Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P Ob-904/2021-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Miše, u pravnoj stvari tužiteljice PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika KT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi izmjene odluke o sadržaju roditeljske skrbi za mlt. dijete ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po posebnoj skrbnici PTM iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, nakon ročišta za glavnu raspravu održanog u prisutnosti stranaka osobno, dana 20. ožujka 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Mijenja se način ostvarivanja roditeljske skrbi određen presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-886/11 od 10. siječnja 2012. na način da će majka PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete stranaka ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2010.

    II. Za zastupanje mlt. ST u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) majka PT mora imati pisanu suglasnost oca KT, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    III. Mijenja se način ostvarivanja osobnih odnosa određen presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-886/11 od 10. siječnja 2012. te će se osobni odnosi mlt. ST s ocem KT održavati pod nadzorom stručne osobe koju će odrediti Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrava dva puta mjesečno u trajanju od dva sata na adresi stanovanja oca, ili drugačije prema dogovoru voditelja mjere nadzora i roditelja, a po procjeni voditelja nadzora i ovisno o dinamici i kvaliteti samih susreta i uz prisutnost bake mlt. ST, CT.

    IV. Mjera ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom određuje se privremeno u trajanju do 6 mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica tužbom podnesenom ovom sudu predlaže da sud donese odluku prema kojoj će majka potpuno samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na zajedničko maloljetno dijete stranaka ST, rođenog **.**.2010. Tijekom postupka posredovanja pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad tužiteljica predlaže da se zabrani ostvarivanje osobnih odnosa oca i sina.

    2. Tuženik se očitovao na navode tužbe obrazlažući da se protivi zahtjevu tužiteljice za samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi. Smatra da je zahtjev tužiteljice neosnovan te ističe da može i želi sudjelovati u odgoju zajedničkog djeteta.

    3. Rješenjem suda mt. ST imenovana je posebna skrbnica KTM, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, a radi zaštite njegovih prava i interesa u ovom postupku.

    4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju dostavljenu u spis, temeljem čl. 416. st. 1. t. 3. ObZ-a zatražio od nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad dostavu prijedloga i mišljenja o reguliranju sadržaja roditeljske skrbi stranaka u odnosu na njihovo maloljetno dijete te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke u postupku.

    5. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

    6. Uvidom u presudu ovog suda poslovni broj P2-886/11 od 10. siječnja 2012. i cjelokupan spis utvrđeno je da je tom odlukom razveden brak stranaka, odlučeno je da zajedničko mlt. dijete stranaka stanuje s majkom, s ocem održava osobne odnose te da otac za uzdržavanje mlt. sina doprinosi 1.000 HRK (132,72 EUR) mjesečno. Presuda je donesena u skladu s dogovorom roditelja.

    7. Iz sadržaja stručnog mišljenja Područnog ureda Dubrava (dalje u tekstu Zavod), sačinjenog na temelju razgovora s majkom PT, ocem KT, mlt. ST te uvida u službenu dokumentaciju Zavoda, utvrđeno je da su PT i KT bili u emocionalnoj vezi 5 godina, sklopili su bračnu zajednicu 28. svibnja 2005. u kojoj je rođeno jedno dijete, mlt. ST rođen **.**.2010. Obitelj je živjela na adresi [adresa] u [adresa] do 2011. godine kada je KT napustio kućanstvo i odselio u svoju kuću preko puta, na sadašnju adresu prebivališta. Brak je razveden 2012. godine te je sud donio odluku prema kojoj mlt. ST živi s majkom, a s ocem ostvaruje osobne odnose utorkom i četvrtkom od 16,30 do 19,00 sati i svaki drugi vikend od petka do nedjelje s prespavljivanjem. Otac ne ostvaruje osobne odnose sa sinom od 2014. godine. Tijekom postupka posredovanja majka PT navodi da odnosi u braku nisu bili kvalitetni te da je KT prekomjerno konzumirao alkohol. Odluka suda o osobnim odnosima oca i djeteta da se nije provodila. Od 2014. godine ST je periodično viđao oca, a od 2015. godine uopće nema kontakt s ocem. Navodi da ju KT nikada nije tražio da vidi dijete te da se mlt. ST srami svog oca i da ga ne želi viđati. Priznaje da sina nikada nije poticala na osobne odnose s ocem jer smatra da ST nema što naučiti od njega. Isto smatra i danas te napominje kako ne želi da ST viđa oca niti pod kojim uvjetima. Nikada nije tražila oca da plaća alimentaciju jer ne želi nikakav novac od njega. Predlaže da se zabrane viđanja s ocem i da ona samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na bitna osobna prava djeteta. Otac KT u razgovoru navodi da već četvrtu godinu u kontinuitetu apstinira od alkohola, ide na redovne kontrole kod svoje psihijatrice u Kliničku bolnicu Dubrava i dva puta godišnje na sistematski pregled, redovito uzima propisanu terapiju. Ističe da teško može doći do sina jer mu majka to brani. Nije se previše trudio oko odnosa jer smatra da su svi u obitelji bivše supruge protiv njega. Boji se reakcije bivše supruge i sina ako bi se počeo miješati u stvari oko škole. Zadnji put je sa sinom ostvarivao osobne odnose kada je ST imao 3-4 godine. Povremeno je sina znao sresti na ulici, čestitati mu rođendan i dati nešto novca. Želi ponovno izgraditi odnos sa sinom te je spreman na bilo kakav oblik i obim viđanja.

