Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
[adresa], ĐI
Poslovni broj: P-399/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, OIB:02958272670, Zagreb, Margaretska 3, Područni ured Varaždin, Kolodvorska 20C, zastupan po punomoćnici KI, dipl.iur. protiv tuženika JI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja ništetnosti, nakon održane i dovršene glavne rasprave dana 4.veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 20.ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e:
I.Utvrđuje se da je Ugovor o radu s početkom rada 15.05.2019. kojeg su sklopili SI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i TI, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], ništetan.
II. Utvrđuje se da je Ugovor o radu s početkom rada 07.08.2023. kojeg su sklopili SI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i TI, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], ništetan.
Obrazloženje
1.Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika. U tužbi je naveo da je tuženik Tuženik je sa TI (koji je umro **.**.2025.) sklopio ugovor o radu s početkom rada 15.05.2019. Radni odnos je trajao jedan dan. Prije toga tuženiku je dana 20.11.2015. prestalo zdravstveno osiguranje. Nakon prestanka radnog odnosa kod TI tuženik je 17.05.2019. stekao zdravstveno osiguranje kao osoba s prebivalištem u [adresa] koja se je prijavila Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa (nezaposlena osoba), a koji status ne bi mogao steći bez prethodnog radnog odnosa u kućanstvu TI.
1.1.Nakon što je stekao zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba tuženik se je trebao javiti tužitelju sukladno odredbi članka 62. Izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 33/2023) kojom je propisano da su osigurane osobe koje su status u obveznom zdravstvenom osiguranju stekle prema članku 7. stavku 1. točki 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i koje se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, obvezne u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osobno pristupiti Zavodu radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen te da će osigurane osobe iz stavka 1. ovoga članka koje osobno ne pristupe Zavodu u roku iz stavka 1. ovoga članka Zavod istekom toga roka odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja. Budući da tuženik nije osobno pristupio Zavodu zdravstveno osiguranje mu je prestalo 29.06.2023. i nije ga imao do 06.08.2023. Tuženik je ponovo sklopio ugovor o radu sa privatnim poslodavcem TI s početkom rada 07.08.2023. Radni odnos je trajao do 08. 08. 2023. (dva dana), te je nakon toga od 09.08.2023. stekao zdravstveno osiguranje kao osoba s prebivalištem u [adresa] koja se je prijavila Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa (nezaposlena osoba koja se ne vodi u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), a koji status ne bi mogao steći bez prethodnog radnog odnosa u kućanstvu TI.
1.2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obavijestio tužitelja da je uočeno da je obveznik TI tijekom 2023. ukupno prijavio 35 radnika a odjavio 34, a među kojima je i tuženik. Budući da se radi o prijavama, uglavnom, u trajanju od jednog dana za koje nije uspostavljen JOPPD obrazac izražena je sumnja u fiktivne prijave u radni odnos radi ostvarivanja prava iz nadležnosti nekog od javnih tijela, primjerice ostvarivanja prava na obveznu primarnu zdravstvenu zaštitu. U privitku je dostavljen popis osiguranika na kućanstvu obveznika TI s datumima prijave i odjave na mirovinsko osiguranje. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je nakon toga donio rješenje kojim je poništio s danom 08.08.2023. odjavu iz mirovinskog osiguranja kod privatnog poslodavca TI iz [adresa] i utvrdio tuženiku prestanak svojstva osiguranika iz mirovinskog osiguranja kod privatnog poslodavca TI iz [adresa] s danom 07.08.2023., jer je u provedenom postupku utvrđeno da je privatni poslodavac TI iz [adresa] prijavom na osiguranje uspostavio svojstvo osiguranika za tuženika počevši od 07.08.2023., a da je s danom 08.08.2023. evidentirana u matičnoj evidenciji odjava iz mirovinskog osiguranja kod navedenog poslodavca, da se poslodavac nije odazvao pozivu da dostavi financijsko- knjigovodstvenu dokumentaciju potrebnu za kontrolu podataka koji služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, da nema uspostavljenih JOPPD obrazaca za razdoblje od 07.08.2023. do 08.08.2023. kao niti evidentiranih podataka o stažu i plaći i da je osiguranik telefonskim putem izjavio da ne posjeduje dokaze o trajanju radnog odnosa kod privatnog poslodavca TI.
1.3.Tužitelj je od poslodavca tuženika zatražio očitovanje o okolnostima zasnivanja radnog odnosa koje isti nije dostavio, te je tužitelj podnio optužni prijedlog temeljem kojeg je Općinski sud u Varaždinu donio presudu kojom je poslodavca TI proglasio krivim za počinjeni prekršaj iz članka 151. st. 3. u vezi st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno zato što je kao fizička osoba obveznik podnošenja prijave propustio u razdoblju od 01. travnja 2023. do 12. veljače 2024. predočiti Zavodu za zdravstveno osiguranje sve činjenice i dokaze kojima se dokazuje osnovanost prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, odnosno valjanost važećih statusa osiguranih osoba među kojima je i tuženik.
