REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: O-1989/2026-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Petri Brkljačić kao sucu pojedincu, po prijedlogu sudske savjetnice Irene Bašić Cetinić, u ostavinskom postupku iza pok. BE, [adresa], rođena **.**.1930., umrla **.**.2002., državljanka RH, povodom prijedloga za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenje o nasljeđivanju, bez održavanja rasprave, 20. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog AE od 12. listopada 2025. za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-5946/2002 od 15. veljače 2002. kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Dana 12. listopada 2025. predlagatelj AE podnio je sudu prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenje o nasljeđivanju posl.br. O- 5946/2002 od 15. studenog 2002. U navedenom prijedlogu predlagatelj navodi kako je za citirano rješenje o nasljeđivanju saznao tek nakon smrti brata te da mu rješenje o nasljeđivanju nikada nije dostavljeno. Nadalje predlagatelj navodi da je na ročištu održanom 10. listopada 2002. krivo navedena njegova adresa, da je pogrešna adresa navedena i u dostavnoj naredbi te da on nije niti bio prisutan na navedenom ročištu te da je netko umjesto njega dao nasljedničku izjavu. Također navodi da nikada nije dao izjavu kojom se prihvaća nasljedstva te svoj dio ustupa bratu FE. Navodi kako nije mogao biti prisutan jer je u to vrijeme bio hospitaliziran i to od 7. listopada 2002. do 18. listopada 2002.

2. Prijedlog predlagatelja nije dopušten.

3. Uvidom u spis sud je utvrdio slijedeće činjenice. U ostavinskom postupku iza pok. BE održano je ročište 10. listopada 2010. te je u raspravnom zapisniku konstatirano da je na navedeno ročište pristupio i predlagatelj, a čije podatke je uređujući sudac unio u zapisnik. Nadalje je utvrđeno da je na navedenom ročištu predlagatelj dao nasljedničku izjavu o ustupu svog nasljednog dijela bratu. Valja naglasiti da je jednom dana nasljednička izjava neopoziva. Na istom ročištu sud je donio rješenje kojim se nasljednikom proglašava FE te su se prisutni nasljednici, predlagatelj i njegov pokojni brat, odrekli prava na žalbu. Odricanjem od prava na žalbu rješenje o nasljeđivanju postaje pravomoćno danom njegovog donošenja, te čak i činjenica da rješenje prema shvaćanju predlagatelja nije uredno dostavljeno, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost donesene odluke s obzirom na to da se nasljednik, ovdje predlagatelj, odrekao prava na žalbu. Sud smatra važnim istaknuti kako je u istom ostavinskom predmetu u postupku naknadno pronađene imovine, na ostavinskom ročištu ovaj put zakazanog kod javnog bilježnika Lidije Pejović – Fumić, ponovno pristupio predlagatelj kojom prilikom je dao identičnu nasljedničku izjavu, potpisao na isti način nasljedničku izjavu te se odrekao prava na žalbu, no ovaj put je dodatno evidentirana njegova prisutnost na ročištu kopijom njegove osobne iskaznice koja se nalazi na listu 30 spisa. U spisu se nalazi i rješenje Uprave za zatvorski sustav kojom se predlagatelju odobrava izlaz iz zatvora radi prisustvovanja ostavinskoj raspravi. Na ostavinskoj raspravi zakazanoj povodom naknadno pronađene imovine, predlagatelj je dao nasljedničku izjavu istovjetnu onoj koju je dao na prvoj ostavinskoj raspravi te se također odrekao prava na žalbu.

4. Člankom 232. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine Narodne novine" br. 48/03, 163/03, 127/13, 33/15, 14/19: u daljnjem tekstu ZN) propisano je da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno ono što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Stavkom 2. istog članka nadalje je propisano da što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama Zakona o nasljeđivanju nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju te on to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava. Člankom 232. st. 5. ZN-a propisano je da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskog raspravi ili su na nju bile uredno pozvane no ipak nisu vezane ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati obnovu postupka.

5. Pravomoćnost sudske odluke povlači za sobom posljedice, a to su između ostalog da se odluka suda ima izvršiti, da se ne može napadati redovitim pravnim lijekom te ima za cilj pravnu sigurnost stranaka. Dakle, s obzirom na činjenicu da je od prvog rješenja o nasljeđivanju proteklo 24 godine, da su posljedice pravomoćnosti već tako dalekosežno nastupile, da su ostavinske rasprave vođene pred sudom i javnim bilježnikom te da sud smatra istinitim činjenice utvrđene u sudskom spisu i da je konačno predlagatelj bio stranka u postupku i da je vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju, valjalo je temeljem čl. 232. st. 5. ZN-a.

U Zagrebu 20. ožujka 2026.

Sutkinja:

Petra Brkljačić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u 4 primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. AE, po pun

2. ĐE po pun.

3. Spis