REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
Vukovar, Županijska 31
OIB: 69370038985
P Ob-55/2025-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vukovaru po sucu toga suda Mirti Pauković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Marici Anđić iz odvjetnici u Županji protiv tuženice ĐI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku u Županji radi razvoda braka, roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta i roditelja i uzdržavanja djeteta maloljetne DI, nakon održane glavne i tajne rasprave dana 3. veljače 2026., zaključene u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika, tuženika osobno i punomoćnika, te u nenazočnosti posebne skrbnice mlt. djeteta zastupane po posebnom skrbniku KI, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23., dalje ZPP), a objavljene dana 20. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Razvodi se brak sklopljen između tužitelja MI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženice ĐI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sklopljen dana 05. lipnja 1993.godine u Županji, koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Županja za godinu 1993. pod rednim brojem 36.
II. Mlt. dijete DI, rođena **.**.2008. u [adresa], živjet će sa tužiteljem MI, kao ocem, na adresi [adresa].
III. Tužitelj MI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženica ĐI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će zajednički roditeljsku skrb nad mlt.djetetom DI.
IV. Tuženica ĐI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] se obvezuje doprinositi za uzdržavanje mldb. djeteta DI iznos od 252,56 Eura mjesečno, počevši od dana podnošenja tužbe, sve dok za to postoje zakonski razlozi, tako što je sve dospjele obroke dužna platiti odjednom u roku od 15 dana, sa zakonskom zateznom kamatom na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok, počevši od dana dospjelosti, sve do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a one koji budu dospijevali ubuduće najkasnije do svakog 15. -tog u mjesecu unaprijed, sve na ruke ili na račun oca MI.
V. Svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je sa tuženicom sklopio brak 05. lipnja 1993.godine u [adresa], koji je upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Županja za godinu 1993. pod rednim brojem 36. Nadalje, u tužbi navodi da su u bračnoj zajednici odnosi duže vrijeme teško i trajno poremećeni, a došlo je i do prestanka faktične bračne zajednice, tako da je u obostranom interesu, a i u interesu maloljetnog djeteta, da se brak razvede. Između parničnih stranaka u postupku obaveznog savjetovanja u postupku razvoda braka pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Županja nije postignut sporazum niti je izrađen Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Tužitelj u tužbi također od tužene traži sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta da doprinosi za uzdržavanje mlt. djeteta iznos od 252,56 Eura mjesečno.
2. Tuženica je podnijela odgovor na tužbu u kojem je navela da se ne protivi razvodu braka s tužiteljem jer je točno da su njihovi bračni odnosi teško i trajno poremećeni, da se protivi da njihovo zajedničko dijete, mlt. DI živi zajedno s ocem jer smatra da je u najboljem interesu djeteta da živi s majkom , da su ona i Mlt. DI povezane i da joj ona može pružiti svu podršku oko odrastanja, a s obzirom na dob mlt. DI, tuženica predlaže da se osobni odnosi između nje i tužitelja odvijaju prema njihovom dogovoru. Tuženica predlaže da svaka stranka snosi svoje troškove.
3. Mlt. DI je od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Županja rješenjima od 13. ožujka 2025. imenovana posebna skrbnica KI, dipl. pravnica Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Osijek, a radi zaštite prava i interesa mlt. djeteta.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: Vrši se uvid i čitaju se:
Izvadak iz matice vjenčanih (list 6 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju (list 7 -8 spisa), izvješće o provedbi postupka obiteljske medijacije (list 9 -10 spisa), podaci o obiteljskim i imovinskim prilikama stranka HZSR PU Župan ja (list 27-29 spisa), mišljenje psihologa (list 30-36 spisa), izvješće o obiteljskim i imovinskim prilikama stranka (list 37-38 spisa), podnesak posebne skrbnice od 17. rujna 2025. (list 46 spisa), zapisnik od 17. rujna 2025. (list 47-49 spisa), službena bilješka psihologa za mlt. DI (list 51-58 spisa).
