacije on nije sudjelovao, oni kao firma svoj posao pošteno i kvalitetno odrađuju, a s obzirom na to da se protiv firme i odgovorne osobe vodi kazneni postupak ne mogu dobiti potvrde o nekažnjavanju koje su nužne za sudjelovanje na natječajima koje raspisuju država i jedinice lokalne uprave i samo uprave, te daljnje poslovanje firme dolazi pod upitnik. Misli da sve ovo skupa od prvog dana nema smisla i odgovornost za rudarske radove ne može biti njegova odgovornost. On je angažirao eksperte raznih struka upravo zato da se ne bi dogodilo nešto mimo zakona, a to što se dogodilo spletom raznih okolnosti nije njegova krivnja. U vrijeme sklapanja nagodbe s državom oni su tu nagodbu morali sklopiti jer za dobivanje nove koncesije moraju dobiti potvrdu da su podmirili sva dugovanja državi i da to nisu potpisali i platili, tu potvrdu ne bi dobili, već bi morali ići na sud i ne bi mogli dobiti novu koncesiju, odnosno poslovanje firme bi bilo ugroženo.

8.1. Pročitan je pregledan i preslušan zapisnik o prvom ispitivanju EO sa DVD snimkom ispitivanja od 15. listopada 2015. ( list spisa 104-109), a kojom prilikom je iskazao da je razumio zašto ga se tereti. Po njemu njegove osobne odgovornosti nema, nije bila namjera niti odobriti bilo kakvu eksploataciju mineralne sirovine tehničko građevnog kamena niti da pribavi nepripadnu imovinsku korist. Odgovorna je osoba firme i odgovoran je za poslovanje firme koja ima trideset i nekoliko zaposlenika, koja ima u sklopu svoje djelatnosti rudarsku djelatnost eksploatacije kamena u kamenolomu Kotaca. Od dana kada je preuzeo funkciju i postao odgovoran za poslovanje ove tvrtke u svakom trenutka vodi računa da se poštuju ne samo propisi koji reguliraju rad u samom kamenolomu nego i ostali propisi vezani za poslovanje firme. Kako je jedna od njihovih djelatnosti i rudarska djelatnost odnosno eksploatacija tehničko građevnog kamena svjesni su propisa i pravilnika koje treba poštovati i koji su primljeni. Kako su relativno mala firma ne raspolažu niti ljudskim kapacitetima niti opremom kojom bi vršili vlastitim snagama bušenje i miniranje tehničko građevnog kamena pa u tu svrhu vode računa da se sve radi po zakonu i da ne dođe do ekscesa i u tu svrhu za to ugovorom angažirali tvrtku koja je za to ovlaštena dugi niz godina, odnosno koja ima sve potrebne ljudske resurse i mehanizaciju a radi se o tvrtki Konstruktor inženjering iz Splita. To je tvrtka s kojom se redovito sklapa ugovor za obavljanje ove vrste radova. Dakle on kao odgovoran osoba napravio je sve da ta tvrtka dobije svu potrebnu dokumentaciju prema kojoj je ona dužna obavljati te radove bušenja i miniranja. Radi se o ugovoru o koncesiji, o gabaritima eksploatacijskog polja, i radi se o odobrenom rudarskom projektu koji je neophodan u cijeloj ovoj priči odnosno eksploataciji kamena i tvrtka Konstruktor inženjering dobila je od njih, odnosno već dugi niz godina to radi i ima rudarski projekt i geodetske podloge koje opet radi za to ovlaštena tvrtka. Nemaju oni geodeta već ovlaštene geodetske firme naprave geodetsku snimku stanja u kamenolomu. Postoji geodetski projekt i prosljeđuje se firmi koja za njih obavlja bušenja a onda miniranja. Želi naglasiti da nikakve eksploatacije izvan granica eksploatacijskog polja nije bilo. Ne radi se o tome da su izašli iz gabarita eksploatacijskog polja nego je tijekom vršenja takvih radova došlo do toga da su se završne kosine, odnosno recimo projektirani oblik tog kamenoloma poremetio, postoji razlog geološke naravi, kamenolom Kotaca, u razgovorima sa svim ljudima te struke se čude gdje se išlo u eksploataciju tog kamena jer se radi o kamenolomu koji je geološki cjelovit ali jako nepovoljan u smislu da je pun špilja, slojeva zemlje, znači bilo kakvo miniranje bilo kakvi poremećaji može uzrokovati urušavanja, što se u ovom slučaju dogodilo. Prilikom miniranja radi se o eksplozijama od par tona pa do deset do dvanaest tona eksploziva. U takvom materijalu to je dosta teško kontrolirati. Često se događa da uslijed pojave slojevitosti dolazi do urušavanja, nešto s čim se teško nositi, nešto što je teško predvidjeti. Izbuše se rupe, stavi eksploziv minira se i u ovom slučaju se dogodilo to što se dogodilo. Kad su oni došli do tih saznanja nakon prijave rudarskog inspektora, dobili su nalog da izmjere o kojim količinama se radi, to su i napravili i o tome je obaviješteno Županijsko državno odvjetništvo i ono je predložilo nagodbu da Republici Hrvatskoj plate štetu, odnosno za neostvarenu nepripadnu korist. Oni su prihvatili i zajedno s kamatama platili oko sto dvadeset i nešto tisuća kuna. Nikakve namjere nije bilo, oni imaju materijala unutar projektiranih granica, tko bi normalan išao kopati i sebi potencijalno išao stvarati probleme van granica definiranih glavnim rudarskim projektom. Napravili su sve što su trebali napraviti, on kao odgovorna osoba povjerio je posao firmi koja je za to registrirana, koja je ekipirana, koja ima svu tehniku i ljude. Taj materijal koji se tu urušio, on ga ima 50 ili 100 metara dalje kojeg legalno može eksploatirati unutar granica njegovog rudarskog projekta, odnosno unutar granica koncesije. Nikakvog izlaska izvan granica eksploatacijskog polja nije bilo nego se tijekom redovnog eksploatiranja unutar granica eksploatacijskog polja dogodilo urušavanje. Ni u ludilo ne bi dopustio ilegalno eksploatiranje. Podnijeli su prošle godine zahtjev za proširenje, za nastavak legalnog rada kamenoloma za slijedećih 20 godina, i u sklopu ishodovanja sve potrebne dokumentacije bilo je potrebno ishodovati od rudarske inspekcije potvrdu da nisu zatečeni u ilegalnoj eksploataciji i oni su podnijeli zahtjev rudarskoj inspektorici i rudarska inspektorica je izišla na teren i ista je utvrdila da nisu te kosine nego su se pomakle, odnosno naložila je njima da naprave snimak, što su napravili i pokazalo se to.

