REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2686/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Golubić, u pravnoj stvari tužitelja MAJER d.o.o. Pavlovci (Općina Brestovac), Pavlovci 56, OIB: 60063099233 kojeg zastupa punomoćnik Damir Hećimović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hećimović i Partneri d.o.o. Slavonski Brod, Ante Starčevića 40 protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 kojeg zastupa punomoćnica Petra Matić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Župić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica Pere Budmanija 1, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 13. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, dana 20. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim od tuženika potražuje isplatu iznosa od 46.749,66 EUR, uvećanog za zatezne kamate.

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 8.437,50 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana 20. ožujka 2026. do isplate, po stopi stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

III Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u daljnjem iznosu od 1.250,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama .

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj Općinskom sudu u Požegi dana 4. svibnja 2022. navodi da je s tuženikom dana 28. studenoga 2019. sklopio policu osiguranja broj [broj police osiguranja], s trajanjem osiguranja do 28. studenoga 2020., kojom su bila osigurana goveda, i to prosječna proizvodnja mliječnih krava prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Navodi da je u vrijeme sklapanja police u svom vlasništvu imao 83 krave koje su bile obuhvaćene osiguranjem.

2. Dalje navodi da mu je za vrijeme trajanja osiguranja uginulo 25 krava obuhvaćenih policom, zbog čega je došlo do štete uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje, i to najmanje oko 30% u odnosu na prosječnu godišnju proizvodnju prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Tvrdi da mu je time nastala šteta u iznosu od 350.201,00 kn. Tužitelj nadalje navodi da se tuženiku obratio odštetnim zahtjevom 6. travnja 2021., ali je tuženik taj zahtjev otklonio kao neosnovan. Slijedom navedenog, predlaže da sud naloži tuženiku isplatu iznosa od 350.201,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 6. travnja 2021. do isplate, kao i naknadu troškova parničnog postupka.

3. Tužbi prileži polica osiguranja br. [broj police osiguranja], sa privitkom (list 5 i 6 spisa), komercijalni dokumenti od Agroproteinke (list 8 i 9 spisa), Izvješće o rezultatima pretraživanja Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb, Veterinarski zavod Vinkovci, br. V-852/2020 (list 12 do 15 spisa), računi tužitelja izdani društvu VINDIJA d.d. (list 16 do 20 spisa), obračuni mlijeka (list 21 do 43 spisa), odštetni zahtjev od 6. travnja 2021. (list 44 spisa), obavijest tuženika o neosnovanom zahtjevu od 5. studenog 2021. (list 45 i 46 spisa), posebni uvjeti za osiguranje gubitka poljoprivredne proizvodnje (list 47 do 51 spisa), obavijest o statusu odštetnog zahtjeva od 27. travnja 2021. (list 52 i 53 spisa) te obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje od 11. veljače 2020. (list 54 i 55 spisa).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog suda u Požegi za suđenje u ovom predmetu, pozivajući se na odredbu članka 34.b stavka 1. točke 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), te predlaže da se sud oglasi stvarno nenadležnim i predmet ustupi stvarno nadležnom sudu.

5. Nakon istaknutog prigovora, tuženik dalje navodi da ne osporava svoju pasivnu legitimaciju, odnosno da je između stranaka sklopljen ugovor o osiguranju po polici broj [broj police] za razdoblje od 28. studenoga 2019. do 28. studenoga 2020. godine. Navodi da je tim ugovorom osigurana prosječna proizvodnja mliječnih krava do iznosa od 350.201,00 kn, koji predstavlja gornju granicu obveze osiguratelja.

6. Tuženik ističe da predmet osiguranja nisu bila goveda, kako to tužitelj navodi u tužbi, već isključivo gubitak poljoprivredne proizvodnje, i to samo u slučaju kada je gubitak veći od 20% prosječne godišnje proizvodnje. Prema navedenom, tužitelj bi imao pravo na naknadu štete samo ako bi gubitak proizvodnje bio veći od 70.040,20 kn.

7. Nadalje navodi da je tužitelj prije podnošenja tužbe podnio odštetni zahtjev koji je nakon dostave dokumentacije odbijen kao neosnovan. Tuženik navodi da su sporni i osnov i visina tužbenog zahtjeva. Ističe da je tužitelju tijekom osigurateljnog razdoblja uginulo 25 krava, za što je tužitelj već ostvario naknadu štete po drugoj polici osiguranja.

8. Tuženik nadalje navodi da iz knjigovodstvene dokumentacije koju je dostavio tužitelj proizlazi da u osigurateljnom razdoblju nije ostvaren gubitak proizvodnje veći od 20% ugovorene prosječne godišnje proizvodnje, odnosno veći od 70.040,20 kn, zbog čega nisu ispunjeni uvjeti za isplatu osigurnine.

