Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: Ovr-1595/2025-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
I
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari predlagatelja (ovršenika) HM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv predloženika (ovrhovoditelja) ŠM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jugoslavu Puranu, odvjetniku u Bjelovaru, odlučujući o prijedlogu ovršenika, dana 20. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja (ovršenika) od 17. prosinca 2025., za odgodom postupka izravne naplate koja se provodi pred Financijskom agencijom protiv ovršenika na temelju ovrhovoditeljeva zahtjeva za naplatu od 27. listopada 2025. podnesenog na temelju Rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Marije Kustić pod poslovnim brojem Ovrv-702/12 od 16. srpnja 2012. koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 2. kolovoza 2012.
II. Odbacuje se prijedlog predlagatelja (ovršenika) od 17. prosinca 2025., za obustavom postupka izravne naplate koja se provodi pred Financijskom agencijom protiv ovršenika na temelju ovrhovoditeljeva zahtjeva za naplatu od 27. listopada 2025. podnesenog na temelju Rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Marije Kustić pod poslovnim brojem Ovrv-702/12 od 16. srpnja 2012. koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 2. kolovoza 2012. kao nedopušten.
II. Odbija se prijedlog predlagatelja (ovršenika) za naknadom zatraženog troška, kao neosnovan.
i
z a k l j u č i o j e
Upućuje se predlagatelj (ovršenik) u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke, protiv predloženika (ovrhovoditelja) pokrenuti parnicu radi proglašenja izvansudske ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojeg je izjavio prijedloge za obustavu i odgodu odnosno žalbu od 17. prosinca 2025., na temelju razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1. Predlagatelj (ovršenik) podnio je dana 17. prosinca 2025., žalbu protiv rješenja o ovrsi, prijedlog za obustavu ovrhe i prijedlog za odgodu ovrhe, u kojima navodi kako je Rješenjem o ovrsi Javnog bilježnika Marije Kustić pod poslovnim brojem Ovrv-702/12 od 16. srpnja 2012., koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 2. kolovoza 2012. određena ovrha na imovini ovršenika, radi naplate iznosa od 1.100,70 EUR, te kako je na temelju tog Rješenja o ovrsi ovrhovoditelj Financijskoj agenciji podnio zahtjev za naplatu dana 27. listopada 2025. Protiv navedenog Rješenja o ovrsi, da sukladno čl. 284. st. 5. u svezi čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona podnosi žalbu nakon proteka roka jer je nastupila zastara tražbine koja je predmet ovršne isprave (čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ). Nadalje, da je dana 27. listopada 2025. ovrhovoditelj Financijskoj agenciji podnio zahtjev za naplatu na temelju pobijanog Rješenja o ovrsi kojim zahtjeva reaktivaciju osnove za plaćanje radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika. Tako, ističe da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno pobijanim rješenjem o ovrsi. Naime, Rješenje o ovrsi Javnog bilježnika Marije Kustić pod poslovnim brojem Ovrv- 702/12-2 od 16. srpnja 2012. je pravomoćno i ovršno dana 2. kolovoza 2012., pa drži da je nastupila zastara tražbine iz navedenog Rješenja o ovrsi jer je proteklo više od 10 godina od pravomoćnosti navedenog rješenja (čl. 233. ZOO). Slijedom navedenog, predlaže sudu da u što hitnijem roku prihvati žalbu te odbije ovršni zahtjev za naplatu, odnosno ukine provedene radnje i obustavi ovrhu. Također, obzirom da je potraživanje ovrhovoditelja zastarjelo to da je jasno da je predmetna ovrha postala nemoguća i da se ne može provesti, predlaže Naslovnom sudu da na temelju čl. 72. st. 2. Ovršnog zakona obustavi izvansudsku ovrhu određenu Rješenjem o ovrsi Javnog bilježnika Marije Kustić pod poslovnim brojem Ovrv-702/12 od 16. srpnja 2012. koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 2. kolovoza 2012. koja se provodi pred Financijskom agencijom na temelju ovrhovoditeljeva zahtjeva za naplatu od 27. listopada 2025. protiv ovršenika. Također, sukladno čl. 284. u svezi čl. 65. st. 1. toč. 1. Ovršnog zakona predlaže Naslovnom sudu da odgodi izvansudsku ovrhu koja se provodi pred Financijskom agencijom protiv ovršenika na temelju ovrhovoditeljeva zahtjeva za naplatu od 27. listopada 2025. podnesenog na temelju Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Marije Kustić pod poslovnim brojem Ovrv-702/12 od 16. srpnja 2012. koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 2. kolovoza 2012. Ističe, kako je protiv predmetnog Rješenja o ovrsi Javnog bilježnika podnio prednju žalbu iprednji prijedlog za obustavu ovrhe, a provođenjem navedene ovrhe ovršenik bi trpio nenadoknadivu štetu jer bi ostao bez svojih jedinih prihoda, a postoji visok stupanj vjerojatnosti da je ovrhovoditeljevo potraživanje neosnovano.