9. Predstavnik okrivljene pravne osobe Konstruktor-Hotina d.o.o. ČO branio se šutnjom, stoga je izveden dokaz čitanjem obrane predstavnice optužene pravne osobe dane na zapisniku rasprave održane dana 29. siječnja 2021., te čitanjem obrane predstavnice optužene pravne osobe Konstruktor-Hotina d.o.o. dane na zapisnik o ispitivanju predstavnika pravne osobe u Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku dana 11. studenog 2015.

9.1. Predstavnica okrivljene pravne osobe JO u obrani danoj na zapisniku rasprave održane dana 29. siječnja 2021., iznosi da trgovačko društvo Konstruktor Hotina nije krivo za ovo kazneno djelo te u cijelosti ostaje pri obrani iznesenoj pred ODO u Dubrovniku 11. studenog 2015.

9.2. Predstavnica okrivljene pravne osobe JO u obrani danoj na zapisnik o ispitivanju predstavnika pravne osobe u Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku dana 11. studenog 2015. iznosi kako član uprave društva Konstruktor Hotina d.o.o. poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da eksploatacijsko polje Kotaca u svemu funkcionira u skladu s relevantnim zakonskim propisima. U tom smislu, a sve s ciljem da se osigura rad društva, a samim tim i eksploatacijskog polja Kotaca u skladu s relevantnim zakonskim propisima član uprave društva Konstruktor Hotina poduzeo je između ostalog slijedeće radnje: s obzirom da društvo Konstruktor Hotina ne posjeduje opremu za bušenje i miniranje, niti ima zaposlenu visoko kvalificiranu stručnu radnu snagu rudarskog i geodetskog smjera, to se radovi bušenja i miniranja na eksploatacijskom polju Kotaca već godinama ugovaraju s društvom Konstruktor inženjering d.d. Split, koje društvo za navedene radove ima sve potrebne kapacitete. Sva potrebna geodetska i projektna dokumentacija uredno se dostavljala izvođaču radova bušenja i miniranja, dakle, društvu Konstruktor inženjering d.d. Geodetska premjeravanja su vršile za to ovlaštene tvrtke. Osim navedenih poduzetih mjera društvo Konstruktor Hotina je pokrenulo postupak proširenja postojeće važeće rudarske koncesije kako bi se predmetnom društvu omogućila i daljnja eksploatacija mineralnih sirovina u skladu sa zakonom. Tijekom predmetnog postupka s ciljem ishođenja potvrde z čl.20.st.2.t.2. Zakona o rudarstvu (potvrda da nije bilo nezakonite eksploatacije), a koja potvrda se prilaže uz ostalu dokumentaciju za potrebe ishođenja rudarske koncesije na eksploatacijskom polju Kotaca izvršen je inspekcijski nadzor. Tijekom predmetnog nadzora utvrđeno je da je društvo Konstruktor Hotina izvršilo eksploataciju tehničko građevnog kamena izvan završenih granica otkopavanja određenih glavnim rudarskim projektom, a pri čemu je eksploatiralo količinu stjenske mase od 4238,70m³ u sraslom stanju. Uprava za inspekcijske poslove u gospodarstvu je o gore utvrđenom činjeničnom stanju obavijestila Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo. ŽDO u Dubrovniku, Građansko-upravni odjel je dostavilo društvu Konstruktor Hotina d.o.o. zahtjev za mirno rješenje spora, odnosno predložilo sklapanje nagodbe kojom se društvo Konstruktor Hotina obvezalo RH isplatiti iznos od 112.820,60 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. TD Konstruktor Hotina je prihvatilo predloženu nagodbu, te je zajedno sa zateznom kamatom RH isplaćeno ukupno 121.596,37 kuna. Dakle, u postupku kojeg je društvo Konstruktor Hotina samo iniciralo utvrđeno je da je otkopavanje izvršeno i izvan granica određenih glavnim rudarskim projektom. Iako je član uprave društva poduzeo i poduzima sve mjere kako bi se u svemu osiguralo zakonit rad društva Konstruktor Hotina otkop izvan granica predviđenih glavnim rudarskim projektom se dogodio zbog geološke strukture eksploatacijskog polja Kotaca. Naime, predmetno polje je puno špilja, a i sam položaj stijena u ovom kamenolomu nije dobra iz razloga što se prilikom miniranja stijene zbog svog nepovoljnog položaja lako urušavaju. Dakle,u konkretnom slučaju otkop izvan granica odobrenih glavnim rudarskim projektom nije se dogodio s namjerom već zbog geološke strukture kamenoloma, dakle zbog više sile. Napominje i da nije postojao razlog za eksploatacijom izvan granica odobrenih glavnim rudarskim projektom budući da je društvo Konstruktor Hotina imalo, a ima i danas, dovoljne količine materijala za otkop unutar granica odobrenih glavnim rudarskim projektom. Nije bilo nakane pribavljanja nepripadne imovinske koristi, a ni razloga zbog dovoljne količine tehničko građevnog kamena unutar granica odobrenih glavnim rudarskim projektom, već se isto dogodilo zbog geološke strukture i položaja kamenja. Ne zna odgovor na pitanje jesu li završne granice otkopavanja bile označene na terenu, vjerojatno jesu. Ne može odgovoriti ni na pitanje jesu li granice ucrtane u situacijsku kartu stanja rudarskih radova jer se radi o stručnom pitanju i nije imala uvid u to.

10. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao zapisnik Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu o obavljenom nadzoru 1. i 3. lipnja 2015.godine u trgovačkom društvu Konstruktor-Hotina d.o.o. (list spisa 10-16), rješenje Ureda za gospodarstvo izdano trgovačkom društvu Konstruktor-Hotina d.o.o. od 16. veljače 1995.godine i 18. lipnja 1998.godine (list spisa 17-19), elaborat o rezervama tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju Kotaca od veljače 2013. (list spisa 20-71 i list spisa 199-213), temeljem odredbe čl.431. st. 1.t. 8. ZKP/08, s obzirom na to da je ranije ispitana na raspravi u prisutnosti stranaka pročitan je i pregledan iskaz svjedokinje GO dan na zapisniku rasprave od 17. siječnja 2018. (list spisa 157-159), temeljem odredbe čl. 431.st.1.t. 8. ZKP/08 s obzirom na to da je ranije ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka pročitan je i pregledan iskaz svjedoka UO dan na zapisniku rasprave od 26.travnja 2018. (list spisa 164-165), nagodba zaključena između Republike Hrvatske i trgovačkog društva Konstruktor-Hotina d.o.o. broj N-DO-7/15 od 20. kolovoza 2015. (list spisa 121-124), temeljem odredbe čl. 431.st.1. 8. ZKP/08 s obzirom na to da su ranije ispitani na raspravi u prisutnosti stranaka pročitani su i pregledani iskaz svjedoka ĐO dan na zapisniku rasprave od 26.travnja 2018. (list spisa 166-167, iskaz svjedoka DO dan na zapisniku rasprave od 26.travnja 2018. (list spisa 167-168), iskaz svjedoka HO dan na zapisniku rasprave od 26.travnja 2018., iskaz svjedoka MO dan na zapisniku rasprave od 26.travnja 2018. (list spisa 169-170), ugovor o radu br: 53/06 sklopljen između Konstruktor Hotina d.o.o. i HO (list spisa 145-147), Ugovor br. R-11/12 sklopljen između Konstruktor Hotina d.o.o. i Konstruktor -inženjering d.d. (list spisa 142-143), pročitani su i pregledani izvadak iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa RH za EO od 5. listopada 2015. (list spisa 94) i izvadak iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa RH za trgovačko društvo Kostruktor-Hotina d.o.o. od 5. listopada 2015. (list spisa 95).

11. Sud je temeljem odredbe čl. 421. st. 1. t. 3. ZKP/08 kao nevažan odbio dokazni prijedlog za provođenje kombiniranog rudarsko-geodetskog vještačenja budući da sud smatra kako se činjenice važne za ovaj kazneni postupak ne bi mogle utvrditi provođenjem takvog vještačenja i ovaj sud smatra kako nije sporno to da je došlo do odstupanja od projekta prilikom eksploatacije u kamenolomu Kotaca, nije sporno to kolika je količina eksploatirane mase izvan projekta, dok se ostale sporne činjenice (je li se to moglo uočiti od strane odgovornih osoba prilikom eksploatacije) ne bi mogle utvrditi provođenjem ovog vještačenja, poglavito s obzirom na protek vremena.

