Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. pravne osobe BEVEX d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. 1. Zakona o strancima (Narodne novine, broj 133/20) odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 81. Pp-11603/2022 od 16. studenog 2022., na sjednici vijeća održanoj 20. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, a po službenoj dužnosti, na temelju čl. 155. st. 1., 2. i 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22, dalje PZ), prekršajni postupak protiv okr. pravne osobe BEVEX d.o.o. zbog prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. 1. Zakona o strancima, se obustavlja.
II. Uslijed odluke pod t. I, žalba tužitelja je u odnosu na okr. pravnu osobu BEVEX d.o.o., bespredmetna.
III. U ostalom dijelu se prihvaća žalba tužitelja, ukida prvostupanjska presuda u odnosu na okr. odgovornu osobu ŠE te se predmet u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom je na temelju čl. 161. st. 5. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.,114/22., dalje: PZ), odbijena optužba protiv okr. pravne osobe BEVEX d.o.o. i okr. odgovorne osobe ŠE, zbog prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 4. Zakona o strancima, činjenično opisanog u izreci presude te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu i proglasiti okrivljenike krivima.
3. Žalba je djelomično osnovana, a djelomično bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitivao je pobijanu presudu na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je po službenoj dužnosti utvrdio da je okr. pravna osoba BEVEX d.o.o. prestala postojati i nema pravnog slijednika zbog čega je obustavio prekršajni postupak protiv te okrivljenice, dok je utvrdio da osnovano tužitelj pobija presudu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava u odnosu na okr. odgovornu osobu.
5. Naime, na temelju podataka iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, vidljivo je da je rješenjem tog suda, broj: Tt-24/27844-1, dana 29.07.2024., okr. pravna osoba BEVEX d.o.o. brisana, dakle da je prestala postojati te nema pravnog slijednika. Odredba čl. 155. st. 1. PZ-a propisuje da ako se činjenica prestanka postojanja pravne osobe utvrdi nakon započinjanja prekršajnog postupka, rješenjem će se obustaviti prekršajni postupak, dok st. 2. iste odredbe propisuje način nastavka postupka ako se on može provesti protiv pravnog slijednika pravne osobe, a st. 4. propisuje ovlaštenje suda kod kojeg se nalazi spis u trenutku utvrđenja prestanka postojanja pravne osobe, na donošenje rješenja o obustavi postupka.
5.1. Budući da je iz navedenih podataka vidljivo da okr. pravna osoba BEVEX d.o.o. nema pravnog slijednika, trebalo je protiv te okrivljenice obustaviti prekršajni postupak na temelju čl. 155. st. 1., 2. i 4. Prekršajnog zakona te je odlučeno kao pod t. I. izreke ovog rješenja, a žalba tužitelja je u tom dijelu bespredmetna pa je odlučeno kao pod t. II. izreke rješenja.
6. U odnosu na preostali dio prvostupanjske presude kojom je odbijena optužba protiv okr. odgovorne osobe ŠE koja se tereti za prekršaj iz čl. 247. st. 2. t. 1. u vezi sa st. 4. Zakona o strancima optužnim aktom Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja Klasa: UP/I-116-02/22-01/200, Ur. broj: 443-02-05-11/22-7 od 12. srpnja 2022., ovaj sud je utvrdio da osnovano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešne primjene čl. 161. st. 5. t. 2. PZ-a.
6.1. Žalbenim navodima tužitelja se ističe da u konkretnom slučaju nije bilo uvjeta za primjenu načela „ne bis in idem“ jer okrivljenik u upravnom postupku nije osuđen, oslobođen optužbe niti je protiv njega obustavljen prekršajni postupak, a niti je u tom postupku kažnjen. Smatra da je u čl. 240. st. 3. Zakona o strancima reguliran samo način izbjegavanja izvršenja zabrane obavljanja djelatnosti što je okrivljenik iskoristio pa u konkretnom slučaju prvotno izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti u poslovnim prostorijama nikada nije izvršena. Tužitelj pravnom analogijom uspoređuje primjer prometnog prekršaja izazivanja prometne nezgode pod utjecajem alkohola te ako mu se vozačka dozvola oduzme u upravnom postupku i odredi mjera liječenja od alkoholizma, tada ona ne bi više odgovarala u prekršajnom postupku.
6.2. Iz obrazloženja pobijane presude vidljivo je da je prvostupanjski sud, smatrajući da bi vođenjem prekršajnog postupka bilo povrijeđeno načelo "ne bis in idem" jer je od strane nadležne službe Državnog inspektorata izvršena upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti iz čl. 240. Zakona o strancima, odbio optužbu protiv okr. odgovorne osobe zbog prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 4. Zakona o strancima. Prvostupanjski je sud provjerom kod Državnog inspektorata utvrdio da je pečaćenje ulaznih vrata na adresi gdje poslodavac okr. pravna osoba obavlja djelatnost, izvršeno u trajanju 30 dana jer poslodavac nije u roku od 3 dana od izrečenog usmenog rješenja uplatio novčani iznos od 30.000,00 kuna, nakon čega je obavljeno uklanjanje trake. Stajalište je prvostupanjskog suda da su činjenice iz usmenog rješenja inspektorice, istovjetne s činjenicama koje čine biće prekršaja za koji je pokrenut prekršajni postupak te smatra da se radi o presuđenoj stvari. Pritom se prvostupanjski sud pozvao na stajalište izraženo u presudama Europskog suda za ljudska prava Š protiv Republike Hrvatske i Zolotukhin protiv Rusije po pitanju presuđene stvari ako je za isti činjenični opis pokrenut prekršajni postupak.
6.3. Međutim, pravilno ističe tužitelj da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalnu odredbu iz čl. 161. st. 5. t. 2. PZ-a prema kojoj je prilikom ispitivanja optužnog akta, utvrdio procesnopravnu smetnju za vođenje postupka jer postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon (iako je iz stanja spisa vidljivo da je tu smetnju utvrdio u tijeku dokaznog postupka pa se ta odluka trebala temeljiti na čl. 181. t. 4. PZ-a, a ne u fazi ispitivanja optužnog prijedloga). Naime, izvršenje upravne mjere iz čl. 240. st. 1. Zakona o strancima se ne može smatrati kažnjavanjem počinitelja jer ta mjera nema kazneni karakter u smislu kazneno pravne sankcije. Njen cilj je trenutno saniranje utvrđene protupravnosti zabranom obavljanja djelatnosti (tzv. pečaćenjem prostora) kako bi se počinitelj onemogućio u daljnjem, kontinuiranom činjenju određenih protupravnih radnji. Nakon proteka njenog trajanja (30 dana) ili nakon neobaveznog plaćanja novčanog iznosa (3981,68 eura što odgovara protuvrijednosti 30.000,00 kuna) u propisanom roku (od 3 dana u kojem je dužan dostaviti dokaz o uplati Inspektoratu) kada se mjera neće izvršiti odnosno usmeno rješenje će se ukinuti, poslodavac može nastaviti obavljati djelatnost. Kada se uzme u obzir da u konkretnom slučaju okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi nije izabrala plaćanje iznosa 3981,68 eura za svakog stranca kojeg je zaposlio protivno odredbama Zakona o strancu (troje) te je nakon proteka roka od 30 dana zabrane obavljanja djelatnosti, uklonjena traka kojom se onemogućilo obavljanje djelatnosti, tada se prepoznaje ne kazneni karakter predmetne upravne mjere. Zbog navedenog, okolnost istovjetnih činjenica na temelju kojih je izrečena upravna mjera te podnesen optužni akt, nije sama za sebe dostatna da bi se moglo smatrati da postoji dvostruko suđenje o istoj stvari.
7. Potrebno je istaknuti da je na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti ovog drugostupanjskog suda 14. ožujka 2022. u vezi mjera nadzora iz čl. 240. Zakona o strancima doneseno slijedeće pravno shvaćanje u vezi primjene načela „ne bis in idem“:
„U odnosu na primjenu odredbi Zakona o strancima, ako je tijelo nadzora zabranilo poslodavcu obavljanje djelatnosti, prekršajno procesuiranje i kažnjavanje poslodavca u prekršajnom postupku ne predstavlja dvostruko suđenje, odnosno povredu načela „ne bis in idem.“
8. Navedeno pravno shvaćanje u skladu je i sa presudom Vrhovnog suda RH broj Kzz 43/2017 od 8. studenog 2017., na koju se poziva žalba i u kojoj se navodi da se upravna mjera ni ekstenzivnim tumačenjem ne može poistovjetiti sa sankcijom jer je njena svrha promptno suzbijanje zatečenog protupravnog stanja i onemogućavanje počinitelja da nastavi s takvim činjenjem i njome se ne odlučuje o meritumu prekršaja.
9. S obzirom na sve navedeno trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet u odnosu na okr. odgovornu osobu, dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, pravilno primijeniti materijalno prekršajno pravo, po potrebi provesti sve dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
10. Iz navedenih razloga na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 20. ožujka 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
