Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama – Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Posl. br. Ovr-151/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja HĆF (ranije H) iz [adresa] (ranije Umag, Marina Bemba 8), OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Petra Kosanović Vrbat, odvjetnica u Umagu, protiv protivnika osiguranja ADI BELL j.d.o.o., Zrenj, Općina Oprtalj, Stridone 46, OIB 27177474123, kojeg zastupa punomoćnica Orjana Makovac Zubalj, odvjetnica u Bujama, radi osiguranja privremenom mjerom, 20. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine vraćanja predlagateljice osiguranja na rad, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

Nalaže se protivniku osiguranja ADI BELL j.d.o.o., Zrenj, Općina Oprtalj, Stridone 46, OIB 27177474123, da predlagateljicu osiguranja HĆF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vrati na rad u roku 8 (osam) dana od dana primitka rješenja, i omogući joj obavljanje poslova radnog mjesta kozmetičarke, u skladu s Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme od 12. svibnja 2025. sklopljenim između predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja.

II. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda pod posl. br. Pr-2/2026 ili do drugačije odluke suda ako se okolnosti, zbog kojih je mjera određena, kasnije promijene tako da mjera nije više potrebna.

III. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovog postupka isplatom iznosa od 160,00 (stošezdeset) eura u roku osam dana.

IV. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja je, kao tužiteljica protiv protivnika osiguranja, kao tuženika podnijela ovome sudu tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti izvanrednog otkaza ugovora o radu, vraćanja na rad te isplate izgubljene plaće, koja je zaprimljena pod posl. br. Pr-2/2026.

2. U tužbi je podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine njezinog vraćanju na rad kako je pobliže navedeno u t. I. izreke ovog rješenja.

3. Prijedlog za određivanje privremene mjere izdvojen je u upisnik OVR te je zaprimljen u predmetni spis posl. br. Ovr-151/2026.

4. U tužbi s prijedlogom za određivanje privremene mjere navodi se da je tužiteljica trudna radnica kojoj je dana odluka o otkazu ugovora o radu 19. studenoga 2025. Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka, dana je radnici zbog toga što je, kako je to u Odluci navedeno, radnica neopravdano izostala s radnog mjesta tri dana, odnosno nije došla na rad od dana 17. studenog 2025. Protivnik osiguranja nije imao opravdani razlog za otkaz ugovora sukladno članku 116. Zakona o radu s obzirom na to da je predlagateljica osiguranja zbog komplikacija u trudnoći uredno obavijestila poslodavca i otvorila bolovanje te dostavila potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad. Iz same dostavljene doznake te potvrde privremenoj nesposobnosti za rad razvidno je da je radnica otvorila bolovanje zbog komplikacija u trudnoći. Osim prethodno navedenog, liječnik ginekolog je izdao radnici i dodatnu potvrdu u kojoj jasno navodi kako liječnik ne izdaje dodatne potvrde o privremenoj nesposobnosti, osim prve izdane u kojoj zaista piše trajanje bolovanja 60 dana budući je potom iz uredno dostavljenih doznaka jasno vidljivo da bolovanje nije zatvoreno, odnosno da nisu nastali uvjeti za zatvaranje bolovanja. Budući je navedeno praksa l iječnika koji tužiteljicu prati u trudnoći, ona se po naputku istog držala. Stoga je tužiteljica opravdano izostala s posla jer joj bolovanje zbog dalje postojećih komplikacija u trudnoći nije prestalo. Osim toga, tuženik - protivnik osiguranja nije pokušao komunicirati s tužiteljicom niti joj je ostavio mogućnost obrane iako je znao da je trudna. Protivnik osiguranja je u razdoblju za koje to Zakon o radu (članak 34.) zabranjuje, uručio otkaz trudnici. Zbog prethodno navedenog predlagateljica osiguranja je po negativnom odgovoru na podneseni zahtjev za zaštitu prava pokrenula sudski postupak koji se pred naslovnim sudom vodi pod poslovnim brojem Pr-2/2026. Otkaz je nezakonit, a podnositeljica nema sredstava za uzdržavanje sebe i budućeg djeteta, kako joj je naknada plaće bio jedini izvor prihoda. Zbog (nezakonitog) izvanrednog otkaza radnica ne može ostvariti prava zajamčena Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (naknadu) te je trenutno u cijelosti bez prihoda. Predlagateljica posuđuje novac od srodnika kako bi se mogla uzdržavati, a u visokom je stupnju trudnoće. Nije vlasnica nekretnine niti vrijednije pokretne imovine.

