REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1241/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja VD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. iz Zagreba, Palmotićeva 37/I, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Zagreb, Slavonska avenija 6, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnice tužitelja Gabrijela Domagoja Žimbreka, odvjetnika te punomoćnice tuženika FD, više savjetnice specijalistice u OGDO Zagreb, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 20. ožujka 2026. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 5.000,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva 6.5.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 1.500,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva 6.5.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

III/ Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1. 501,25 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 20. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 561,25 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. ožujka 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj KD (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 29. kolovoza 2024. navodi da je dana 6. studenoga 2009. na vojnoj misiji u Afganistanu pretrpio ozljedu na radu prilikom angažmana za tuženika Republika Hrvatska (dalje u tekstu: tuženik) kao pripadnik Oružanih snaga RH, koja ozljeda je priznata kao ozljeda na radu. Tužitelj navodi da je naknadu štete uslijed te ozljede ostvario u postupku koji se vodio pred ovim sudom pod posl. brojem Pr-3526/2012 koji je pravomoćno okončan. Nakon pravomoćne presude kod tužitelja je nastupilo pogoršanje zdravstvenog stanja, te je njegovo liječenje nastavljeno zbog daljnjih tegoba i pogoršanja psihičkog stanja. Kod tužitelja je zbog pogoršanja zdravstvenog stanja i dugotrajnosti liječenja nastupilo daljnje smanjenje opće životne i radne aktivnosti zbog čega tužitelj trpi dodatne duševne bolove. Tužitelj se obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom dana 6. svibnja 2024. kojeg je tuženik u cijelosti otklonio. Prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj traži isplatu naknade štete u iznosu od 5.000,00 eura, koji zahtjev preinačuje na ročištu od 8. listopada 2025. zatraživši isplatu iznosa od 6.500,00 eura, sve uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Sud je raspravnim rješenjem od 8. listopada 2025. dopustio preinaku tužbe, s obzirom da se tuženik istoj nije usprotivio, te se upustio u raspravljanje po preinačenoj tužbi, sve sukladno odredbi čl. 190 st. 4 ZPP-a.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe da je presuda ovog suda posl. br. Pr-3526/2012 od 28. ožujka 2014. donesena na temelju činjenica koje su utvrđene na temelju nalaza i mišljenja dva sudska vještaka, među kojima je jedan psihijatrijske struke, a koji nije doveo u uzročno – posljedičnu vezu sa štetnim događajem u Afganistanu razvoj depresivnih reakcija kod tužitelja. U nastavnom psihijatrijskom praćenju i liječenju proizlazi da se tužiteljeve depresivne tegobe dovode u vezu sa životnim problemima iz područja obiteljskih odnosa i financijskih teškoća, odnosno da se odnose na period sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, te se iste ne dovode u vezu sa ozljedom koju je tužitelj pretrpio u Afganistanu. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Tijekom postupka su izvedeni slijedeći dokazi: izvršen je uvid u presudu ovog suda posl. br. Pr-3526/2012 od 28. ožujka 2014. (str. 4-10 spisa), u presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-868/2014 od 2. rujna 2014. (str. 11-13 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (str. 14-75 spisa), u odštetni zahtjev (str. 76-77 spisa), u odgovor na odštetni zahtjev (str. 78 spisa), u zdravstveni karton tužitelja (str. 79-159 spisa), u nalaz i mišljenje vještaka koje je izvedeno u spisu Pr-3526/2012 (str. 165-168 spisa), u nalaz i mišljenje vještaka iz predmeta Pr-9041/2014 (str. 172-176 spisa), u očitovanje Ministarstva obrane RH (str. 179 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Branki Vidrih, o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 269-272 spisa), te usmeno očitovanje vještaka (str. 282-283 spisa).

5. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan iz sljedećih razloga.

6. Među strankama nije sporno to da je došlo do ozljede tužitelja tijekom misije u Afganistanu, da je ta ozljeda tužitelju priznata kao ozljeda na radu, te da je tužitelj ostvario naknadu neimovinske i imovinske štete radi te ozljede u pravomoćno okončanom parničnom postupku koji se vodio pred ovim sudom pod brojem Pr- 3526/2012. Sporno je može li se pogoršanje tužiteljevog psihičkog stanja i daljnje tegobe uzročno – posljedično povezati sa ozljedom koju je tužitelj pretrpio 6. studenoga 2009. tijekom misije u Afganistanu.

