Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-4420/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Marjanović, u upravnom sporu tužitelja ELFS d.o.o. Zagreb, Ulica Ivana Amruša 16, OIB:96050668311, protiv tuženika Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Zagreb, Runjaninova 2, OIB:02433307419, radi bespravne gradnje, nakon održane usmene i javne rasprave, dana 20. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, KLASA:UP/II-612-08/24-02/0069, URBROJ:532-02-03-02-02/1-24-2 od 1. listopada 2024. i rješenja Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju, Službe za inspekcijske poslove zaštitne kulturne baštine, KLASA:UP/I- 612-16/24-01/0031, URBROJ:532-05-02-20/3-24-2 od 21. svibnja 2024. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, KLASA:UP/II-612-08/24-02/0069, URBROJ:532-02-03- 02-02/1-24-2 od 1. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju, Službe za inspekcijske poslove zaštitne kulturne baštine, KLASA:UP/I-612-16/24-01/0031, URBROJ:532-05-02-20/3-24-2 od 21. svibnja 2024. kojim se tužitelju naređuje da podnese pisani zahtjev za usklađenje zatečenog stanja izvedenih neodobrenih radova rekonstrukcije izloga poslovnog prostora u Ulici Milana Amruša 19 i izloga u Palmotićevoj ulici u Zagrebu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koje će po zahtjevu stranke odrediti Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležno tijelo. U točki 3. izreke rješenja navodi se da je tužitelj dužan u roku od 120 dana od dana ishođenja prethodnog odobrenja za usklađenje zatečenog stanja s odredbama Zakona, izvršiti korekcije koje mu je propisalo nadležno tijelo. Ako tužitelj u danom roku ne ispuni zahtjeve isti će se prisiliti na izvršenje izricanjem novčane kazne. Također se upozorava ako u danom roku ne ispuni zahtjeve isti će se provesti putem treće osobe, a na trošak izvršenika.
2. U tužbi i tijekom postupka tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povreda pravila postupka. Ističe da je tužitelj postupao u krajnjoj nuždi zbog posljedica nastalih uslijed razornog potresa, da je postupao u skladu s usmenim mišljenjem i odobrenjem nadležnog Zavoda, da postupanje u krajnjoj nuždi isključuje protupravnost, da je potres oštetio sporne dotrajale parapete do stanja neupotrebljivosti, da je država vlasnik sporne nekretnine pa da je državno poduzeće ovlašteno za rekonstrukciju odnosno dužno pribaviti odobrenja i izvršiti radove na popravku, uslijed čega tužitelj nije pasivno legitimirana stranka u upravnom postupku , da se tužitelju nameće nerazmjerni materijalni i drugi teret i da tužitelj nije obveznik izvanrednog održavanja poslovnog prostora.
2.1. Predlaže da sud poništi osporavana rješenja.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Vezano za tužiteljev navod da je kao zakupoprimac predmetnog prostora poduzeo neodgodive radnje po usmenom odobrenju nadležnih, ali da za iste radnje treba biti odgovoran vlasnik odnosno zakupoprimac, ističe da je obzirom da isti ne poriče izvođenje radova na predmetnom kulturnom dobru ispravno inspektor pobijanim rješenjem, naložio tužitelju usklađenje zatečenog stanja izvedenih neodobrenih radova rekonstrukcije izloga poslovnog prostora ugao Amruševe i Palmotićeve ulice, s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koje će po zahtjevu tužitelja odrediti Gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.
3.1. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
5. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.
6. Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika.