5. Iz vjenčanog lista Matičnog ureda Vinkovci (list 6 spisa) utvrđeno je da su parnične stranke sklopile brak dana 5. lipnja 1993. u [adresa], upisan u matici vjenčanih matičnog područja [adresa], pod rednim brojem 36, za godinu 1993., te da su roditelji mlt. DI rođene **.**.2008.
6. Iz izvješća o provedenom obveznom savjetovanju u postupku razvoda braka od 3. srpnja 2024. utvrđeno je da parnične stranke nisu sklopile plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Obzirom na činjenicu da stranke nisu postigle plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, sukladno odredbi čl. 413. st.1. toč.1. Obiteljskog zakona, sud je u ovom postupku odlučivao s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s drugim te u pogledu uzdržavanja djeteta.
7. Na temelju provedenog postupka stručni tim zaključuje kako je mlt. DI privržena oba roditelja te se pozitivno izjašnjavaju o istim. Međutim dugogodišnji narušen odnos roditelja ostavio je trag na djetetu što se zaključuje iz razgovora sa istom kao i iz psihologijskog testiranja. Odnos roditelja, a o čemu se oboje također izjašnjavaju, je znatno narušen te nisu u mogućnosti donijeti odluku o najboljem interesu djeteta kao što bi roditelji trebali u postupku razvoda braka, sukladno Obiteljskom zakonu. Radi navedenog, pritisak navedene odluke je, svjesno ili nesvjesno, prebačen na dijete koje ne treba donositi takve odluke, a što ista kategorički i odbija učiniti. Time je dijete dovedeno u nezahvalan položaj što roditelji nisu trebali dopustiti budući je u postupku ovoga PU utvrđeno da oboje roditelja ispunjavaju kriterije za dobru brigu o kćerki. U postupku ovoga PU utvrđeno je da ipak postoji nešto pozitivnija povezanost djeteta i oca te stručni tim ovoga PU predlaže da mlt. DI stanuje sa ocem, a da kontakte sa majkom ostvaruje svakodnevno te po dogovoru. Mlt. DI s obzirom na dob u mogućnosti je samostalno se dogovarati sa majkom vezano za ostvarivanje susreta i druženja.
8. Iz mišljenja stručnog tima zaključno proizlazi da iz razgovora sa ĐI, M i mlt. DI dolazi se do saznanja kako su odnosi unutar obitelji narušeni. Obitelj unatoč namjeri razdvajanja nastavlja zajednički suživot, a na mlt. DI stavljaju izbor oko toga s kime će živjeti. Iz psihologijskog testiranja roditelja ĐI i OI ne doznaje se o karakteristikama zbog kojih oboje ne bi bili u mogućnosti skrbiti o mlt. djetetu. Također, oboje iskazuju o motivaciji za skrbi o ml t. kćeri. Mlt. DI se teško nosi sa svakodnevnim svađama unutar kućanstva te zajedničko stanovanje može imati posljedice po mentalno zdravlje mlt. DI. Iz psihologijskog testiranja mlt. DI doznaje se o povišenim razinama anksioznosti i strahova, a čime spada u skupinu djece koja je sklonija razvoju anksioznih poremećaja. Mlt. DI odbija donijeti odluku oko toga sa kojim roditeljem će stanovati, a pretpostavljajući kako bi isto utjecalo na njen odnos sa drugim roditeljem. Mlt. DI iskazuje o podjednako bliskom odnosu sa oba roditelja. Ipak, psihologijskim testiranjem te kroz razgovor, doznaje se o nešto jačoj i pozitivnijoj povezanosti mlt. kćeri sa ocem. Istoga prikazuje kao razumnijeg, smirenijeg i manje sklonog iniciranju svađa te blažega u odnosu sa njom. Majku opisuje najčešće navodeći o burnim reakcijama, iniciranju svađa sa ocem, inzistiranjem i tvrdoglavosti vezano za vlastite stavove.
Slijedom navedenoga, psiholog predlaže da mlt. DI stanuje sa ocem, a da kontakte sa majkom ostvaruje svakodnevno te po dogovoru, a mlt. DI s obzirom na dob u mogućnosti je samostalno se dogovarati sa majkom vezano za ostvarivanje susreta i druženja.
9. Iz obiteljske procjene zaključno proizlazi MI rođen je **.**.1969. u [adresa], od oca Đ i majke ŽI r. D. MI je rođen u braku roditelja kao stariji od dvoje djece, ima mlađeg brata sa kojim navodi da je u dobrim odnosima. Djetinjstvo opisuje kao lijepo a obitelj kao skladnu. MI navodi da je završio osnovnu i srednju školu u [adresa], smjer elektrotehničar. Sudjelovao je u Domovinskom ratu kao branitelj te je ratni vojni invalid. Navodi da mu mirovina iznosi 620 Eura mjesečno. Od drugih primanja navodi da ima plaću od 820 Eura mjesečno od firme u kojoj je on direktor (knjižara koju navodi da je registrirao 1993. godine prije braka). Navodi da to nije sigurna pozicija jer je firma trenutno u gubitku te je moguće zatvaranje iste. MI navodi da ima 32 godine radnog staža, a da je u ratu bio 1991. - 1993. te 1995. godine. MI navodi da je suvlasnik obiteljske kuće koja je bračna stečevina a u kojoj sada žive. Navodi da je u njegovom vlasništvu, njegova stečevina, lokal u kome se nalazi firma. Navodi da drugih nekretnina nema. Navodi da na svoje ime ne posjeduje pokretnine. MI navodi da ispred firme ima dug od 15.000 te od 18.000 Eura koje mora podmiriti do 1. srpnja 2025. godine kako bi nastavio sa radom. MI navodi da je imao dobroćudni tumor na plućima koji je operirao prošle godine te sada prati stanje i ide na redovne kontrole. MI navodi da mu je bio dijagnosticiran PTSP te da se liječio po tom pitanju. Trenutno ne pije nikakve terapije lijekovima. ĐI rođena je **.**.1973. u [adresa], od oca K i majke ČI r. O. ĐI je rođena u braku roditelja kao mlađa od dvoje djece, ima stariju sestru sa kojom navodi da je u dobrim odnosima. Djetinjstvo opisuje kao dobro, navodi da je otac konzumirao alkohol no da nije bio nasilan prema njima, također navodi da otac zadnjih 10 godina svoga života nije konzumirao alkohol (preminuo je prije 11 godina). ĐI navodi da je osnovnu i srednju školu završila u [adresa], smjer gimnazija. Navodi da nije odmah nastavila daljnje školovanje nego je naknadno završila Predškolski odgoj u Petrinji. Navodi da ukupno ima 29 godina radnog staža kao zaposlenica u knjižari te zadnjih 8 godina je zaposlena kao stalni radnik u DV „Maslačak"“ Županja. Navodi da joj plaća iznosi 1.350 Eura mjesečno, dodatnih primanja nema. Navodi da ima na sebi 2 kredita od kojih je jedan bio za sređivanje kuće te ima još za otplatiti 7 godina po 190 Eura mjesečno. Drugi kredit je na 10 godina koji je dignula kako bi sinu kupila automobil (za kojeg navodi da se ona služi sa njim) te mjesečna rata iznosi 130 Eura mjesečno. Nadalje navodi da od ostalih troškova ima oko 200 Eura mjesečno troškova režija te dodatno troškove svakodnevnica (za kućanstvo i dijete). ĐI navodi da je suvlasnica obiteljske kuće koja je bračna stečevina a u kojoj sada žive. Također navodi da je bračna stečevina knjižara no da je samo MI upisan kao vlasnik odnosno direktor iste, isto tako je i za automobil koji imaju. Navodi da ona na svoje ime ne posjeduje pokretnine. ĐI navodi da je inače bila dobrog zdravstvenog stanja no da joj je prije mjesec dana dijagnosticiran zloćudni tumor na štitnjači a koji je onda u međuvremenu operirala. MI i ĐI sklopili su brak 5. lipnja 1993. godine u [adresa]. Oboma je to prvi i jedini brak, navode da druge djece, osim zajedničke rođene u braku, nemaju. Oboje negiraju da se trenutno nalaze u drugom partnerskom odnosu. U njihovom braku rođeno je 4 djece: Ž rođ. **.**.1993., završio školovanje, zaposlen; Č rođ. **.**.1995., završio školovanje, zaposlen; Z rođ. **.**.1997., završio školovanje, zaposlen te mlt. DI rođ. **.**.2008., učenica 2. razreda srednje škole u [adresa], smjer gimnazija. Sinovi ne žive sa njima u kućanstvu. Obitelj živi u kući visokoj prizemnici, veličine 200 m2 sa okućnicom od 650 m2. Donji dio kuće sastoji se od dnevnog boravka, kuhinje, odstave, kupaonice, 1 spavaće sobe i terase. Gornji dio kuće sastoji se od 3 spavaće sobe, hodnika i kupaonice. Kuća je u potpunosti sređena te opremljena potrebnim namještajem i kućanskim aparatima, provedeni su svi potrebni priključci. Grijanje je na kruto gorivo (iza kuće kotlovnica), kroz cijelu kuću provedeni su radijatori a na donjem dijelu kuće nalazi se i podno grijanje. U sklopu kuće nalazi se i garaža.