9. Tuženik se ne protivi provođenju vještačenja radi utvrđenja visine eventualne štete, ali se protivi pribavljanju podataka o prosječnoj godišnjoj proizvodnji od Državnog zavoda za statistiku, navodeći da je taj podatak već sadržan u ugovoru o osiguranju i polici osiguranja. Slijedom svega navedenog, predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. Tužitelj se u podnesku od 7. ožujka 2023. očitovao na navode iz odgovora na tužbu. Tvrdi da iz odgovora na tužbu proizlazi kako tuženik ne osporava svoju pasivnu legitimaciju temeljem sklopljenog ugovora o osiguranju štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kao ni činjenicu da je tužitelj prije podnošenja tužbe podnio odštetni zahtjev.

11. Tužitelj navodi da se ne slaže s tvrdnjama tuženika prema kojima predmet osiguranja nisu bila goveda, već isključivo gubitak poljoprivredne proizvodnje veći od 20% ugovorene godišnje proizvodnje. Ističe da je ugovorom o osiguranju osigurana prosječna proizvodnja mliječnih krava prema podacima Državnog zavoda za statistiku, te da polica pokriva štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje proizvodnje.

12. Tužitelj nadalje navodi da je uz tužbu dostavio dokumentaciju iz koje proizlazi da je u predmetnom razdoblju pretrpio štetu uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje u visini od najmanje oko 30% u odnosu na prosječnu godišnju proizvodnju prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Također ističe da će se provođenjem vještačenja utvrditi nastanak i visina štete, te smatra da su navodi tuženika iz odgovora na tužbu neosnovani i usmjereni na izbjegavanje odgovornosti za naknadu štete.

13. Rješenjem Općinskog suda u Požegi od 16. svibnja 2023. , poslovni broj Pn- 37/2022, taj sud oglasio se stvarno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu te je predmet, nakon pravomoćnosti rješenja, ustupljen ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom.

14. Tuženik se dodatno pisano očitovao podneskom od 15. siječnja 2024. U istom navodi da ostaje kod svih navoda, prigovora i dokaznih prijedloga iz odgovora na tužbu. Nadalje dostavlja dodatnu dokumentaciju, i to zahtjev za dostavu dodatne dokumentacije od 6. travnja 2020., dopis Državnog inspektorata – veterinarske inspekcije od 19. veljače 2020. te prilog iz Uredbe (EU) br. 652/2014 koji sadrži popis bolesti životinja i zoonoza. Tuženik navodi da iz dostavljene dokumentacije proizlazi kako je u konkretnom slučaju uzrok uginuća životinja bolest fibrinozna bronhopneumonija uzrokovana bakterijom Streptococcus pneumoniae, dok je predmetnom policom osiguranja pokrivena bolest pleuropneumonija, čiji je uzročnik Mycoplasma mycoides subsp. mycoides. Slijedom navedenog, tuženik smatra da predmetni štetni događaj nije obuhvaćen osigurateljnim pokrićem te predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti.

15. Tužitelj u podnesku od 22. siječnja 2024. osporava navode tuženika vezano uz uzrok bolesti životinja te ističe da se u predmetnoj polici osiguranja, u pogledu stjecanja prava na naknadu štete zbog izbijanja bolesti životinja, upućuje na Priloge I i II Uredbe (EU) br. 652/2014, a ne na Prilog 4. iste uredbe na koji se poziva tuženik. Smatra da su navodi tuženika neosnovani i usmjereni na izbjegavanje odgovornosti za naknadu štete. Nadalje navodi da, s obzirom na uvođenje eura kao službene valute od 1. siječnja 2023., ovim podneskom svoje potraživanje iskazuje u eurima te usklađuje tužbeni zahtjev u pogledu zakonskih zateznih kamata s izmjenama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO). Slijedom navedenog, tužitelj ustraje u tužbenom zahtjevu kojim od tuženika potražuje isplatu iznosa od 46.749,66 EUR sa zakonskim zateznim kamatama te naknadu troškova parničnog postupka.