7. Iz podataka u spisu proizlazi da je prvostupanjskim rješenjem od 21. svibnja 2024. naređeno tužitelju da podnese pisani zahtjev za usklađenje zatečenog stanja izvedenih neodobrenih radova rekonstrukcije izloga poslovnog prostora u Ulici Milana Amruša 19 i izloga u Palmotićevoj ulici u Zagrebu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koje će po zahtjevu stranke odrediti Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležno tijelo. U točki 3. izreke rješenja navodi se da je tužitelj dužan u roku od 120 dana od dana ishođenja prethodnog odobrenja za usklađenje zatečenog stanja s odredbama Zakona, izvršiti korekcije koje mu je propisalo nadležno tijelo. Ako tužitelj u danom roku ne ispuni zahtjeve isti će se prisiliti na izvršenje izricanjem novčane kazne. Također se upozorava ako u danom roku ne ispuni zahtjeve isti će se provesti putem treće osobe, a na trošak izvršenika. U obrazloženju se navodi da se predmetna zgrada na kojoj su se izvodili radovi bez prethodnog odobrenja, nalazi na području zone ,,A“ Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb za koju je rješenjem Ministarstva kulture utvrđeno svojstvo kulturnog dobra i upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-1525, te se na istu primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sukladno mjerama zaštite i odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za sve zahvate na predmetnoj građevini potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog Zavoda. Predmetna zgrada je izrazito vrijednih arhitektonskih i tipoloških karakteristika. U prizemlju ugaone predmetne zgrade postoje tri izloga u Amruševoj 19 te 4 izloga u Palmotićevoj ulici između kojih je također otvor veličine izloga no prenamijenjen u ulaz u prodajni prostor. Izlozi su velike površine zatvoreni staklenim stijenama, a u gornjim zonama imaju kazetni istak crne boje s natpisom imena ,,ELFS“. Navodi se da su predmetni izlozi rekonstruirani na način da su drveni stilizirani parapeti u donjoj zoni izloga uklonjeni, sve bez prethodnog odobrenja i suglasnosti Zavoda. Ističe se da je promjenom dizajna izloga u bitnome promijenjeno i pročelje.
8. Uvidom u osporavano drugostupanjsko rješenje od 1. listopada 2024. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja, s obrazloženjem da je nedvojbeno utvrđeno da su se neodobreni radovi izveli na zaštićenom kulturnom dobu upisano u Registar kulturnih dobara pod brojem Z -1525, te da je na navedenom kulturnom dobru obvezna primjena odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a sam tužitelj ne poriče izvođenje predmetnih radova, a time se smatra i odgovornim za narušavanje predmetnog kulturnog dobra.
9. Sukladno članku 2. stavku 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj: 69/99, 151/03, 157/03, 100/04 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/221 i 114/22), kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu,
10. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje u članku 3. da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama toga Zakona.
11. Odredba članka 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje da nepokretno kulturno dobro može biti: - grad, selo, naselje ili njegov dio,- građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,- elementi povijesne opreme naselja,- područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama,- arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,- područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,- krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru,- vrtovi, perivoji i parkovi i tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.
12. Odredbom članka 61 b stavka 1. navedenog Zakona propisano je da za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno-povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnog dobra koji se obavljaju na temelju glavnog projekta, a za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, na zahtjev upravnog tijela, odnosno tijela državne uprave iz članka 61. stavka 1. ovoga Zakona prije započinjanja radova nadležno tijelo izdaje posebne uvjete zaštite kulturnog dobra.
13. Sukladno odredbi članka 86. stavka 1. navedenog Zakona ako inspektor utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, pisano će utvrditi nedostatke i nepravilnosti i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje, a rješenje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.
14. Ovaj sud smatra kako je tuženik u obrazloženju osporavanoga rješenja valjano i potpuno obrazložio razloge radi kojih izneseni navodi tužitelja nisu osnovani. Naime, i po stavu suda prigovori tužitelja istaknuti u tužbi se ne mogu uvažiti jer je nedvojbeno utvrđeno da su se neodobreni radovi izveli na zaštićenom kulturnom dobu upisano u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-1525, te da je na navedenom kulturnom dobru obvezna primjena odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a sam tužitelj ne poriče izvođenje predmetnih radova, a time se smatra i odgovornim za narušavanje predmetnog kulturnog dobra.
15. Slijedom navedenog, tuženo je upravno tijelo pravilno postupilo kada je osporenim rješenjem odbilo žalbu tužitelja.
16. Iz iznesenih razloga, sud ocjenjuje da osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, te tužbeni prigovori nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.
17. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
Zagreb, 20. ožujka 2026.
Sutkinja:
Maja Valušnig
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. tužitelju putem e komunikacije
2. Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Zagreb, Runjaninova 2
3. U spis