1.4.Svrha ugovora o radu koje je tuženik sklopio sa TI nije bila stvarno obavljanje poslova u skladu s tim ugovorima već ponovni ulaz tuženika u sustav zdravstvenog osiguranja kao i ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na teret tužitelja, obzirom da prije zasnivanja radnih odnosa kod TI tuženik u razdoblju od 21.11.2015. do 14.05.2019., te od 30.06.2023. do 06.08.2023. nije imao zdravstveno osiguranje, a da je nakon prestanka navedenih radnih odnosa koji su trajali svega jedan odnosno dva dana stekao zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba na teret države kao i preostale 34 osobe koje su se nakon što su izgubile zdravstveno osiguranje, u različitim razdobljima tijekom 2023. godine zaposlile u pravilu na 2 dana u kućanstvo TI.
1.5. Člankom 122. stavkom 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/13 do 33/23) propisano je da u slučaju sumnje da se podnesena prijava, odnosno utvrđen status osiguranika osnovom zaključenog ugovora o radu ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, Zavod ima pravo i obvezu, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu.
Sukladno članku 187. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91 do 155/23) tužitelj ima pravni interes za podnošenje ove tužbe.
1.6. Slijedom svega navedenoga tužitelj je predložio sudu da donese presudu kojom se utvrđuje da su ništetni ugovori o radu s početkom rada od 15.5.2019. i 7.8.2023., a koje su sklopili SI i TI.
2. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prijave – odjave za tuženika ( list 4-7 spisa), podnesak HZMO od 25.rujna 2024. ( list 8 spisa), podatci o osiguranju tuženika ( list 9 i 10 spisa), rješenje HZMO – područna služba u [adresa] ( list 12 i 13 spisa), podnesak HZMO od 12.rujna 2023., i od 7.prosinca 2023., od 27.2.2023., upućeni OI ( list 15-19 spisa), optužni prijedlog ( list 20-21 spisa), presuda Općinskog suda u Varaždinu ( list 22-25 spisa), odgovor na tužbu (list 29 spisa), očitovanje na odgovor na tužbu ( list 32-33 spisa), te je saslušan tuženik u svrhu dokazivanja.
3. Tuženik je izjavio da je poznavao gospodina OI i da mu je znao pomagati oko kuće. Nije radio kod njega svaki dan kontinuirano već po potrebi, unazad dva do tri mjeseca prije nego što ga je TI prijavio na zdravstveno osiguranje. Pričao je OI da ima zdravstvene probleme , a da nema zdravstveno osiguranje nakon čega su se našli na kavi, te mu je OI kazao da ga je prijavio, i da sad ima zdravstveno osiguranje, time da je on stvarno radio kod OI ali neprijavljeno. Tijekom 2019.godine isto je imao probleme sa bubrezima, te ga je gospodin TI prijavio, no ne zna kada ga je odjavio. Inače se bavi muzikom, muzičar je, te je povremeno radio ali neprijavljeno. Ugovor o radu je potpisao ali nije dobio primjerak istog, niti su ugovorom utvrdili visinu plaće. Za radove koje je obavljao za njega gospodin TI mu je plaćao na ruke. Za dane 7. i 8.8. 2023. nije dobio plaćeno jer ga je gospodin TI prijavio samo radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja. On nije platio nikakvu naknadu za prijavu na zdravstveno osiguranje gospodinu TI. Po pozivu HZMO on je pristupio i javio im se ali nije mogao predočiti nikakav dokaz o trajanju radnog odnosa jer ga nije niti imao. Izjavio je da je on znao i voziti gospodina TI u [adresa] i [adresa], time da je isti stanovao u [adresa], a znao ga je pokupiti i u [adresa]. Radove je za OI obavljao i u [adresa] i [adresa] ali ne zna adrese.
4. Dakle, nesporno je da je OI sklopio prividne Ugovore o radu sa tuženikom BI i to dana 15.5.2019., time da je radni odnos tuženika trajao jedan dan i nakon toga 7.8.2023. kada je radni odnos trajao do 8.8. 2023., a slijedom čega je tuženik stekao zdravstveno osiguranje kao osoba s prebivalištem u [adresa] koja se prijavila zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa , a koji status nije mogao steći bez prethodnog radnog odnosa. Ujedno iz iskaza tuženika proizlazi da je tuženik sklopio Ugovore o radu sa OI radi ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na teret tužitelja , a ne obavljanje poslova u skladu sa ugovorima o radu. Dakle, nesporno je da se u konkretnom slučaju radi o prividnim ugovorima koji nemaju učinka među ugovornim stranama, a posljedica istih je ništetnost ( čl.285.st.1. Zakona o obveznim odnosima).
5. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.
Čakovec, 20.ožujka 2026.
Sutkinja:
Jasna Vehtersbah-Stojan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude. U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.
O tome obavijest:
1. tužitelj
2. tuženik