    Iz mišljenja je razvidno kako se uvidom u medicinsku dokumentaciju saznaje da je KT u lipnju 2018. godine tijekom hospitalnog liječenja pankreatitisa etilične geneze razvio alkoholni delirij. U siječnju 2019. godine dogovorno je hospitaliziran radi uspostave trajne apstinencije ovisnosti o alkoholu. Kroz kraće vrijeme po otpustu s hospitalizacije dolazio je na socioterapijsku grupu podrške ovisnika o alkoholu, da bi onda samoinicijativno prestao dolaziti. U kolovozu 2021. godine indicirano je bolničko liječenje zbog intenziviranja anksiozno depresivne simptomatologije indicirane disfunkcionalnom dinamikom sa bivšom suprugom vezano za skrb o mlt. sinu. Specijalist psihijatar dr. med. Snježana Soldo u dopisu od 5. studenoga 2021. navodi da naknadno u kliničkoj slici nije bilo evidencije o konzumaciji alkohola. Mlt. ST tijekom razgovora oca opisuje kao odsutnog iz njegovog života, smatra ga nepoznatom osobom, sram ga je oca radi njegovog alkoholizma te ga je često izbjegavao po susjedstvu. Smatra da ga se otac „kasno sjetio“ te ne vidi smisao izgradnje emocionalnog odnosa s njim. Odnos s majkom opisuje izrazito privrženim, smatra je izrazito požrtvovnom osobom, a da mu otac nije nikada nedostajao u životu jer je sve našao u majci.

    Uključivanjem djeteta u multidisciplinarnu obradu u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba dobiva se nalaz iz kojeg je vidljiv dječakov polarizirani doživljaj roditelja, pri čemu idealizira majku i identificira se s njom te odbacuje oca uz istaknut nedostatak ambivalencije i izrazito naglašen otpor. Navodi kako mu majka nije rekla da on sam treba donijeti odluku o viđanju oca. Također, misli kako majka ne bi htjela da on viđa oca i da se ne bi osjećala dobro. Tijekom razgovora se rasplakao i dodao „mislim da mi ne treba tata, nije mi prijeko potreban“. Iz rezultata multidisciplinarne obrade proizlazi da dijete nema kontinuitet održavanja redovitih kontakata s ocem te je potrebno vrijeme u kojem će postepeno razvijati odnos s ocem, a što će dalje stvoriti pretpostavke za eventualno veće uključivanje oca u život djeteta. Mišljenje je Poliklinike da je potrebno psihoterapijsko i socijalnopedagoško praćenje mlt. ST. Stručni tim Područnog ureda Dubrava mišljenja je da je u najboljem interesu mlt. ST da nastavi stanovati s majkom PT i da majka treba ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb, dok o bitnim osobnim pravima roditelji trebaju odlučivati zajednički. Mišljenja su da otac KT nije štetan po zdravlje, život i sigurnost mlt. ST te da bi se najbolji interes djeteta u ovom slučaju ostvario kroz dostupnost oba roditelja u njegovom životu. Stoga ne podržavaju majčin prijedlog o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa oca i sina, a u kojem smjeru ide i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. Uzimajući u obzir kronološku dob djeteta, razvijene zaštitne faktore i duljinu vremenskog perioda u kojem se susreti nisu održavali, Zavod je mišljenja kako je u najboljem interesu djeteta da se osobni odnosi s ocem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe, s postepenim povećanjem opsega i trajanja susreta. Kao mjesto održavanja susreta predlažu očevu adresu stanovanja, dva puta mjesečno u trajanju od dva sata ili drugačije prema dogovoru roditelja, odnosno prema dogovoru voditelja mjere nadzora i roditelja. Predlažu da na susretima po procjeni voditelja nadzora te ovisno o dinamici i kvaliteti samih susreta, bude prisutna i baka mlt. ST, CT koja živi u kući s KT.