7. Tuženik je spisu dostavio i nalaz i mišljenje vještaka dr. Ante Čizmića i dr. ID, koje vještačenje je izvedeno u postupku Pr-3526/2012, a iz kojeg proizlazi da se psihičko stanje tužitelja ne može dovesti u vezu s ozljedom u Afganistanu. Ovdje valja navesti da navedeno vještačenje nije obavljeno u ovom spisu, ovaj sud nije dao zadatak tim vještacima niti je iste imenovao za vještake u ovom predmetu. Stoga se navedeno vještačenje ne može uzeti kao dokaz na okolnost (ne) postojanja uzročno – posljedične veze između pogoršanja zdravstvenog stanja tužitelja i ozljede koju je pretrpio. Uostalom tužbeni zahtjev u ovom predmetu odnosi se na period nakon pravomoćnog okončanja postupka Pr-3526/2012, te se prilaže medicinska dokumentacija koja je nastala nakon tog momenta, što znači da se vještaci u predmetu Pr-3526/2012 nisu mogli osvrnuti na konkretne tegobe tužitelja koje su predmetom ovog postupka i postojanje uzročno – posljedične veze između tih tegoba i ozljede tužitelja u Afganistanu.

8. Na okolnost uzročno – posljedične veze između ozljede tužitelja i pogoršanja tužiteljevog zdravstvenog stanja izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Branki Vidri. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se tužitelj psihički nalazi u stanju sniženog osnovnog raspoloženja, depresivan, visoko tjeskoban, iznosi intruzivna sjećanja. Mori ga osjećaj osobne nedostatnostni i uskraćenosti. U odnosu na projekciju budućnosti je pesimističan i ne vidi izlaza. Psihomotorno je tenzioniran, afektivno skromnije moduliran. Iznosi destruktivne misli. Poremećenog je sna, s košmarima, socijalno je depriviran, neuspjeva se uklopiti u interakcije s drugim ljudima. Sudski vještak dalje navodi da se tužitelj liječi u kontinuitetu od stradavanja pa sve do danas. Kod tužitelja je došlo do pogoršanja psihičkog stanja u odnosu na zdravstveno stanje utvrđeno u parnici Pr-3526/2012. Pogoršanje zdravstvenog stanja je u uzročno

– posljedičnoj vezi sa ozljedom koju je tužitelj pretrpio 6. studenoga 2009. u Afganistanu. Pogoršanje se očituje u simptomatologiji povratnog depresivnog poremećaja, trajnih promjena ličnosti, te iznosi 20% trajno.

9. Nalazu i mišljenju vještaka prigovorio je tuženik ističući da sudski vještak nije uzeo u obzir raniju presudu ovog suda Pr-3526/2012 od 28. ožujka 2014., te vještačenje koje je tamo izvedeno, a iz kojeg proizlazi da psihičke smetnje nisu u vezi s ozljedom iz Afganistana. Također, tuženik se osvrće na medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu, a iz koje proizlazi da su psihičke smetnje kod tužitelja izazvane realitetnim problemima, kao što je maritalna problematika i financijske teškoće, odnosno sudjelovanje tužitelja u Domovinskom ratu.

10. Na prigovore tuženika usmeno se očitovala vještakinja dr. Branka Vidrih koja navodi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja. Navodi da je imala na uvid raniji nalaz dr. ID, te da je uvidom u obimnu medicinsku dokumentaciju koja je citirana u pisanom nalazu utvrdila dijagnoze povratnog depresivnog poremećaja, poremećaja prilagodbe, trajnih promjena ličnosti, te posttraumatskog stresnog poremećaja. Na temelju dostupne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja sačinila je nalaz i mišljenje te ocijenila trajne posljedice u opsegu od 20%, uzevši u obzir dijagnozu povratnog depresivnog poremećaja i trajnih promjena ličnosti. Navodi da je dala realnu i objektivnu ocjenu trajnih posljedica, a sve na temelju medicinske dokumentacije, koju je u cijelosti uzela u obzir.