10. Tužitelj je tijekom postupka na glavnoj raspravi od 17. rujna 2025. u svom iskazu u bitnom naveo da je razlog to što je naveo u Zavodu za socijalni rad, da mlt. kćerka DI stanuje na adresi [adresa] sa majkom, ali da je on izašao iz te kuće, da se nalazi u roditeljskoj kući, da su se u načelu dogovorili da mlt. DI bude sa majkom u kući, a on da odseli, da za alimentaciju nije problem i da ga navodno ne bi opterećivala, da je jučer bio incident, da smatra da tuženica nije stabilna osoba, da mu je došla na posao, da mu je govorila svakakve stvari, da mu pravi veliku neugodnost. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je jučer DI dao 50 eura za frizuru, da će joj plaćati koliko god je potrebno, da DI nije zahtjevna, da je skromna, zdrava. Bavi se folklorom, solfeđo, pjevanje, talijanski, mjesečno joj treba možda 500,00 eura, ide u 3. srednje gimnazije, da ima vojnu mirovinu od 580,00 eura, ali još radi privatno na 3 sata, direktor je firme, prima neto oko 800,00 eura, da mu je jedino bitno i važno dobrobit djeteta, da ima stabilnu okolinu. Primijetio je kako se u zadnje dvije godine DI povlači, da ih izjednačuje sa problemima, da je u zadnje vrijeme tužena više kod kuće, a prije je bila non stop na nekim putovanjima, da je izbivala, da je znala uzeti godišnji odmor i da ode na more raditi mjesec dana, a on je sve vrijeme provodio s djetetom, da je onda poslije toga godišnjeg išla u New York, pa Bratislava, Beč, Venecia, Milano, dok je svo to vrijeme on bio s djetetom i brinuo o njoj, da je njihov brak neodrživ i da nije dobro da su pod istim krovom upravo zbog mlt. DI.
11. Tuženica je na glavnoj raspravi održanoj 17. rujna 2025. navela da bi voljela da DI živi sa mnom, osim nje imamo još 3 sina , da se 30 godina brinula o njima, da kada su djeca odrasla počela se baviti pjevanjem, da su joj putovanje u New York platili sinovi, da je radila u Istri, da je mogla doći i DI kod nje, ali da je ostala kod oca, da nije htjela doći jer je tu imala prijatelje. Tuženica nadalje navodi da je spavala i radila sa svojom djecom, da je ostala putovanja samo išla sa vrtićem, da u vrtić ide na putovanje jednom godišnje u trajanju 1-2 dana, da su njezina primanja 1340,00 eura, da DI živi s njom, da su njezine mjesečne potrebe oko 250,00 eura, a da je u to uključena glazbena škola, folklor, putovanja u glazbenu školu u [adresa], ali više od toga ne, da sezonski možda malo više kada joj se kupuje garderoba, tada se poveća na 350,00 eura, ali da to nije svaki mjesec. Tuženica je nadalje izjavila da želi reći da je svjesna da razvod utječe loše na dijete, da ona ide na psihoterapije u Osijek, da je bila 12 puta, te je prije 4 mjeseca operirala zloćudni tumor štitnjače, a da ovo sve što radi, radi u interesu djeteta. Također smatra da je DI ona potrebnija kao majka, nego li otac u bilo čemu, da je odgojila 3 djece prije nje, i da se tu dokazala kao majka sa pozitivnim odgojem i da bi radila sve u interesu djeteta da bi DI odrasla u mladu ženu sa pozitivnim pogledom na život.