2. Postupajući po Zaključku ovog Suda od 18. prosinca 2025., predloženik (ovrhovoditelj) očitovao se na podnesenu žalbu, prijedlog za obustavi i prijedlog ua odgodu ovrhe od 17. prosinca 2025., navodeći kako dostavlja zahtjev za izravnom naplatom od 30.8.2021. koji nije bio realiziran zbog nedostatnih novčanih sredstava na računu ovršenika i to sve do promjene propisa u 2018. i njegovog isknjiženja iz očevidnika. Nadalje, ističe da za vrijeme dok traje izravna naplata ne teče zastara, slijedom čega da je zastara ponovno počela teći tek kada je zahtjev ovrhovoditelja isknjižen iz redoslijeda postupanja kod FINA-e, što znači da svakako nije prošlo 10 godine od te 2018. Između stranaka da je vođena je kod naslovnog suda pod brojem: Ovr-439/2013 i ovrha na pokretninama, čime je također došlo do prekida zastare. Stoga smatra zahtjev ovršenika očigledno neosnovanim, te dodatno ističe da isti mogu biti samo predmetom posebne parnice, jer se o žalbenom razlogu – prigovoru zastare
– jedino može odlučiti u parnici, a nikako tijekom ovršnog postupka.
3. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan, dok je prijedlog za obustavu nedopušten.
4. Naime, odredbom čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona (Nar. Nov. br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz čl. 287. tog Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
5. Nadalje, odredbom čl. 210. OZ-a propisan je postupak izravne naplate kod Financijske agencije, slijedom čega je sukladno navedenoj odredbi i to st. 2. iste, ovaj Sud odlučujući o prijedlogu predlagatelja (ovršenika) za odgodu ovrhe primijenio odredbu čl. 65. OZ-a, kojom je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
5.1. Tako, u odnosu na navode predlagatelja (ovršenika) kojim predlaže donošenje odluke o odgodi izvansudske ovrhe, ističe se da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Nadalje, bitno je napomenuti da odredbe OZ-a koje uređuju materiju odgode ovrhe treba tumačiti restriktivno. One predstavljaju izuzetak, a ne pravilo prilikom provođenja postupka ovrhe, jer postupak ovrhe predstavlja hitan postupak u okviru kojeg žalba nema suspenzivan učinak i kao takvog ga treba tretirati, a predlagatelj (ovršenik) prijedlogom za odgodu mora kumulativno ispunjavati propisane pretpostavke da bi je se uvažilo. Također, predlagatelj (ovršenik) je dužan posebno dokazati vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu da se spriječi nasilje, a ne samo paušalno iznositi takve tvrdnje. Slijedom prednje navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke ovog Rješenja.
6. Nadalje, u odnosu na prijedlog za obustavu predlagatelja (ovršenika) ističe se kako je ranije navedenom odredbom čl 210. OZ-a izričito propisano koje su zakonske ovlasti suda u postupku izravne naplate i njegova prava ograničena su odgoditi izravnu naplatu i proglasiti pljenidbu i prijenos nedopuštenim, sve po prijedlogu ovršenika, tako da se na odgodu izravne naplate primjenjuju zakonske pretpostavke iz članka 65. OZ- a za odgodom ovrhe, a na proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zakonske pretpostavke iz članka 50. stavak 1. OZ-a koje se odnose na žalbu protiv rješenja o ovrsi. To znači da je sud, koji ne provodi postupak izravne naplate, ovlašten donositi u tom postupku samo one odluke koje su izričito propisane odredbom članka 210. OZ- a. Slijedom navedenog, a kako navedenom odredbom čl. 210. OZ-a nije predviđen istitut obustave ovrhe, ovaj Sud odbacio je prijedlog predlagatelja (ovršenika) kao nedopušten (tako i Županijski sud u Duborvniku Gž Ovr- 213/2022 od 13.7.2022.), slijedom čega je odlučio kao pod točkom II. izreke ovog Rješenja.
7. Zaključno, ističe se da je odredbom sukladno čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. st. 1. točke 7. i točaka 9. do 11. Ovršnog zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja (žalba van roka).
7.1. Tako, budući da je ovršenik izjavio žalbu iz odredbe čl. 50. st. 1. točke 7. i 11. OZ- a, to je valjalo temeljem odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a, kojom je propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje razloga iz st. 1. tog čl. ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz st. 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu, predlagatelja (ovršenika) uputiti u parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe u ovom predmetu, a kako je to i naznačeno u izreci zaključka.
8. U odnosu na zatražene troškove ovog postupka, a uzimajući u obzir odredbu čl. 14. st. 5. OZ, kojom je propisano da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili, ovaj Sud nije našao osnovanim zahtjev predlagatelja (ovršenika), slijedom čega je odlučio kao pod točkom III. Izreke ovog Rješenja.
Zadar, 20. ožujka 2026.
S u t k i nj a
Iva Abfal
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno e-komunikacijom, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagatelju (ovršeniku) po pun.
2. Predloženiku (ovrhovoditelju) po pun.