4. 1. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagateljica osiguranja se poziva na odredbu čl. 124. Zakona o radu u kojoj je propisano da radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao. Poziva se i na odredbu čl. 34. istog zakona koji zabranjuje otkaz ugovora o radu trudnici za vrijeme trudnoće i 15 dana nakon prestanka trudnoće, a otkaz dan u tom razdoblju se smatra ništetnim. Predlagateljica se u tom smislu poziva na sudsku praksu prema kojoj sud može odrediti privremenu mjeru vraćanja na rad ako je to nužno za uzdržavanje radnika. Ističe da je nedvojbeno da je ona osoba u visokoj trudnoći te da joj je uručen nezakonit otkaz za vrijeme trajanja trudnoće. Zbog uručenog joj nezakonitog izvanrednog otkaza izgubila je prava s osnova zdravstvenog osiguranja te ne može ostvariti rodiljnu naknadu niti naknadu kao nezaposlena osoba. Zbog svega navedenog, predlagateljica smatra da joj je nanesena značajna šteta te da joj dodatno prijeti i teško nadoknadiva šteta, a kako je naknada plaće (rodiljna naknada) jedini izvor prihoda predlagateljice, slijedom navedenog joj je zbog nezakonitog otkaza neposredno ugrožena egzistencija.

4. 2. Slijedom navedenog, predlagateljica zbog nezakonitog postupanja protivnika osiguranja (uručenjem nezakonitog izvanrednog otkaza) trpi štetu koja se ogleda na prethodni opisan način, a zbog potrebe sprječavanja daljnje štete i ugroze uzdržavanja predlagateljice, na temelju odredbe čl. 124. Zakona o radu u svezi s čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona predlaže sudu da radi osiguranja nenovčane tražbine njezinog vraćanja na rad, donose privremenu mjeru kao u t. I. izreke.

5. Na ročištu održanom 20. ožujka 2026. predlagateljica je uredila prijedlog za osiguranje glede svog novog prezimena i adrese, te je u t. I. petita prijedloga ispravila datum Ugovora o radu na način da umjesto “ …od 01.03.2021. treba ispravno stajati „ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 12. svibnja 2025.“ U preostalom dijelu je prijedlog ostao neizmijenjen.

6. Radi odlučivanja o osnovanosti prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere sud je na ročištu održanom 20. ožujka 2026. izveo dokaz saslušanjem predlagateljice osiguranja, imajući u vidu hitnost odlučivanja s obzirom na to da se radi o postupku u radnom sporu koji je hitne naravi te činjenicu da predlagateljica osiguranja ima predviđeni termin poroda 21. ožujka 2026., a s obzirom na to da činjenice iznesene u tužbi i dostavljeni materijalni dokazi nisu dovoljni da sud donese odluku o prijedlogu.

7. Protivnik osiguranja se na ročištu održanom 20. ožujka 2026. usprotivio prijedlogu za određivanje privremene mjere.

8. Prijedlog za određivanje privremene mjere je osnovan.

9. Prema čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., u nastavku: OZ), u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti, te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

9. 1. Prijedlog za određivanje privremene mjere predlagateljice osiguranja je sastavljen u skladu s čl. 341. st. 2. OZ-a, te se po istome može postupati.

10. Za određivanje privremene mjere povratka radnika na rad za vrijeme trajanja spora protiv poslodavca kao tuženika, moraju biti kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ-a, da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te da učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. 1. Odredbom čl. 347. st. 1. t. 10. OZ-a propisano je da se privremeno vraćanje zaposlenika na rad može odrediti samo ako je to nužno za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

10. 2. Da bi sud odredio privremenu mjeru – privremeno vraćanje zaposlenika na rad, potrebno je utvrditi je li određivanje te mjere nužno za uzdržavanje zaposlenika i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati s time da se u tom slučaju radi isključivo o troškovima uzdržavanja zaposlenika, kao i osoba koje je on po zakonu dužan uzdržavati, dok eventualne druge redovne obveze zaposlenika (kredit) ne mogu biti od značaja za ocjenu ispunjen ja pretpostavki za određivanje privremene mjere, niti mogu utjecati na visinu određene naknade, jer se troškovima uzdržavanja moraju smatrati samo troškovi podmirenja svakodnevnih životnih potreba (tako i Županijski sud u Zagrebu posl. br. Gž R-2685/2022).