12. Iz svega naprijed navedenog a prije svega iz socijalne anamneze proizlazi da su bračni odnosi tužiteljice i tuženika poremećeni duži niz godina, pa je valjalo temeljem odredbe čl. 51. toč. 2. Obiteljskog Zakona ("Narodne novine" broj:103/15., 98/19.,47/20., 49/23., 156/23., dalje ObZ) odlučiti kao pod I. izreke presude i razvesti brak parničnih stranaka.
13. Vezano za ostvarivanje osobnih odnosa tuženika sa mlt. DI, a u smislu odredbe čl. 91. ObZ-a roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima, roditelj se roditeljske skrbi ne može odreći, a roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobnom zrelošću, a u sadržaj roditeljske skrbi, kako je to određeno čl. 92. ObZ-a, ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa, određivanje mjesta stanovanja, upravljanje djetetovom imovinom kao i prava i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.
Odredbom čl. 104. ObZ-a određeno je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, te da su roditelji, kada trajno ne žive zajedno, dužni ostvarivanje roditeljsku skrb sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, te da zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Odredbom čl. 9. st. 1., 2. i 3. Konvencije o pravima djeteta, čije je odredbe sud primijenio prilikom donošenja odluka vezano za dobrobit zajedničkog maloljetnog djeteta tužiteljice i tuženika, propisano je da je nužno poštivati pravo djeteta ko je je odvojeno od jednog ili oba roditelja da redovito održava osobne i neposredne odnose s oba roditelja ako se time ne ugrožava njegova dobrobit te da će se dijete protiv svoje volje odvojiti od svojih roditelja samo ako je to potrebno radi dobrobiti djeteta, dok je odredbom čl. 18. iste Konvencije određeno da se u najvećoj mogućoj mjeri ima primijeniti načelo zajedničke roditeljske odgovornosti za odgoj i razvoj djeteta, jer roditelji snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, te im dobrobit djeteta mora biti temeljna briga, kao i da roditelji ovisno o njihovim sposobnostima i materijalnim mogućnostima, snose najveću odgovornost za osiguranje životnih uvjeta koji su prijeko potrebni za razvoj djeteta, kako je to sadržano u odredbi čl 27. iste Konvencije.
14. Iz mišljenja psihologa HZSR PU Županja od 4. lipnja 2025. (list 30 do 36 spisa) koji je obavio razgovor sa mlt. DI, a iz kojeg razgovora proizlazi kako psiholog predlaže da mlt. DI stanuje sa ocem, a da kontakte sa majkom ostvaruje svakodnevno te po dogovoru, te da se mlt. DI s obzirom na dob u mogućnosti samostalno se dogovarati sa majkom vezano za ostvarivanje susreta i druženja.