16. Na pripremnom ročištu održanom 14. svibnja 2024. punomoćnik tužitelja je, između ostalog, naveo da je u osigurateljnom razdoblju imao 83 goveda, od kojih je 25 uginulo od bolesti fibrinozne bronhopneumonije, za koju smatra da je obuhvaćena predmetnom policom osiguranja. Na upit suda da pojasni na što se odnose računi i obračuni mlijeka priloženi uz tužbu, odnosno koje razdoblje obuhvaćaju i na koji su način povezani s postavljenim tužbenim zahtjevom, punomoćnik tužitelja iskazao je da u tom trenutku tim podacima ne raspolaže te je zatražio rok radi očitovanja. Također je, na upit suda da se očituje o iznosu koji je tužitelj ostvario od prodaje mlijeka u osigurateljnom razdoblju od 28. studenoga 2019. do 28. studenoga 2020., naveo da tim podatkom trenutno ne raspolaže te je zatražio rok radi očitovanja. Predložio je provođenje kombiniranog vještačenja po vještaku poljoprivredne i financijske struke radi utvrđenja visine štete u proizvodnji tužitelja. Punomoćnik tuženika ostao je kod odgovora na tužbu i svih iznesenih navoda te dokaznih prijedloga te je naveo da su u postupku sporne dvije okolnosti, i to je li došlo do gubitka poljoprivredne proizvodnje većeg od 20% prosječne godišnje proizvodnje te je li bolest od koje su goveda uginula pokrivena predmetnom policom osiguranja. Sud je utvrdio da među strankama nije sporan broj uginulih goveda niti bolest od koje su goveda uginula.

17. Tužitelj se podneskom od 22. svibnja 2024. očitovao sukladno raspravnom zapisniku s pripremnog ročišta održanog 14. svibnja 2024. Navodi da njegova poljoprivredna proizvodnja, osim uzgoja goveda i proizvodnje mlijeka, obuhvaća i ratarsku djelatnost koja služi za proizvodnju hrane za goveda. Ističe da je u osigurateljnom razdoblju imao ukupno 83 goveda, od kojih je 25 uginulo od fibrinozne bronhopneumonije. Navodi da je zbog uginuća tih krava došlo do gubitka poljoprivredne proizvodnje, odnosno smanjenja proizvodnje mlijeka, jer je proizvodnju nastavio ostvarivati s preostalih 58 krava. Smatra da je time došlo do gubitka proizvodnje u visini od najmanje oko 30% u odnosu na prosječnu godišnju proizvodnju prema podacima Državnog zavoda za statistiku. U pogledu dokumentacije priložene uz tužbu navodi da se računi i obračuni mlijeka odnose na razdoblje prije uginuća krava (od 1. prosinca 2018. do 30. studenoga 2019.), kada je ostvario prihod od proizvodnje mlijeka u iznosu od 671.717,88 kn, dok je u razdoblju nakon uginuća krava (od 1. prosinca 2019. do 30. studenoga 2020.) ostvario prihod od 211.118,21 kn. Tužitelj nadalje predlaže provođenje vještačenja po vještaku poljoprivredne struke radi utvrđenja postotka gubitka poljoprivredne proizvodnje te vještačenja po vještaku financijske struke radi utvrđenja visine štete nastale zbog smanjene proizvodnje mlijeka.

18. Nadalje navodi da razlika u ostvarenim prihodima iznosi 460.599,67 kn, odnosno 61.132,08 EUR, ali potražuje iznos od 350.201,00 kn, odnosno 46.479,66 EUR, koji odgovara ugovorenoj svoti osiguranja prema polici. Također navodi da ne raspolaže prilozima I i II Uredbe (EU) br. 662/2014, na koje se poziva polica osiguranja, budući da ih nije zaprimio od tuženika prilikom sklapanja ugovora. Ističe da u ovom postupku ne potražuje naknadu štete zbog uginuća goveda, jer je ta šteta već naplaćena, već isključivo naknadu štete zbog gubitka proizvodnje mlijeka.

19. Tuženik u prilog podnesku od 17. rujna 2024. u spis dostavlja Uredbu (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća s prilozima I i II te Uredbu (EU) br. 1305/2013, budući da su navedene uredbe spomenute u predmetnoj polici osiguranja (list 145 do 200 spisa). Ističe da je u polici osiguranja pogrešno navedena Uredba (EU) br. 662/2014 te da se radi o očitoj omašci u pisanju, što proizlazi i iz ponude osiguranja od 28. studenoga 2019., u kojoj je ispravno navedena Uredba (EU) br. 652/2014. Navodi da je tužitelj potpisom prihvatio navedenu ponudu osiguranja. Tuženik nadalje ističe da se Uredba (EU) br. 662/2014, koja je pogrešno navedena u polici, odnosi na pitanja vezana uz provedbu Kyotskog protokola i klimatske promjene te nema nikakve veze s bolestima životinja, što dodatno upućuje na očitu omašku u pisanju.

20. Na pripremnom ročištu održanom 18. rujna 2024. nastavljen je prethodni postupak otvoren na ročištu od 14. svibnja 2024. Punomoćnik tužitelja ostao je kod tužbe, tužbenog zahtjeva te svih iznesenih navoda i dokaznih prijedloga te je naveo da se dokaz saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja predlaže na okolnost uginuća goveda. Punomoćnik tuženika ostao je kod odgovora na tužbu i svih iznesenih navoda te dokaznih prijedloga. Naveo je da osporava da je bolest od koje su krave uginule obuhvaćena predmetnom policom osiguranja te je na tu okolnost predložio provođenje vještačenja po vještaku agronomske ili veterinarske struke. Također je osporio način na koji tužitelj utvrđuje gubitak poljoprivredne proizvodnje, navodeći da tužitelj tvrdi kako se njegova proizvodnja sastoji i od ratarske djelatnosti, ali dostavlja dokaze samo u odnosu na proizvodnju mlijeka.

21. Rješenjem ovog suda od 24. rujna 2024. određeno je izvođenje dokaza vještačenjem po sudskom vještaku veterinarske struke Aneti Karakaš, sa zadatkom da utvrdi je li bolest od koje su uginule krave obuhvaćena predmetnom policom osiguranja te, ako jest, u kojem je omjeru uginuće 25 krava utjecalo na ukupan gubitak poljoprivredne proizvodnje tužitelja u osigurateljnom razdoblju, sve sukladno sklopljenoj polici osiguranja i njezinim dodacima.

22. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudske vještakinje Anete Karakaš proizlazi da je tužitelj dana 28. studenoga 2019. s tuženikom sklopio policu osiguranja koja je vrijedila do 28. studenoga 2020., a kojom je bila osigurana prosječna proizvodnja mliječnih krava. U osigurateljnom razdoblju tužitelj je imao ukupno 83 krave, od kojih je uginulo 25, dok prema dokumentaciji o odvozu nusproizvoda proizlazi da je odvezeno ukupno 29 goveda. Prema nalazima Veterinarskog zavoda Vinkovci kod uginulih životinja utvrđena je fibrinozna bronhopneumonija, pri čemu je iz pluća izolirana bakterija Streptococcus pneumoniae.

23. Vještakinja je nadalje navela da predmetna polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20% prosječne godišnje proizvodnje.

24. Na temelju dostavljenih obračuna otkupa mlijeka utvrdila je da je tužitelj u osigurateljnom razdoblju ostvario prihod od prodaje mlijeka u iznosu od 281.869,37 kn, što predstavlja 80,48% osigurane svote od 350.201,00 kn, odnosno pad proizvodnje od 19,52%, odnosno 68.331,63 kn na godišnjoj razini.

25. Slijedom navedenog, vještakinja je zaključila da pad proizvodnje mlijeka u osigurateljnom razdoblju nije bio veći od 20% prosječne godišnje proizvodnje, što prema predmetnoj polici osiguranja predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na isplatu osigurnine.

26. Tužitelj se u podnesku od 4. ožujka 2025. očitovao na nalaz i mišljenje sudske vještakinje Anete Karakaš pri čemu isti osporava. Ističe da iz nalaza proizlazi kako je prema polici osiguranja osigurana prosječna proizvodnja mliječnih krava do iznosa od 350.201,00 kn, pri čemu je vještakinja na temelju dostavljenih obračuna otkupa mlijeka utvrdila da je tužitelj u osigurateljnom razdoblju ostvario prihod od 281.869,37 kn, odnosno 80,48% osigurane svote, što predstavlja pad proizvodnje od 19,52%.

27. Tužitelj smatra da vještakinja nije postupila u skladu sa zadatkom određenim rješenjem suda, jer iz nalaza ne proizlazi je li bolest od koje su krave uginule obuhvaćena predmetnom policom osiguranja niti u kojem je omjeru uginuće 25 krava utjecalo na ukupan gubitak poljoprivredne proizvodnje tužitelja u osigurateljnom razdoblju.

28. Također osporava način na koji je vještakinja izračunala pad proizvodnje, navodeći da se isti nije smio utvrđivati u odnosu na osiguranu svotu iz police, već u odnosu na prosječnu godišnju proizvodnju mliječnih krava prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Nadalje navodi da vještakinja nije raspolagala tim podacima te da je prekoračila okvir zadatka vještačenja jer je, prema njegovu mišljenju, obavljala izračune koji bi bili u nadležnosti financijsko-knjigovodstvenog vještaka. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da se sudska vještakinja Aneta Karakaš pozove na sljedeće ročište radi očitovanja na navode iznesene u ovom podnesku.

29. Tuženik se u podnesku od 12. ožujka 2025. očitovao na nalaz i mišljenje sudske vještakinje Anete Karakaš. Posebno ističe da ista nije odgovorila na ključno pitanje iz zadatka vještačenja određenog rješenjem suda od 24. rujna 2024., odnosno je li bolest od koje su uginule krave tužitelja obuhvaćena predmetnom policom osiguranja. Navodi i da je vještakinja pogrešno interpretirala njegove ranije navode jer tuženik nije tvrdio da su krave imale bronhopneumoniju uzrokovanu bakterijom Mycoplasma mycoides, već da je kod uginulih životinja utvrđena fibrinozna bronhopneumonija uzrokovana bakterijom Streptococcus pneumoniae, dok je bolest uzrokovana bakterijom Mycoplasma mycoides ona koja je prema relevantnim propisima obuhvaćena predmetnim osiguranjem. Stoga predlaže da vještakinja dopuni i ispravi svoj nalaz i mišljenje na način da se očituje je li bolest od koje su uginule krave tužitelja obuhvaćena policom osiguranja. Nadalje ističe da je suglasan s dijelom nalaza prema kojem je pad proizvodnje tužitelja iznosio 19,52%, iz čega proizlazi da tužitelj nema pravo na naknadu štete, budući da predmetna polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje većeg od 20% prosječne godišnje proizvodnje. Slijedom navedenog smatra da tužbeni zahtjev treba odbiti kao neosnovan.

30. Na ročištu održanom 11. rujna 2025. saslušana je sudska vještakinja Aneta Karakaš, koja je izjavila da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Pojasnila je da su kontagiozna pleuropneumonija goveda i fibrinozna bronhopneumonija, koja je u postupku utvrđena kao uzrok uginuća goveda tužitelja, ista bolest. Navela je i da smatra da je predmetna bolest obuhvaćena policom osiguranja, pozivajući se na odredbu police prema kojoj se osigurava uginuće životinje zbog bolesti ili nesretnog slučaja.

31. U odnosu na pitanje proglašenja bolesti, vještakinja je navela da nadležno ministarstvo proglašava epidemije kod bolesti s liste A, kao što su primjerice bedrenica ili afrička svinjska kuga, dok u konkretnom slučaju epidemija nije proglašena jer se radilo o jednom žarištu na jednoj farmi.

32. Vještakinja je nadalje navela da je prema podacima iz spisa utvrdila da je riječ o 29, a ne o 25 uginulih krava te da je pad proizvodnje iznosio 19,52%. Pojasnila je i da je pri izradi nalaza raspolagala podatkom o prosječnoj godišnjoj proizvodnji prema podacima Državnog zavoda za statistiku, navodeći da prosječna proizvodnja iznosi oko 6.500 litara mlijeka po kravi, uz moguće varijacije ovisno o pasmini i drugim okolnostima. Također je navela da su stranke u privitku police navele prosječnu dobit od mlijeka u iznosu od 350.201,00 kn te da bi pravo na naknadu štete postojalo kada bi pad proizvodnje bio veći od 20%, odnosno veći od približno 70.000,00 kn, što prema njezinu nalazu u ovom slučaju nije ostvareno.

33. U vezi s uzrokom bolesti vještakinja je pojasnila da je pleuropneumonija primarna bolest uzrokovana bakterijom Mycoplasma mycoides, dok je bakterija Streptococcus pneumoniae sekundarni uzročnik koji se javlja kada je imunitet životinje oslabljen. Navela je da je streptokok izoliran samo iz pluća, što upućuje na sekundarnu infekciju, dok je primarni uzrok bolesti, prema njezinu mišljenju, infekcija uzrokovana mikroplazmom.

34. Nakon što je punomoćnik tuženika ukazao na dopis Državnog inspektorata iz kojeg proizlazi da je kod životinja utvrđena fibrinozna bronhopneumonija bez navođenja mikroplazme kao uzročnika, sud je, s obzirom na složenost medicinske problematike, ocijenio potrebnim naložiti izradu dopunskog nalaza i mišljenja radi detaljnijeg očitovanja o uzroku bolesti od koje su krave uginule te u odnosu na popis bolesti životinja iz relevantne uredbe Europske unije.

35. Prema dopunskom nalazu sudske vještakinje Anete Karakaš, za utvrđenje uzroka uginuća krava relevantan je nalaz Hrvatskog veterinarskog instituta – Veterinarskog zavoda Vinkovci od 12. veljače 2020. Iz tog nalaza proizlazi da tijekom obdukcije goveda i bakteriološke pretrage parenhimatoznih organa (bubrega, jetre i slezene) nisu izolirane bakterije, dok je iz pluća izoliran Streptococcus pneumoniae. Također je pretragom uzorka izmeta izolirana Escherichia coli, koja se prirodno nalazi u probavnom sustavu životinja te se smatra nalazom u granicama normale.