12. Svjedokinja GO u svom iskazu iznosi kako je provela inspekcijski nadzor trgovačkog društva Konstruktor Hotina d.o.o. i stanje radova na eksploatacijskom polju Kotaca. Utvrđeno je da je rješenjem od 18. lipnja 1998.godine odobreno trgovačkom društvu Konstruktor Hotina izvođenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju Kotaca. prema Glavnom rudarskom projektu otkopavanja tehničko-građevnog kamena iz ležišta Kotaca. S obzirom na to da završen granice otkopavanja nisu bile označene na terenu, niti su iste ucrtane na situacijsku kartu stanja rudarskih radova na tom eksploatacijskom polju iz mjeseca srpnja 2011. i situacijsku kartu stanja radova trgovačkom društvu Konstruktor Hotina naloženo je da putem ovlaštene osobe na situacijsku kartu ucrtaju završne granice otkopavanja na dan 30. prosinca 2014. godine te je to društvo dalo i situacijsku kartu stanja radova na tom eksploatacijskom polju iz srpnja 2011. te je bilo potrebno utvrditi je li u ovom razdoblju vršena eksploatacija mineralne sirovine izvan završnih granica otkopavanja određenih glavnim rudarskim projektom i to konkretno prema prilogu 10 navedenog rudarskog projekta temeljem kojeg je bilo odobreno izvođenje rudarskih radova. U postupku inspekcijskog nadzora, uvidom u odobrenu projektnu dokumentaciju i elaborat obračuna kubatura u periodu između dvije situacijske karte iz srpnja 2011. i 30. prosinca 2014. trgovačko društvo Kvadratni metar je izradilo navedeni elaborat i to ovlašteni inženjer geodezije UO, čime je utvrđeno da je na eksploatacijskom polju Kotaca obavljana eksploatacija mineralne sirovine, tehničko-građevnog kamena etažom na koti +140m nadmorske visine u sjeverozapadnom dijelu površinskog kopa, izvan završnih granica otkopavanja određenih glavnim rudarskim projektom te je u periodu od srpnja 2011. do 30.prosinca 2014. izvan završnih granica eksploatacijskog polja eksploatirana količina stijenske mase od 4.238,70 m³ u srasnom stanju, bez koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina ,odnosno bez ugovora o koncesiji. Slijedom navedenog utvrđena je vrijednost mineralne eksploatirane sirovine, s tim da mora pojasniti da se obujam stijenske mase množi s popratnim koeficjentom i eksploatacijskim gubitkom. Nakon toga je utvrđena vrijednost eksploatirane sirovine bez ugovora o koncesiji na temelju uredbe o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine. Tako se došlo do iznosa od 112.820,60 kuna. Kada je se pita je li moguće da je došlo do odrona određene stijenske mase koji je potom eksploatirana, može reći da je ovdje osnovni uzrok eksploatacije izvan granica projekta taj što nisu označene granice pa se onda i eksploatirala sirovina izvan granica. Zasigurno je da se ovakva količina nije mogla odroniti, te je ovo trgovačko društvo moralo voditi računa o granicama glavnog rudarskog projekta, temeljem kojeg je odobreno izvođenje rudarskih radova, a u tijeku inspekcijskog nadzora stranka nije ukazivala na eventualni odron na eksploatacijskom polju, niti je to označeno u knjizi rudarskog nadzora. Nju stranka nije prilikom inspekcijskog nadzora obavijestila da je došlo do bilo kakvog odrona, niti je o odronu obavijestila rudarskog inspektora u vrijeme kada bi odron nastupio. Ona je prigodom inspekcijskog nadzora tražila da joj se pokažu granice kako na terenu tako i na situacijskoj karti, tih granica nije bilo, a ne sjeća se da bi pitala, odnosno tražila razjašnjenje od odgovornih osoba u trgovačkom društvu zašto te granice nisu određene. Ukoliko bi došlo do nekog odrona, naravno da bi takav odron ugrozio sigurnost radnika na terenu. Na terenu se mora označiti da se nitko ne približava tom mjestu zbog mogućeg odrona. Ona na zapisniku nije konstatirala da bi postojale neke opasnosti kao što je neki viseći kamen ili slično. Nije uopće čula da bi bilo odronjavanje, a kada je pregledavala teren nije uočila ništa što bi upućivalo na to da je došlo do odronjavanja, niti je stranka na to upozorila. Odron je u svakom slučaju vidljiv jer dio stijene ostane uz pokos, dio materijala ostane uz stijenu u slučaju odrona, a dio se rasprši. Ona je tu eksploataciju utvrdila temeljem situacijskih karata koje joj e predočila stranka i to od kojih je jedna iz srpnja 2011, a druga od 30. prosinca 2014. i nije joj bila predočena niti jedna druga situacijska karta u navedenom periodu. Kada ju se pitan bi li se danas na terenu moglo utvrditi postoji li taj odron ili ne, ne zna na temelju čega bi se moglo utvrditi, ako je uklonjen materijal i mjesto je promijenilo izgled. Geolog bi mogao odgovoriti samo na dio takvog pitanja, odnosno mogao bi eventualno dati odgovor zajedno sa geotehničarom. Pregledom terena ona može utvrditi vizualno postojanje neke opasnosti kao što su viseći kamen ili nepoštivanje pravila eksploatacije kao što su visina, nagib i kut nagiba koji su određeni projektom. S njom je prigodom nadzora bio g. HO i ona je bila na terenu, ali na terenu nije bilo moguće odrediti obavljaju li se radovi unutar granica otkopavanja pa je stranci naloženo dostaviti dokumentaciju koju je stranka i dostavila i dostavila je i elaborat kojim je utvrđen obračun eksploatiranog kamena izvan granica otkopavanja izrađen od ovlaštenog geodeta. Na terenu su bile označene vršne točke, a to su granice eksploatacijskog polja. Kada je se pita je li moglo doći do odrona usred tektonskog poremećaja radi miniranja u granicama eksploatacije, moguće je da dođe do manje količine odrona, ali u tom slučaju nisu poštivani parametri eksploatacije i ako stranka zna da ima problematičnu stijensku masu postavlja se pitanje zašto na to nije ukazala i zašto se nije makla od granica otkopavanja. Ne može odgovoriti na pitanje u odnosu na druge kamenolome je li rad u njemu povoljan ili nepovoljan sa stajališta inženjera rudarstva. Na upit branitelja u slučaju da je stranci nepoznat teren odnosno da nije znala za mogućnost odrona, postavlja se pitanje kako se moglo odroniti 4000 kubika na dužini od nekih 100 metara. Pitanje je li to bilo jednim miniranjem ili je to bilo više miniranja. Ključno je da stranka nije obavijestila ni usmeno ni pismeno o takvoj situaciji odrona. Ukoliko je do odrona došlo i odgovorna osoba to uoči, a do odrona dođe sa čestice koja nije u granicama eksploatacijskog polja, tu stijensku masu nije dopušteno eksploatirati ako dolazi izvan koncesijskog odobrenja odnosno granica eksploatacijskog polja. U slučaju da se odron dogodi izvan granice eksploatacijskog polja koncesionar mora to ograditi i obavijestiti rudarsku inspekciju.