11. Sud je ocijenio vještačenje stručnim i objektivnim, s obzirom da zaključci vještaka u mišljenju proizlaze iz citirane medicinske dokumentacije koja ja navedena u nalazu te pregleda tužitelja, kojeg je vještakinja pregledala dana 19. svibnja 2025. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je vještakinja utvrdila čitav niz poremećaja u pogledu psihičkog zdravlja tužitelja, a što je sve utvrdila na temelju medicinske dokumentacije koja se odnosi na period nakon presude Pr-3526/2012, te pregleda tužitelja. Vještakinja je usmeno otklonila sve prigovore tuženika, radi čega je sud vještačenje prihvatio u cijelosti, te je na temelju istog utvrdio visinu pravične novčane naknade koja ima pripasti tužitelju u ovom postupku. Iz nalaza i mišljenja je dalje utvrđeno da postoji pozitivna uzročno –posljedična veza između ozljeđivanja tužitelja u Afganistanu i psihičkih tegoba koje su utvrđene kod tužitelja.

12. Prilikom ocjene visine pravične novčane naknade sud je primijenio odredbu čl. 1100 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. S obzirom na opseg trajnih posljedica koje je utvrdio sudski vještak te na čitav niz dijagnoza iz područja psihičkog zdravlja koje su postavljene u odnosu na tužitelja, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 5.000,00 eura, i to prema kriteriju duševnih bolova zbog trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Pri tome je sud uzeo u obzir činjenicu da se tužitelj dugotrajno o neprekidno liječi uslijed psihičkih tegoba, da su tužiteljeve životne aktivnosti trajno smanjene u omjeru od 20%, te da iste pogađaju kako osobni tako i profesionalni život tužitelja. Navedeno se također očituje u tužiteljevom društvenom životu, a sve kako to proizlazi iz mišljenja sudskog vještaka. Stoga je sud utvrdio osnovanim visinu pravične novčane naknade u iznosu od 5.000,00 eura, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan.

14. Slijedom navedenog valjalo je donijeti presudu kao pod točkama I/ i II/ izrijeke.

15. Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Uvidom u spis je utvrđeno da je tužitelj podnio odštetni zahtjev dana 6. svibnja 2024., što znači da ima pravo na isplatu zakonske zatezne kamate počevši od 6. svibnja 2024. pa do isplate. Pravo tužitelja na isplatu zakonske zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 1 ZOO-a, a visina stope zatezne kamate utvrđena je sukladno odredbi čl. 29 st. 2 ZOO-a, koja je propisana za ostale odnose.

16. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a odnosno razmjerno uspjehu stranaka u postupku. U odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelj je uspio u sporu u omjeru od 77%, pri čemu je sud uzeo omjer uspjeha tužitelja u sporu u pogledu pravne osnove u iznosu od 100%. Primjenjujući metodologiju iz odredbe čl. 154 st. 2 ZPP-a tužitelju pripada pravo na naknadu troška u omjeru od 77%. Visina parničnih troškova tužitelja određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku.

17. Trošak tužitelja odnosi se na trošak za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32/1), za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav jednog obrazloženog podneska iznos od 200,00 eura (Tbr. 8/1), za zastupanje na tri ročišta iznos od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1), te za sastav podneska od 9. lipnja 2025. iznos od 100,00 eura (Tbr. 8/3), što ukupno iznosi 1.300,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 325,00 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 250,00 eura za izvedeno medicinsko vještačenje. Ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 1.501,25 eura, pri čemu je trošak za medicinsko vještačenje uzet u omjeru od 100%, a preostali trošak u omjeru od 77%.

18. Nije osnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška koji se odnosi na sastav podneska od 6. veljače 2025. u iznosu od 50,00 eura uvećano za PDV, s obzirom da istim podneskom tužitelj obavještava sud o uplati predujma za medicinsko vještačenje, koju činjenicu sud provjerava uvidom u eSpis aplikaciju, te stoga navedeni trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice. Ujedno nije osnovan zahtjev koji se odnosi na trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura uvećano za PDV, budući da taj trošak nije niti nastao.

19. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151 st. 3 ZPP- a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 20. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku