REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-4421/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica OK, radi mirovine, 20. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03299248233, URBROJ: 341-99-05/3-24-1894 od 27. kolovoza 2024.
Obrazloženje
1.
Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03299248233, URBROJ: 341-99-05/3- 24-1894 od 27. kolovoza 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Koprivnici, KLASA: UP/I 141-02/23-01/03299248233, URBROJ: 341-08-05/3-23-1647 od 14. ožujka 2024.
2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, hrvatskom ratnom vojnom invalidu, kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom 20% kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 80% kao posljedica bolesti nastale izvan ratnih okolnosti, priznato je, počevši od 5. lipnja 2023., pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti u svoti određenoj rješenjem, uz određenje daljnjih usklađivanja mirovine, uz utvrđenje da mu se počevši od 5. lipnja 2023. određuje najniža mirovina po odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj: 121/17, 98/19 i 84/21, dalje: ZOHBDR) umjesto koje se određuje isplata mirovine u smanjenoj limitiranoj svoti prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 71/2010, 130/2011). Istim rješenjem utvrđuje se da počevši od 1. siječnja 2024. god. mirovina iznosi 508,56 eura mjesečno, prema Zakonu o izmjenama Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 47/2023, koja će se uskladiti prema aktualnoj vrijednosti mirovine, a svota mirovine određena tim rješenjem obračunat će se sa svotama invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad priznate rješenjem Područne službe u Koprivnici, broj spisa: 48657 od 17. siječnja 2008. godine. Rješenjem je određeno i to da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj osporava zakonitost odluke tuženika u bitnome navodeći da je rješenje o mirovini čekao 14 mjeseci, smatra da je to bilo namjerno kako bi ga ugurali u socijalnu kategoriju osoba koje ispunjavaju minimum uvjeta: 64 godine života i 100 dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, a za koje mirovina iznosi 539 eura.
3.1. Iznosi okolnosti koje smatra bitnim za visinu određene mirovine, a to su: 64 godine života, 241 dana borbenog sektora (16.10.1991. – 12.06.1992.), potpuna nesposobnost za rad, 20% hrvatski ratni vojni invalid (HRVI) trajno, u invalidskoj je mirovini od 2008. godine sa 14,5 godina staža (plaćeno) i oko 7 godina staža što netko nije platio. Napominje da spada u X. skupinu HRVI sa 20% oštećenja organizma trajno, a nedavno je bio na vještačenju invalidnosti u HZMO, Podružnica Varaždin gdje je ocijenjen sa 50% osobne invalidnosti, dakle, kada je vještačenje u njegovu korist to nije uzeto u obzir pri izračunu mirovine.
3.2. Smatra da je pogrešno ocijenjen utvrđeni uzrok omjera invalidnosti odnosno ukoliko je civilni invaliditet 50%, onda 50% potpada pod vojni dio, stoga navodi kako nije jasno zašto se uporno u rješenju navodi da je 20% u vezi bolesti sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu i 80% civilno.
3.3. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj predlaže osporeno rješenje staviti izvan snage.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je osporavano rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, te odredbama članka 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), a osporavano rješenje obrazloženo je i sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. ZUP-a.
4.1. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 6. ožujka 2026. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
5.1. Na navedenoj raspravi, stranke spora u bitnome navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu. Ne predlažu izvođenje daljnjeg dokaznog postupka.
6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.
8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno u postupku po prijedlogu doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od 12. siječnja 2023., na temelju nalaza i mišljenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Varaždin, KLASA: 561-01/23-09/539, URBROJ: 426-04-07/28-03-5, evidencijski broj vještačenja 914782 od 22. srpnja 2023. iz kojeg proizlazi da je kod tužitelja 5. lipnja 2023. nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti kojemu je uzrok 20% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% bolest izvan tih okolnosti.
8.1. Na navedeni nalaz dana je suglasnost u postupku revizije pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, Povjerenstvu za reviziju ocjene radne sposobnosti KLASA: 141- 02/09-01/1651, URBROJ: 522-4/4-23-4 od 23. kolovoza 2023., kako u odnosu na utvrđeni uzrok tako i omjer uroka potpunog gubitka radne sposobnosti, sukladno članku 53. ZOHBDR-a.