    8. Mišljenje djeteta je utvrđeno sukladno čl. 360. ObZ-a putem posebnog skrbnika koji je obavio razgovor s mlt. ST i upoznao ga sa sadržajem i tijekom postupka. U očitovanju posebnog skrbnika navedeno je da mlt. ST iznosi kako se ne bi volio viđati s ocem, pojašnjava kako mu je otac stranac, nema s njim razvijen nikakav odnos te da se ne bi osjećao ugodno s njim. Upoznat s prijedlogom Zavoda da se susreti odvijaju pod nadzorom stručne osobe i u prisutnosti bake, navodi kako to ne bi htio, ali ako će baš morati onda bi pristao, ali još jednom naglašava kako ne želi viđati tatu jer mu to sada više nema smisla.

    9. U iskazu tužiteljica u bitnom navodi da je zajednica života s tuženikom prestala 2012. godine, da je nakon sudske odluke otac neko vrijeme viđao dijete, ali nikada u obimu kako je određeno u presudi. Odnosi su prekinuti te otac od 2014. godine ne viđa sina i ne čuje se s njim. Otac živi na 10-ak metara udaljenosti od njihove kuće i kada sretne ST na ulici ne pozdravljaju se. Navodi kako je otac samo odjednom prestao dolaziti po dijete. ST ostvaruje kontakte jedino sa šogoricom od rodbine s očeve strane. Pri tom ističe da dijete ne pita za oca i ne izražava želju da ga vidi. Dodaje da djetetu nikada nije branila ostvarivanje osobnih odnosa s ocem.

    10. Iz iskaza tuženika proizlazi da sa sinom ne ostvaruje odnose od 2014. godine, ne čuje se s njim, ranije kada bi se sreli su znali popričati, ali unazad par godina se više ne pozdravljaju kada se sretnu. Boji se pozdraviti sina jer ne zna kako će reagirati, obzirom je ranije bilo situacija kada bi ga pozdravio, a ST bi okrenuo glavu ili pobjegao iz čega je zaključio da mu je neugodno. Pokušavao je preko sestre doći do broja mobitela, ali ST nije dozvoljavao da mu da njegov broj. Ističe da nakon toga više nije pokušavao ostvariti odnose sa sinom. Ističe da je ranije imao problema s alkoholom, a da od 2019. godine ne konzumira alkohol i nema nikakvih zdravstvenih problema. Zaposlio se u Zagrebačkom holdingu, Podružnica čistoća te mu se s plaće mjesečno skida između 200 i 250 EUR s osnove uzdržavanja.

    11. Temeljem odredbe čl. 105. st. 1. ObZ-a jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Temeljem odredbe čl. 105. st. 3. ObZ-a jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. stavcima 2. i 3. toga Zakona.

    12. Obzirom na jasne razloge Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a uzimajući u obzir cjelokupni provedeni dokazni postupak, sud je prihvatio njihovo mišljenje koje je donijeto po stručnom timu nakon provedenih razgovora s roditeljima i mlt. djetetom te uvida u raspoloživu dokumentaciju. Mišljenje i prijedlog stručnog tima u dijelu u kojem je predloženo da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb sud smatra stručnim i objektivnim jer iz provedene obrade Zavoda slijedi da mlt. ST od vremena prestanka bračne zajednice roditelja stanuje s majkom koja u svemu brine o zadovoljenju njegovih emocionalnih i materijalnih potreba te s kojom ima razvijen odnos sigurne privrženosti, dok s ocem nema razvijen nikakav odnos, ne viđa ga, ne čuje se s njim i doživljava ga kao stranca. Naime, kvalitetan odnos djeteta i roditelja najbolji je prediktor za najbolji interes djeteta, zbog čega procjena tog odnosa ima najveću težinu prilikom odlučivanja o samostalnoj roditeljskoj skrbi. Slijedom navedenog može se zaključiti da samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi predstavlja najbolji interes mlt. ST pa je stoga odlučeno kao u točki 1. izreke ove presude.