36. Prema nalazu vještakinje, kod uginulih krava utvrđena je fibrinozna bronhopneumonija, pri čemu je pad proizvodnje mlijeka uobičajena posljedica takvih infekcija.

37. Vještakinja nadalje navodi da bolesti uzrokovane bakterijama roda Salmonella nisu obuhvaćene propisima Europske unije koji uređuju sprječavanje i kontrolu određenih zaraznih bolesti životinja, odnosno da se ne nalaze na popisu bolesti za koje se provode posebne mjere suzbijanja.

38. Tužitelj se u podnesku od 12. studenog 2025. očitovao na dopunski nalaz i mišljenje sudske vještakinje Anete Karakaš od 1. listopada 2025. Navodi da iz dopunskog nalaza proizlazi kako je za utvrđenje uzroka uginuća krava relevantan nalaz Hrvatskog veterinarskog instituta – Veterinarskog zavoda Vinkovci, prema kojem su krave uginule od infekcije bakterijama roda Salmonella. Također ističe da je vještakinja navela kako svaka takva infekcija uzrokuje pad proizvodnje mlijeka.

39. Tužitelj nadalje navodi da je vještakinja pojasnila kako se bolesti uzrokovane bakterijama roda Salmonella ne suzbijaju prema propisima Europske unije na koje se tuženik poziva, odnosno niti prema ranijoj Uredbi (EU) 2016/429 niti prema Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2020/687.

40. Tužitelj prihvaća dopunski nalaz i mišljenje vještakinje u dijelu koji se odnosi na uzrok bolesti i primjenu relevantnih propisa, ali osporava dio nalaza od 10. veljače 2025. u kojem je utvrđeno da je pad poljoprivredne proizvodnje iznosio 19,52 %. Stoga predlaže da sud odredi provođenje financijsko-knjigovodstvenog vještačenja radi utvrđenja visine gubitka poljoprivredne proizvodnje u odnosu na prosječnu godišnju proizvodnju prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

41. Tuženik se u podnesku od 29. siječnja 2026. očitovao na dopunski nalaz i mišljenje sudske vještakinje Anete Karakaš. Tuženik je stajališta da isti nije izrađen u skladu s dokumentacijom u spisu i da sadrži međusobno proturječne zaključke. Ističe da se vještakinja sama poziva na nalaz Hrvatskog veterinarskog instituta – Veterinarskog zavoda Vinkovci, prema kojem tijekom bakteriološke pretrage parenhimatoznih organa nisu izolirane bakterije, dok je iz pluća izoliran Streptococcus pneumoniae, a pretragom uzorka izmeta Escherichia coli. Međutim, vještakinja istodobno navodi da su krave uginule od infekcije bakterijama roda Salmonella, što tuženik smatra proturječnim nalazu na koji se sama poziva.

42. Tuženik nadalje ističe da vještakinja u osnovnom nalazu kao uzrok bolesti navodi bakteriju Mycoplasma mycoides, zbog čega smatra da su njezini zaključci međusobno nedosljedni. Također navodi da vještakinja nije ovlaštena tumačiti primjenu relevantnih propisa, ističući da se predmetna polica osiguranja izričito poziva na određene uredbe Europske unije čiju je primjenu tužitelj prihvatio potpisivanjem police. Slijedom navedenog tuženik smatra da vještačenje nije provedeno u skladu s pravilima struke te predlaže da sud odredi ponovno provođenje vještačenja po drugom vještaku iste struke.

43. Na ročištu održanom 13. veljače 2026. dopunski je saslušana sudska vještakinja Aneta Karakaš, koja je izjavila da u cijelosti ostaje kod dopunskog nalaza i mišljenja. U odnosu na odredbu police osiguranja, vještakinja je navela da nije stručnjak za osiguranje, ali da u konkretnom slučaju nije došlo do situacije iz predmetne odredbe police, jer nadležno ministarstvo nije proglasilo izbijanje bolesti, što bi bilo nužno da se radi o bolesti koja podliježe službenim mjerama suzbijanja.