11. Prilikom odlučivanja o prijedlogu za određivanje privremene mjere da se predlagateljicu vrati na radno mjesto sve do okončanja spora s poslodavcem, svoju odluku o privremenoj mjeri sud neće temeljiti na činjenicama vezanim uz meritum spora.

12. Čitanjem prijedloga za osiguranje i priloženih dokaza, sud ocjenjuje da je podnošenjem tužbe (zaprimljene kod ovog suda pod posl. br. Pr-2/2026) protiv protivnika osiguranja kao tuženika, s tužbenim zahtjevom za utvrđivanje nedopuštenom Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 19. studenog 2025. kojom je tuženik izvanredno otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 12. svibnja 2025. i to za vrijeme trudnoće tužiteljice, te utvrđenja da radni odnos tužiteljice nje prestao i zahtjevom za vraćanje tužiteljice na radno mjesto kozmetičarke u skladu s Ugovorom o radu od 12. svibnja 2025., kao i tužbenim zahtjevom za isplatu naknade u visini izgubljene plaće od 19. studenog 2025. do vraćanja tužiteljice na rad, predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine (radni odnos – vraćanje na rad) prema protivniku osiguranja, a koju bi predloženom mjerom trebalo osigurati u smislu citirane odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a.

13. Sud ocjenjuje da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim i da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja joj prijeti. Naime, nastanak nenadoknadive štete proizlazi iz činjenice da će bez predložene privremene mjere, predlagateljici osiguranja biti onemogućeno uzdržavanje nje i djeteta koje uskoro treba roditi, a kojeg je po zakonu dužna uzdržavati.

14. Iz iskaza predlagateljice osiguranja proizlazi da je pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljena kao nezaposlena osoba. S obzirom na to da je dobila izvanredan otkaz ugovora o radu, izgubila je pravo na zdravstveno osiguranje. Od 15. rujna 2025. do 4. veljače 2026. bila je na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, ali zbog izvanrednog otkaza i gubitka zdravstvenog osiguranja nije mogla otvoriti rodiljni dopust iako joj je predviđeni termin poroda 21. ožujka 2026. Izgubila je sva prava koja bi imala kao zaposlena osoba. Predlagateljica se nedavno udala te živi sa suprugom u stanu koji je njegovo vlasništvo. U razdoblju od kada je dobila otkaz i izgubila sva prava, predlagateljicu uzdržavaju njeni roditelji i sestra, odnosno oni su joj cijelo vrijeme posuđivali novac za sve životne potrebe, odnosno za sve ono što je nužno za život te za podmirenje rate kredita u iznosu od cca 647,00 eura koji je podigla dok je bila u radnom odnosu i to radi adaptacije stana u kojem ona i suprug danas žive. Zadnji mjesec je od svoje sestre HĆ posudila iznos od 7.000,00 eura kako bi kupila ono što joj je potrebno za bebu, odnosno svu opremu za bebu i ono što je njoj potrebno. Ne zna hoće li joj roditelji i sestra i nadalje moći posuđivati novac. Njezin suprug je nezaposlen. Ne radi više od dvije godine jer ima ozbiljnih zdravstvenih problema. Dugo je bio na bolovanju, a nakon što se ustanovilo da zbog nesvjestica ne može raditi na visini (što mu je bio posao) došlo je do raskida ugovora o radu. Doktorica mu je prekinula bolovanje. Njezin suprug ne prima naknadu za nezaposlene jer je potpisao sporazumni raskid ugovora. On je donedavno imao ušteđevinu od koje je on živio, ali i ona. Suprug više nema nikakvu ušteđevinu. Predlagateljica također nema ušteđevine. Njezin suprug je također posudio novac od svojih roditelja radi uzdržavanja. Predlagateljica je vlasnica automobila Renault Clio godište 2011., a njezin suprug nema u vlasništvu vozilo. On ima i kuću, ali nije uređena, odnosno nije pogodna za život. Ona nema u vlasništvu nikakvih nekretnina. Predlagateljica trenutno nije dužna uzdržavati nikoga po zakonu, ali će uskoro dobiti dijete koje će biti dužna uzdržavati. Ona i suprug trenutno nemaju sredstava za uzdržavanje djeteta koje će se roditi. S njezinim i njegovim roditeljima razgovarali su o tome te su im oni obećali pomoći oko toga, a u slučaju da ona ne dobije rodiljnu naknadu i da im oni ne mogu pomagati, predlagateljica je navela da će se morati zaposliti što prije.

14. 1. Sud ocjenjuje predlagateljičin iskaz istinitim jer je iskazivala uvjerljivo, životno i neproturječno.

15. Na temelju iskaza predlagateljice osiguranja sud je utvrdio da je privremeno vraćanje na rad privremenom mjerom nužno za uzdržavanje predlagateljice i njezinog djeteta koje bi trebala roditi za cca 24 sata, a koje je dužna po zakonu uzdržavati. Utvrđeno je da predlagateljica osiguranja, a i njezin suprug, trenutno nemaju nikakvih izvora prihoda već preživljavaju posuđivanjem novca od članova njihovih obitelji. Predlagateljičin suprug zbog narušenog zdravlja ne radi već dvije godine, a ne prima nikakvu naknadu. Ušteđevinu koju je imao, potrošio je. Iako je vlasnik kuće, s obzirom da ista nije podobna za život, ne može niti od te kuće ostvariti neki prihod. On je vlasnik i stana, ali u njemu žive on i predlagateljica te uskoro i njihovo dijete kad se rodi pa nije moguće niti taj stan iskoristiti da ostvarivanje nekakvih prihoda. Prdlagateljica otplaćuje i kredit za taj stan što dodatno ugrožava njihovu životnu egzistenciju u trenutnoj situacija kada su oboje bez ikakvih prihoda. Međutim, kao što je prethodno istaknuto, otplaćivanje kredita nije od utjecaja za ispunjenje pretpostavki za određivanje privremene mjere, jer se troškovima uzdržavanja smatraju samo troškovi podmirenja svakodnevnih životnih potreba. Na temelju utvrđenog, sud zaključuje da predlagateljica osiguranja nema financijskih sredstava (a niti njezin suprug), za svoje uzdržavanje i podmirenje troškova svakodnevnih životnih potreba, niti za podmirenje troškova osnovnih potreba svog djeteta koje bi trebala uskoro roditi.

16. Dakle, kraj tvrdnje predlagateljice osiguranja da joj je protivnik osiguranja otkazao ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme izvanrednim otkazom, iako je bio upoznat s činjenicom da je ona trudna, te utvrđenja da predlagateljica osiguranja nema nikakvih prihoda za podmirenje troškova osnovnih životnih potreba, već se snalazi posuđivanjem novca od članova obitelji, sud ocjenjuje da je određivanje predložene privremene mjere nužno za uzdržavanje predlagateljice i njezinog uskoro rođenog djeteta.

17. Stoga sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju ispunjena i druga pretpostavka za određivanje privremene mjere osiguranja nenovčane tražbine - vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

18. Slijedom navedenog, kumulativno su ispunjene obje pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere na način kako je određeno u izreci rješenja.

19. Vrsta privremene mjere određena je na temelju čl. 347. st. 1. t. 10. OZ-a nalogom protivniku osiguranja da privremeno vrati na rad predlagateljicu osiguranja, kao zaposlenicu, za koju mjeru sud nalazi da je u ovoj pravnoj stvari prikladna za osiguranje nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja, uslijed čega je odlučeno kao u t. I. izreke rješenja.

20. Trajanje privremene mjere određeno je na temelju čl. 351. st. 1. OZ -a te je odlučeno kao u t. II. izreke rješenja.

21. Predlagateljica osiguranja je zatražilla naknadu troškove postupka osiguranja i to za sastav prijedloga za osiguranje i cjelokupni postupak (Tbr. OT. 11. toč. 2. – 80 bodova) u iznosu 160,00 eura.

20. 1. Navedeni trošak je bio potreban za vođenje ovog postupka te je pravilno obračunat u skladu s Tbr. 11. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u visini 80 bodova) što u skladu s Tbr. 54. (1 bod – 2,00 eura) iznosi 160,00 eura.

22. Stoga je naloženo protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovog postupka isplatom 160,00 eura.

23. Odluka o trošku postupka osiguranja temelji se na odredbi čl. 14. st. 4. OZ - a.

U Bujama 20. ožujka 2026.

Sutkinja

Pavica Gulišija Brečević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Žalba se neće slati protivnoj stranci na odgovor.

Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere (čl. 352. OZ- a).

DNA:

1. predlagateljici osiguranja p.p.

2. protivniku osiguranja p.p.