13. Svjedok Svjedok UO u svom iskazu iznosi kako mu je poznato da je pozvan u vezi eksploatacijskog polja Kotaca i poznato mu je da je tamo došlo do odstupanja od projekta između 2011. i 2014.godine i on je o tome izradio elaborat po nalogu inspektorice. On je kad je sastavljao elaborat izlazio na lice mjesta i tamo je zatekao granice eksploatacijskog polja. Nije postojala eksploatacija izvan eksploatacijskog polja već se odstupanje se dogodilo u odnosu na rudarski projekt. On je izradio elaborat uzevši u obzir rudarski projekt, situaciju 2011. godine, situaciju 2014 godine i utvrdio količinu eksploatiranog kamena. On je elaborat radio po nalogu GO i jednom godišnje se snima situacija, za 2011. godinu nije utvrdio odstupanja. Kada mu se predočava karta situacije od 21.12. 2013. godine može reći da za tu godinu nije bilo odstupanja, kada mu se predočava karta situacije od 31. prosinca 2012. godine također može reći da za tu godinu nije bilo odstupanja. Na eksploatacijskom polju moraju biti označene granice isključivo eksploatacijskog polja a ne rudarskog projekta. Svjedoku je predočen njegov elaborat koji se nalazi u spisu ovoga suda K. 690/15 na što je svjedok izjavio kako se ne može izjasniti o tome gdje je došlo do odstupanja eksploatacije budući da se cijela geodetska situacija odnosno dio na kojemu je došlo do viška eksploatacije ne nalazi na preslici ove isprave. On je to predao inspektorici. Njega je za utvrđivanje tog viška eksploatacije angažirao EO po uputama inspektoričinog zapisnika.