44. Na upit punomoćnika tuženika u vezi s uzročnikom bolesti, vještakinja je pojasnila da su bakterije Streptococcus pneumoniae i bakterije roda Salmonella prisutne u okolišu te da se kod uginulih životinja mogu pojaviti nakon uginuća. Navela je da nalaz upućuje na to da su goveda imala probleme s dišnim sustavom povezane s bakterijom Streptococcus pneumoniae, dok je povećanje bakterija roda Salmonella nastalo posthumno. Na daljnji upit je li predmetna bolest obuhvaćena policom osiguranja, vještakinja je navela da takve bolesti uzrokovane bakterijama koje su uobičajeno prisutne u okolišu nisu pokrivene predmetnom policom osiguranja. Punomoćnik tuženika odustao je od prijedloga za provođenje novog vještačenja iste struke, dok je punomoćnik tužitelja ostao kod prijedloga za saslušanje zakonskog zastupnika tužitelja i provođenje financijsko-knjigovodstvenog vještačenja. Sud je odlučio da se daljnji dokazi neće provoditi.

45. Iz police osiguranja broj [broj police osiguranja] proizlazi da je ugovor o osiguranju sklopljen između tužitelja Majer d.o.o. kao ugovaratelja i osiguranika te tuženika Croatia osiguranje d.d. kao osiguratelja. Osiguranje je ugovoreno za razdoblje od 28. studenoga 2019. do 28. studenoga 2020. Ugovoreno pokriće odnosi se na gubitak poljoprivredne proizvodnje pod uvjetima određenima policom, dok je osigurana svota određena prema privitku police. Ukupna premija osiguranja za navedeno razdoblje iznosi 51.094,33 kn. Policom je ugovoreno da osiguranje pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje većeg od 20% prosječne godišnje proizvodnje. Nadalje je određeno da pravo na naknadu štete zbog izbijanja bolesti životinja postoji samo ako je takvu bolest službeno proglasilo nadležno tijelo (Ministarstvo) sukladno Zakonu o veterinarstvu i relevantnim propisima Europske unije.

46. Na temelju provedenih dokaza, savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

47. Između stranaka nije sporno da su tužitelj i tuženik dana 28. studenoga 2019. sklopili policu osiguranja broj [broj police osiguranja], s trajanjem osiguranja do 28. studenoga 2020., niti da je prema toj polici bila osigurana prosječna proizvodnja mliječnih krava do iznosa od 350.201,00 kn. Također nije sporno da je tužitelju u osigurateljnom razdoblju uginulo 25 krava, kao ni da je tužitelju šteta zbog samog uginuća krava već bila isplaćena po drugoj polici osiguranja.

48. Među strankama je sporno je li u konkretnom slučaju ispunjen uvjet za isplatu osigurnine po predmetnoj polici, odnosno je li došlo do gubitka poljoprivredne proizvodnje većeg od 20 % prosječne godišnje proizvodnje te je li bolest od koje su krave uginule obuhvaćena predmetnim osigurateljnim pokrićem.

49. Iz sadržaja police osiguranja broj [broj police osiguranja] proizlazi da osiguranje pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje većeg od 20% prosječne godišnje proizvodnje. Nadalje, iz iste police proizlazi da pravo na naknadu štete zbog izbijanja bolesti životinja postoji samo ako je takvu bolest službeno proglasilo nadležno tijelo, odnosno Ministarstvo, sukladno Zakonu o veterinarstvu i relevantnim propisima Europske unije.

50. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinje Anete Karakaš, zajedno s dopunskim nalazom i usmenim očitovanjem na raspravi, u dijelu u kojem su njezini zaključci jasni, logični i potkrijepljeni dokumentacijom u spisu, osobito policom osiguranja, obračunima otkupa mlijeka te veterinarskom dokumentacijom. Sud pritom ima u vidu da je tijekom postupka bilo određenih neujednačenosti u stručnom pojašnjenju samog uzroka bolesti, ali ocjenjuje da te okolnosti nisu odlučne za ishod ovog spora.

51. Naime, i neovisno o tome kako se točno medicinski označava bolest od koje su goveda uginula, za odluku u ovom predmetu odlučno je jesu li ispunjeni ugovoreni uvjeti iz same police osiguranja za isplatu osigurnine. Sud je u tom pogledu utvrdio da tužitelj nije dokazao da su ti uvjeti ispunjeni.

52. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještakinje proizlazi da je tužitelj u osigurateljnom razdoblju ostvario prihod od prodaje mlijeka u iznosu od 281.869,37 kn, što predstavlja 80,48% osigurane svote od 350.201,00 kn, odnosno pad proizvodnje od 19,52%, to jest 68.331,63 kn na godišnjoj razini.