    13. Odredbom čl. 105. st. 5. ObZ-a propisano je da će sud kad donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi odrediti hoće li roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima ili uz suglasnost drugog roditelja sukladno čl. 100. toga Zakona.

    14. Sud je u točki 2. izreke odredio da majka PT, koja će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. djetetom, može zastupati dijete u bitnim osobnim pravima iz čl. 100. st. 1. ObZ-a samo uz suglasnost drugog roditelja odnosno oca KT jer sud smatra da je isto u interesu i dobrobiti mlt. djeteta budući su osobno ime, pravo na stan i sloboda vjeroispovijesti jedna od temeljnih ljudskih prava te da je onda primjereno da odluka o ovim pitanjima koja se odnose na mlt. dijete bude donesena samo uz suglasnost oba roditelja.

    15. Odluka o susretima i druženjima oca s mlt. djetetom temelji se na mišljenju nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad iz kojeg proizlazi da je otac ustrajan u želji da sa sinom ostvari emocionalni odnos koji se nije gradio godinama. Otac smatra da je njegovo psihičko stanje sada dovoljno stabilno za izgradnju odnosa, spreman je uložiti napor i strpljenje za izgradnju odnosa sa sinom, verbalizira svjesnost dugogodišnjeg odsustva odnosa sa sinom, verbalizira žaljenje te pristaje na svaki vid ostvarivanja odnosa, čak i pod nadzorom stručne osobe. Sud, uzimajući u obzir nedvojbenu potrebu djeteta da ostvaruje kontakte s ocem i izraženu želju oca da ponovno izgradi odnos sa sinom, prihvaća zaključak stručnog tima ocjenjujući da je u interesu djeteta da se pokuša postepeno razviti odnos s ocem. Obzirom mlt. ST nije u nikakvom kontaktu s ocem potrebno je vrijeme u kojem će on postepeno razvijati odnos s ocem, a što će dalje stvoriti pretpostavke za eventualno proširenje kontakata. Slijedom navedenog, sud je prihvatio prijedlog i mišljenje stručnog tima Područnog ureda Dubrava u dijelu da se osobni odnosi mlt. ST s ocem održavaju pod nadzorom stručne osobe dva puta mjesečno u trajanju od dva sata na adresi stanovanja oca, ili drugačije po dogovoru voditelja mjere nadzora i roditelja. Sud prihvaća stručno mišljenje Zavoda da se osobni odnosi mlt. ST s ocem privremeno ostvaruju pod nadzorom stručne osobe ocjenjujući da je takav način održavanja osobnih odnosa oca mlt. djeteta i samog djeteta potreban zato što je u konkretnoj obiteljskoj situaciji potrebno uspostaviti vezu između djeteta i oca koja je bila prekinuta dulje vrijeme. Prihvaćen je i prijedlog da na susretima po procjeni voditelja nadzora bude prisutna i baka mlt. ST, CT koja živi u kući s njegovim ocem KT. Odluka suda iz točke 3. i 4. izreke utemeljena je na odredbi čl. 123. i čl. 124. ObZ-a.

    16. Sud s obzirom na obiteljsku situaciju sukladno odredbi čl. 417. st. 1. ObZ-a upozorava roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za djetetovu dobrobit, a u obrazloženje ove odluke valjalo je unijeti i pisano upozorenje o pravnim posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem (čl. 417. st. 3. ObZ-a), i to:

    - mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 EUR

    - mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te

    - mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

    U Zagrebu, 20. ožujka 2026.

    Sutkinja

    Petra Miše

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka. O žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    1. Tužiteljici

    2. Tuženiku

    3. HZSR, Područni ured Dubrava

    4. Posebnoj skrbnici

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.