14. Svjedok ĐO u svom iskazu iznosi kako zna zašto je pozvan i kada je 2000. godine došao raditi u Konstruktor, Konstruktor je imao firmu kći Konstruktor Hotina i on je obišao i njihov kamenolom i ustanovljeno je da oni imaju glavni rudarski projekt i da su bušenja radili kooperanti. Nakon njegovih sagledavanja Konstruktor je kupio nove bušilice koje su isplativije u bušenju i sklopljen je ugovor s upravom Konstruktor Hotine da poslove bušenja za njih radi Konstruktor. U ovom kamenolomu su uvjeti rada izuzetno teški u rudarskom i geološkom smislu. Projekt se nije mogao mijenjati jer je po tom projektu dobivena koncesija i svi radovi u ovom kamenolomu su iznimno osjetljivi i zahtjevni. On je od kolega saznao da je rudarska inspektorica zatražila da se usporede karte i njemu i kolegama je bilo čudno i nisu shvatili da se izašlo izvan projekta. U ovom kamenolomu postoje tektonski poremećaji, slojevi su različitog položaja, puno je rasjeda i uvijek se mogla očekivati izvanredna situacija. On je s J surađivao od 2000. godine pa do njegovog odlaska iz Konstruktora, misli da je bilo 2013. godine. Što se tiče geoloških specifičnosti slojevi bi trebali padati unutar kopa, a ovdje padaju prema vama, i tu su još rasjedi zapunjeni glinom i neki slojevi padaju prema vama, a drugi okomito na vas, što otežava bušenje. Lakše je bušiti granit nego vapnenac. Ovdje bušotine moraju biti udaljene oko 3 metra na ovom kopu i zbog ovakvih geoloških karakteristika je moguć ovakav eksces koji se dogodio da se sastave bušotine. Što se tiče rudarske specifičnosti, bušotina mora biti okomita, čista, jer tada nema djelovanja na susjednu bušotinu. Vrlo teško je predvidjeti što se dole događa jer bi inače to izbjegli. Kamenolom Kotaca je otvoren krivo odnosno suprotno za 180 stupnjeva nego što je trebao biti i u njemu je eksploatacija trebala ići u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Ovakav ekces se ne može spriječiti i u svakodnevnom poslu s obzirom na to da je rađeno po starom projektu ne može se uočiti da je do toga došlo. Sve fizičke poslove oko bušenja i miniranja su radili djelatnici Konstruktor Hotine a stručni inženjeri Konstruktora su bili tu za savjete i upute kako treba raditi. Od strane G je od 2006. bio tu rudarski tehničar koji je bio odgovorna osoba i to je sve. On je bio tehnički rukovoditelj kamenoloma. On je i nakon odlaska iz Konstruktora nastavio surađivati sa konstruktor Hotinom jer ima svoju privatnu firmu "Rudar" koja je za Konstruktor Hotinu napravila novi rudarski projekt. Upoznat je o postojanju ugovora između Konstruktor Hotine i Konstruktor inženjeringa o izvođenju radova rudarskog bušenja i miniranja. Njemu je poznat oblik kontrole eksploatacije u skladu s odobrenim projektom i zakon propisuje da se karta mora raditi najmanje jedanput godišnje. Kada su imali stari projekt odnosno projekt koji nije digitaliziran imali su stalnu točku koju odrede geometri i po tom se odmjerava koracima ili metrom gdje se nalaze. U kamenolomu ima ukupno nekih 800 metara, a oni su na nekih 38 metara izašli izvan crte glavnog projekta, odnosno nisu izašli nego se stijena povukla. On tvrdi da su same karte koje se izrađuju s greškom, a ta se greška dogodi kada karte prođu kroz ozolit, plin preko kojega su se karte radile tako da sama karta ima grešku od neka 2-4 metra. Sada se može vidjeti u kamenolomu Kotaca da ima dijelova koji su unutar projekta, ali nisu eksploatirani i uvijek se izmjeri i ostavi se nekih pola metra do metar da se ne bi povuklo i oni su tu sigurno odmjeravali isto tako, ali je stijena povukla.

15. Svjedok DO u svom iskazu iznosi kako je upoznat s kamenolomom Kotaca i on je u to vrijeme bio zaposlenik Konstruktor Inženjeringa Split čija je firma kći Konstruktor Hotina i oni su za Hotinu vršili miniranja i za svako se miniranje sklapao ugovor. Oni su to radili dugo, negdje do kraja 2014 ili početka 2015 kada je U dobila dozvolu za miniranje i tek negdje u 5 ili 6 mjesecu 2014. moguće je da su u to vrijeme imali jedno ili dva miniranja, uslijed miniranja i tektonike tla došlo je do urušavanja, ali oni to nisu mogli uočiti dok se nisu poklopile završne kosine, odnosno nanijele završne kosine i tek tada se vidjelo da je na tom jednom dijelu došlo do odstupanja od projekta, ali ne preko granica eksploatacijskog polja. U njegovih 25 ili 26 godina koliko radi miniranje smatra kako se nikad ne može predvidjeti hoće li doći do urušavanja. Oni rade elaborate i proračune da do toga ne dođe, ali to se ne može sa sigurnošću predvidjeti. Npr. ako u bušotini bušačka kolona naiđe na meko tlo onda promijeni liniju kretanja. Ovdje se moglo dogoditi s time da on tone može sa sigurnošću tvrditi da je došlo do spajanja bušotina. Moguće je da su takve bušotine na površini udaljene nekih 2,80 do 3 metra, ali da je dole u dubini tla razmak između njih puno manji. On je radio u toj ekipi tamo i bio je glavni za miniranje. ZO je bio tehnički rukovoditelj kamenoloma od strane Konstruktor Hotine i on je organizirao uz njegovu pomoć gdje će se bušiti. Da je došlo do odstupanja od projekta saznalo se negdje krajem 2014 kada se tražilo da se preklope završne kosine i o tome je bio upozoren direktor Konstruktor Hotine. Kad se tako nešto dogodi potrebno je obavijestiti inspektora, a ne zna je li inspektor obaviješten. On nije primijetio da je došlo do odstupanja, a kamoli radnici, to se saznalo kada su zatražili novi projekt i kada su se usporedile završne kosine, a što je potrebno za novi projekt. Oni su zatražili novi projekt i tada dolazi geodet snimiti kamenolom. Utvrđuju se završne kosine, na teren izlazi inspektor i ovdje je bila inspektorica na terenu i on je bio s njom dva dana i na terenu se ne može uopće utvrditi, odnosno vidjeti da je došlo do odstupanja. To se ustanovilo nakon inspekcijskog pregleda inspektorice GO.

16. Svjedok ZO u svom iskazu iznosi kako je radio u kamenolomu Kotaca kao voditelj rudarskih poslova i misli da su radovi rađeni u skladu s rudarskim projektom, a kad su tražili ponovno koncesiju utvrđeno je da su izašli izvan projekta ali to nije nitko primijetio. Direktor nije nikad naredio nikakvu radnju koja nije po zakonu i on je dobar čovjek.

17. Svjedok AO u svom iskazu iznosi kako mu je poznata situacija u kamenolomu Kotaca budući da je kao stručni savjetnik bio involviran pri izradi elaborata o rudnim rezervama i pri izradi rudarskih projekata. Ovdje je potrebno reći da je masa o kojoj se radi izuzetno tektonski poremećena, postoji niz pukotina, pukotinskih sistema koje su same po sebi destabilizirajuće tako da se uslijed miniranja mogu dogoditi ovakve situacije, a i bez miniranja uslijed zuba vremena može se dogoditi da dođe do klizanja. Ima kod sebe fotografije kako bi pokazao o čemu se radi te je u spis predao 22 fotografije za koje navodi kako su rađene nedavno prilikom izrade elaborata o rudnim rezervama i pokazuje na fotografijama tamnije dijelove u odnosu na preostali dio stijene kako se radi o pukotinama koje su zapunjene glinom, zemljom crvenicom i slično i koje predstavljaju destabilizirajući faktor a za eksploataciju su vrlo loše jer ih se mora odstraniti prilikom prerade. Visina etaže je 140 metara a visinska razlika etaža je 20 metara. Koliko je njemu poznato bušotina ide kroz visinu etaže plus nekih pola metra, ali za taj dio nije stručan on, već rudarski inženjeri.

18. Iz zapisnika Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu o obavljenom inspekcijskom nadzoru obavljenom 1. i 3. lipnja 2015. proizlazi je da je Konstruktor - Hotina d.o.o. zaposlio rudarskog tehničara HO na poslovima odgovornog voditelja izvođenja rudarskih radova na eksploatacijskom polju Kotaca u skladu s člankom 82. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj 56/13. i 14/14.), a koji rudarski tehničar zadovoljava uvjete propisane člankom 147. Zakona o rudarstvu i člankom 10. Pravilnika o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu ("Narodne novine" broj 9/00.).

19. Iz ugovora o radu br: 53/06 zaključenog između Konstruktor Hotina d.o.o. i HO **.**.2006.proizlazi da je istim određeno da: - će ZO obavljati poslove radnog mjesta "tehnički upravitelj rudarskog pogona", - da će predmetne poslove obavljati u "Kamenolomu Kotaca", - da je u obavljanju poslova i zadataka predmetnog radnog mjesta obvezan poštivati pravne propise Republike Hrvatske te da se obvezuje poslove radnog mjesta obavljati savjesno i odgovorno u skladu s pravilima struke i dobrim poslovnim običajima, - da je ZO isključivo odgovoran za svoje radnje i propuste tijekom obavljanja poslova radnog mjesta tehnički upravitelj rudarskog pogona, kao i za sve posljedice koje takvim postupcima nanese poslodavcu.

20. Iz Rješenja Ureda za gospodarstvo izdanog trgovačkom društvu Konstruktor Hotina d.o.o. od 16. veljače 1995.godine i 18. lipnja 1998.godine razvidno je da je poduzeću Konstruktor Hotina d.o.o. odobreno eksploatacijsko polje Kotaca, te da je istim rješenjem, između ostalog, određeno da se pri eksploataciji tehničko građevnog kamena Konstruktor Hotina d.o.o. dužno pridržavati odredbi Zakona o rudarstvu i svih propisa koji se odnose na eksploataciju mineralnih sirovina.

21. Ocjenom svih izvedenih dokaza, svakog dokaza posebno, te svih izvedenih dokaza u njihovoj međusobnoj vezi, po uvjerenju suda nije dokazano da bi optuženi EO i trgovačko društvo Konstruktor-Hotina d.o.o. počinili kazneno djelo protupravne eksploatacije rudnog blaga iz čl. 211. st. 1. KZ/11, a optuženo trgovačko društvo Konstruktor-Hotina d.o.o. i u svezi čl. 3. i 5. st. 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela kako im se to stavlja na teret prethodno navedenom optužnicom izmijenjenoj na raspravi 29. siječnja 2021.

22. Optuženi poriču učin inkriminiranog im kaznenog djela ističući pri tome i to optuženi EO da on jest odgovorna osoba u firmi, član uprave, ali mu Zakon o rudarstvu brani da se petlja u rudarske poslove, da je on poduzeo sve ono što je u njegovoj domeni da se sve odvija u skladu s pozitivnim propisima, a nije znao niti je mogao znati da je nešto izašlo iz zakonskih gabarita i kako bi on uopće o tome mogao govoriti kada ni inspektorica koja je obišla to polje to nije vidjela, da za to postoji druga osoba u društvu koja je za to odgovorna i on je angažirao i platio ovlaštenu firmu koja je onda utvrdila potpuno stanje, a predstavnica trgovačkog društva Konstruktor - Hotina d.o.o. da član uprave društva Konstruktor Hotina d.o.o. poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da eksploatacijsko polje Kotaca u svemu funkcionira u skladu s relevantnim zakonskim propisima.