53. Sud prihvaća navedeni nalaz u tom dijelu, jer je isti izrađen na temelju dokumentacije priložene u spisu, osobito obračuna otkupa mlijeka, a tužitelj tijekom postupka nije dostavio pouzdanu dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je pad proizvodnje bio veći od 20% prosječne godišnje proizvodnje.

54. Stoga je sud utvrdio da tužitelj nije dokazao da je u osigurateljnom razdoblju došlo do gubitka poljoprivredne proizvodnje većeg od 20% prosječne godišnje proizvodnje, a upravo je to prema ugovorenoj polici jedan od osnovnih uvjeta za isplatu osigurnine.

55. Sud pritom nije prihvatio prijedlog tužitelja za provođenje dodatnog financijsko - knjigovodstvenog vještačenja, jer je ocijenio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri već razjašnjeno za donošenje odluke. Naime, odlučne okolnosti proizlaze iz same police osiguranja i iz dokumentacije o ostvarenom prihodu od proizvodnje mlijeka, na temelju koje je već utvrđeno da pad proizvodnje nije prešao ugovoreni prag od 20%.

56. Osim toga, iz iskaza sudske vještakinje proizlazi da u konkretnom slučaju nadležno ministarstvo nije proglasilo izbijanje predmetne bolesti, niti je donesena odluka kojom bi se predmetno područje proglasilo zaraženim, što bi prema ugovorenoj odredbi police bilo potrebno za ostvarivanje prava na naknadu štete zbog izbijanja bolesti životinja.

57. Slijedom toga, sud je utvrdio da u ovom slučaju nije ispunjen ni drugi uvjet iz police osiguranja za isplatu osigurnine, odnosno da nije dokazano postojanje službenog proglašenja bolesti od strane nadležnog tijela.

58. Tužitelj tijekom postupka u bitnome osporava način na koji je vještakinja izračunala pad proizvodnje i način na koji je tumačila uzrok bolesti. Međutim, ni ti prigovori nisu doveli u sumnju odlučne činjenice na kojima se temelji ova presuda, a to su da pad proizvodnje nije dokazan u visini većoj od 20% i da bolest nije bila službeno proglašena od strane nadležnog tijela u smislu ugovorenih uvjeta osiguranja.

59. Sud posebno ističe da sama činjenica što je tužitelju nastala šteta zbog smanjene proizvodnje mlijeka ne znači sama po sebi i obvezu tuženika na isplatu osigurnine. Da bi takva obveza postojala, tužitelj je morao dokazati da su ispunjene pretpostavke iz ugovora o osiguranju, što u ovom postupku nije dokazao.

60. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da tužitelj nije dokazao da su u konkretnom slučaju ispunjeni ugovoreni uvjeti za isplatu osigurnine po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], zbog čega tužbeni zahtjev nije osnovan.

61. Tužitelj, budući da je izgubio spor, nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka, a dužan je iste naknaditi tuženiku. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i 2. ZPP-a.

62. Tuženiku je priznat trošak odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23; dalje: OT), i to trošak sastava podneska od 15. siječnja 2024. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8 t. 4 i Tbr. 54 OT), trošak zastupanja na ročištima održanim 14. svibnja 2024., 18. rujna 2024., 11. rujna 2025. i 13. veljače 2026. u iznosu od 1.000,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9 t. 1 i Tbr. 54 OT), trošak sastava podneska od 17. rujna 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8 t. 3 i Tbr. 54 OT), te trošak sastava podnesaka od 12. ožujka 2025. i 29. siječnja 2026. u iznosu od 1.000,00 EUR za svaki podnesak (Tbr. 8 t. 1 i Tbr. 54 OT). Navedeni troškovi, uvećani za PDV i trošak predujma za vještačenje, ukupno iznose 8.437,50 EUR.

63. Sud tuženiku nije priznao trošak sastava podneska od 15. siječnja 2024. kao obrazloženog podneska u smislu Tbr. 8 t. 1 OT, jer se tim podneskom tuženik u bitnome samo očituje da ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu, bez iznošenja novih činjenica ili pravne argumentacije. Stoga navedeni podnesak nije doprinio raspravljanju o predmetu spora pa je ocijenjen kao ostali podnesak u smislu Tbr. 8 t. 4 OT. Sud je također djelomično odbio zahtjev tuženika za naknadu troška sastava podneska od 17. rujna 2024., ocijenivši da se radi o ostalom podnesku u smislu Tbr. 8 t. 3 OT.

Zagreb, 20. ožujka 2026.

SUDAC:

Jasna Golubić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Odvj. Damir Hećimović, OD Hećimović i Partneri d.o.o. Slavonski Brod, Ante Starčevića 40

- Odvj. Petra Matić, OD Župić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica Pere Budmanija 1