8.2. U obrazloženju rješenja detaljno se navode parametri koji su od utjecaja na ostvarivanje prava na mirovinu kako dio mirovine koji se priznaje s osnove potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanih okolnostima vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske po Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj:
157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO) i ZOHBDR-u, tako i dio mirovine s osnova potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanih okolnostima izvan obrane suvereniteta Republike Hrvatske, s tim da ukupnu svotu invalidske mirovine čini njihov zbroj.
8.3. Prvostupanjsko tijelo se poziva na odredbe članka 49. ZOHBDR-a u određivanju najniže mirovine, načinu kako je izračunata, te daljnja smanjenja mirovina sukladno posebnom zakonu, kao i usklađenja, a dan s kojim tužitelju pripada pravo i invalidska mirovina određuje prema članku 59. ZOMO.
9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje da je u žalbenom postupku pribavljen sukladno članku 133. stavku 3. ZOMO nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, KLASA: 561-01/23- 09/539, URBROJ: 426-04-03/40-24-14, evidencijski broj vještačenja 1097148 od 7. kolovoza 2024., sadržaj kojega se citira u obrazloženju rješenja, pri tom otklanjajući žalbene prigovore navodima kako nema osnova za njihovo uvažavanje s obzirom na drugostupanjskim nalazom potvrđeni omjer uzroka nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja. Tuženik obrazlaže i da je u povodu žalbe izvršena računska i pravna kontrola izračuna visine svote invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti s omjerom uzroka 20% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% bolest izvan tih okolnosti, prema članku 30. ZOHBDR-a te je utvrđeno da su svi elementi relevantni za izračun mirovine pravilno utvrđeni i mirovina određena u pravilnom iznosu.
9.1. Otklanjajući prigovore tužitelja u žalbi o pravu na osobnu invalidninu tuženik obrazlaže da navedeno nije u njegovoj nadležnosti uz daljnje obrazloženje kako je svaka mirovina zasebna i ne može se uspoređivati sa drugim mirovinama jer različiti faktori utječu na njezinu visinu, kao što su na primjer plaće, godišnji odmor, bolovanja, čin, polazni faktor, status dragovoljca, broj dana provedenih u borbenom sektoru i drugo.
10. Činjenice koje su s medicinskog aspekta relevantne za odluku u predmetnoj upravnoj stvari, u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđene su na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja, sve kako je navedeno u obrazloženju prvostupanjskog i pobijanog rješenja.
11. Tužitelj osporava utvrđeni omjer uzroka nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti pozivom na nalaz i mišljenje iz predmeta utvrđivanja tjelesnog oštećenja (priloženo tužbi, str. 9.) kojim je kod njega utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 60 %, od toga 50% na donje ekstremitete.
12. Budući da je za utvrđenje relevantnih medicinskih činjenica radi o primjeni stručno medicinskog znanja, kojim ovaj sud ne raspolaže, imajući u vidu okolnost da se tužitelj u predmetnom sporu sam zastupa, u skladu s člankom 9. ZUS -a kojim je propisano načelo pomoći neukoj stranci, prema kojemu će sud voditi brigu o tome da neznanje i neukost stranke i drugih sudionika u upravnom sporu ne bude na štetu prava koja imaju na temelju zakona, sud je na raspravi upozorio tužitelja da se činjenice koje su s medicinskog aspekta relevantne za odluku mogu utvrđivati u dokaznom postupku sudsko medicinskim vještačenjem, nakon čega je tužitelj iskazao da ne osporava utvrđeni omjer uzroka nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti kako je rješenjem tuženika određeno, te ne predlaže provođenje sudsko medicinskog vještačenja.
13. Člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.
13.1. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke.
13.2. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.
14. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, nije dovedena u pitanje, kao niti primjena materijalnog prava. Nisu utvrđene niti povrede pravila postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito.
14.1. Pravno relevantne činjenice od kojih ovisi primjena prava utvrđene su u postupku i na način kako je to odredbama ZOMO, ZOHBDR-a i Uredbe o metodologijama vještačenja propisano, a zaključci nadležnih tijela vještačenja u pogledu utvrđenog omjera uzroka nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti potvrđeni u postupku revizije prema ZOHBDR-u.
15. U pogledu izračuna visine mirovine sud cijeni kako tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju pravilnost izračuna niti u tom smislu iznosi konkretne primjedbe ili dostavlja dokaze. Okolnosti koje ističe tužitelj kada navodi osobne činjenice vezano za starosnu dob, sudjelovanje u Domovinskom ratu, status HRVI i drugo, vidljivo je iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja tijelo je utvrdilo i uzelo u obzir prilikom donošenja rješenja u onom dijelu u kojemu su relevantne za odluku.
15.1. Očitovanje tuženika kojim otklanja prigovore tužitelja iz žalbe o pravu na osobnu invalidninu kao i vezano za usporedbu visine mirovine s drugim osobama, u cijelosti prihvaća i ovaj sud kao valjano.
16. Pozivanje tužitelja na nalaz i mišljenje u predmetu utvrđivanja tjelesnog oštećenja nije osnovano. Pogrešno smatra tužitelj da utvrđeno tjelesno oštećenje od 60% (50% na donje ekstremitete) znači i utvrđenje potpunog gubitka radne sposobnosti u tom postotku u vezi ili izvan okolnosti vezanih za sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Radi se o odvojenim institutima temeljem kojih se ostvaruju različita prava, te su pretpostavke za utvrđivanje postojanja okolnosti koje su s medicinskog aspekta relevantne u odnosu na svako od pojedinačnih prava (na primjer tjelesno oštećenje, osobna invalidnina, gubitak radne sposobnosti i drugo) propisane različitim odredbama ZOMO, Zakona o socijalnoj skrbi ili nekim drugim propisom.
17. Imajući u vidu navedeno, sud cijeni kako je tuženik imao osnova odbiti kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, odnosno odluku temeljiti na dostavljenom drugostupanjskom nalazu i mišljenju nadležnog tijela vještačenja. Isti je utemeljen na medicinskoj dokumentaciji tužitelja u spisu te prema pravilnima struke i u skladu sa odredbama Uredbe sastavljen, a izneseni zaključak jasan . Stoga, sud nema osnova za zaključak da isti ne bi bio pravilan ili da bi zdravstveno stanje tužitelja u odnosu na njegovu radnu ne/sposobnosti bilo pogrešno ocijenjeno u dijelu koji se odnosi na uzrok gubitka radne sposobnosti budući da je medicinska dokumentacija tužitelja razmotrena od nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku , a ostala dokumentacija u skladu s načelom samostalnosti i slobodne ocjene dokaza propisanim člankom 9. ZUP-a od strane službene osobe javnopravnog tijela u prvom stupnju. Tužitelj konkretne prigovore kojima bi navedena činjenična utvrđenja osporio niti ne iznosi.
18. Slijedom navedenog, navodi tužitelja o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i primjeni materijalnog prava, nisu osnovani, a povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito sud nije našao.
19. Okolnost što je prvostupanjsko rješenje doneseno, kako navodi tužitelj, nakon četrnaest mjeseci, nije takvog značaja da bi rješenje zbog toga bilo nezakonito.
19.1. Tužitelj je imao mogućnosti u skladu s odredbama članka 105. stavka 2. ZUP-a podnijeti žalbu radi šutnje uprave, te na taj način utjecati na javnopravno tijelo da donesen odluku o zahtjevu ranije. Tim je člankom propisano da stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.
20. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa se to rješenje ne može ocijeniti nezakonitim.
21. Stoga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 20. ožujka 2026.
Sutkinja
Mirjana Harapin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. ČK, [adresa]
2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa] Zagreb, Antuna Mihanovića 3
3. U spis