23. Člankom 76. stavak 2. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj 56/13. i 14/14.) propisano je da rudarski gospodarski subjekt kojem se daje koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina dužan je prije sklapanja i potpisivanja ugovora o koncesiji dostaviti tijelu nadležnom za rudarstvo imenovanje odgovornog voditelja izvođenja rudarskih radova.

23.1. Člankom 82. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj 56/13. i 14/14.) propisano je da je koncesionar dužan za cijelo vrijeme trajanja ugovora o koncesiji na poslovima odgovornog voditelja izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju imati u punom radnom vremenu zaposlenu odgovornu stručnu osobu s odgovarajućom stručnom spremom, radnim iskustvom i položenim stručnim ispitom iz rudarstva propisano pravilnikom iz članka 149. ovoga

23.2. Člankom 147. stavak 1. Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj 56/13. i 14/14.) propisano je da poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, obavljanja nadzora, samostalnog obavljanja rudarskih mjerenja, samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima, te druge poslove pri izvođenju rudarskih radova mogu obavljati samo radnici koji što se tiče stupnja i vrste stručne spreme, položenog stručnog ispita i radnog iskustva ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz članka 149. ovoga Zakona.

24. Nadalje, iz stanja spisa neprijeporno proizlazi da je trgovačko društvo Konstruktor_ Hotina d.o.o. sukladno prethodno citiranim odredbama Zakona o rudarstvu imenovalo HO odgovornim voditeljem izvođenja rudarskih radova te da isti ispunjava uvjete propisan pravilnikom iz članka 149 Zakona o rudarstvu ("Narodne novine" broj 56/13. i 14/14.). Također, imajući u vidu ugovor o radu zaključen između HO i Konstruktor-Hotina d.o.o., a iz kojeg je razvidno da je ZO u obavljanju poslova i zadataka svog radnog mjesta obvezan poštivati pravne propise Republike Hrvatske te obavljati posao savjesno i odgovorno u skladu s pravilima struke i dobrim poslovnim običajima, to po stajalištu ovog suda ZO je bio dužan informirati direktora trgovačkog društva Konstruktor-Hotina d.o.o. o tome da li se radovi izvode sukladno propisima. Osim toga sam ZO u svom svjedočkom iskazu navodi da "misli" da su radovi rađeni u skladu s rudarskim projektom, da sve do ponovnog traženja koncesije nitko, pa ni on nije primijetio da se izašlo izvan granica utvrđenih glavnim projektom i da direktor nikad nije naredio nikakvu radnju koja nije po zakonu. Dakle, imajući u vidu sve prethodno navedeno nije dokazano da bi optuženik EO kao direktor trgovačkog društva Konstruktor Hotina d.o.o. Blato, u vremenskom razdoblju između mjeseca srpnja 2011. i 30. prosinca 2014.g., odobrio eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju Kotaca, Općina Smokvica, u nakani pribavljanja znatne nepripadne imovinske koristi, protivno odredbama čl. 45 st. 1 Zakona o rudarstvu (NN 75/09 i 49/11), te odredbama čl. 76 st. 1 Zakona o rudarstvu (NN 56/13 i 14/14), znajući da je eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena samo unutar projektiranih završnih granica eksploatacije određenog Glavnim rudarskim projektom otkopavanja tehničko- građevnog kamena iz ležišta Kotaca, dok je odobrio obavljanje rudarskih radova na eksploataciji mineralne sirovine u sjeveroistočnom dijelu površinskog kopa etažom na + 140 m nadmorske visine, bez koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina na tom području, odnosno bez ugovora o koncesiji, i pri tome u navedenom periodu eksploatirao mineralnu sirovinu te tehničko-građevni kamen u količini od 4.029,31 m3 u sraslom stanju, odnosno 5.641,03 m3 u rastresitom stanju, te je u naznačenom razdoblju pribavio nepripadnu imovinsku korist trgovačkom društvu Konstruktor Hotina u ukupnom iznosu od 112.820,60 kn, za koji iznos se to društvo nepripadno okoristilo, pričinivši štetu Državnom proračunu Republike Hrvatske u navedenom iznosu.

25. Što se tiče drugooptuženog, trgovačkog društva Konstruktor-Hotina d.o.o. potrebno je reći da se sukladno čl. 5. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela odgovornost pravne osobe temelji na krivnji odgovorne osobe. Kako nije dokazana krivnja optuženog EO kao odgovorne osobe nije dokazana ni odgovornost pravne osobe trgovačkog društva Konstruktor-Hotina d.o.o.

26. S obzirom na navedeno optuženike je valjalo osloboditi optužbe na temelju čl. 453. t. 3. ZKP/08.

27. Kako su optuženici oslobođeni optužbe to, na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava

U Dubrovniku, 20. ožujka 2026.

Sutkinja

Dubravka Đivanović

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste putem ovog suda za Županijski sud u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

-ODO Dubrovnik na broj K-DO-350/15 (KPO-DO-5/15

-optuženiku FO

-predstavniku optužene pravne osobe ČO

-branitelju odvjetniku Gašparu Lujaku