15. Također iz službene bilješke psihologa ovoga suda od 28. 10. 2025. (list 51 do 58 spisa) a koja je obavila razgovor s mlt. DI te je u svom zaključku i preporuci navela da je DI emocionalno topla i zrela adolescentica koja je tijekom razgovora suradljiva i komunikativna. Opširno odgovara na pitanja i spontano verbalizira te je urednog misaonog tijeka po formi i sadržaju. Iz njezinih samoprocjena su uočljive poteškoće u njezinom funkcioniranju u vidu ispodprosječnog samopoštovanja, sniženog raspoloženja, doživljavanja depresivnih simptoma i iznadprosječne ljutnje koje su povezane s dugotrajnom izloženosti djevojke narušenim obiteljskim odnosima, njezinom uključenosti u roditeljski sukob i pritiskom roditelja na nju da u tom sukobu bira strane. Nadalje, psiholog ovoga suda navodi da DI tijekom razgovora otvoreno iznosi svoje mišljenje i stavove, kritički se odnosi prema ponašanjima roditelja koja smatra neprimjerenima i argumentirano obrazlaže svoje navode. Osim toga, realistično opisuje obiteljsku situaciju u skladu sa svojim i pozitivnim i negativnim doživljajima roditeljskih postupaka, a da pri tome ne daje socijalno poželjne odgovore kako bi utjecala na dojam koji ostavlja o sebi, svojim roditeljima ili obiteljskoj situaciji u cjelini. Iz psihologijskog testiranja i kroz razgovor stječe se utisak nešto veće emocionalne povezanosti DI s ocem. lako djevojka osjeća da ju oba roditelja vole, očevo ponašanje percipira emocionalno toplijim i manje odbacujućim. Procjenjuje da joj on pruža više podrške od majke i u većoj mjeri pokazuje razumijevanje za njezine osjećaje i potrebe. S druge strane, iako i kod oca prepoznaje želju za utjecajem na njezino mišljenje i odluku o odabiru roditelja s kojim će živjeti, djevojka osjeća kako ju majka u tu svrhu u značajnijoj mjeri pokušava psihološki kontrolirati i manipulirati njezinim ponašanjem i odabirima pri tom izazivajući kod nje osjećaj krivnje, što pogoduje razvoju negativnog emocionalnog odnosa medu njima.
15. 1. Nadalje, psiholog ovoga suda navodi da joj d jevojka otvoreno izražava svoje mišljenje, a tijekom razgovora navodi da isto komunicira i sa svojim roditeljima. S druge strane, svoje emocije ne iskazuje otvoreno, ne prorađuje ih nego ih potiskuje i zatvara se u sebe što negativno utječe na njezino psihičko i emocionalno stanje, što potvrđuju i indicije o njezinom samoozljeđivanju. DI na prvo mjesto ne stavlja vlastite potrebe već potrebe svojih roditelja, tj. želi da se oni dobro osjećaju, da jo j ne zamjeraju niti se ljute na nju, što za djevojku njezinih godina predstavlja velik psihološki pritisak.
15. 2. Psiholog ovoga suda ističe da je iznimno je važno da roditelji kćer ne uključuju u međusobne sukobe, ne izlažu neprimjerenim informacijama te na nju ne prebacuju odgovornost donošenja odluke s kojim će roditeljem živjeti jer to za nju bez obzira na njezinu dob predstavlja velik emocionalni pritisak te isto kategorički i odbija učiniti. S druge strane, DI izražava spremnost na samostalno dogovaranje o ostvarivanju osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, a s obzirom na njezinu dob i stupanj socioemocionalnog i kognitivnog razvoja ne postoje kontraindikacije za isto. Budući da roditelji nisu postigli dogovor, sud će donijeti odluku koja jednom od njih neće biti po volji i koja kod njih može izazvati neugodne emocije. Zadatak roditelja kao odraslih osoba u ovom procesu je da preuzmu odgovornost za uspješno nošenje s vlastitim neugodnim emocijama te da njima ne opterećuju dijete. O navedenom je po završetku razgovora s DI obavljen kraći savjetodavni razgovor s njezinim roditeljima. Preporučeno im je uključiti DI u rad s psihologom koji bi joj mogao pružiti stručnu pomoć i podršku, a za čime je uočena potreba tijekom razgovora. Na taj način bi se doprinijelo njezinom boljem psihičkom i emocionalnom funkcioniranju, što bi pozitivno utjecalo na njezinu dobrobit u cjelini.
16. Stoga je ovaj sud, u smislu odredbe čl. 413. ObZ-a ovom odlukom kojom razvodi brak tužiteljice i tuženika, odlučio kao u toč. I. Izreke ove presude, da će njihovo zajedničko maloljetno dijete, nakon njihova razvoda braka, nastaviti stanovati s tužiteljem kao ocem, što je sukladno dobrobiti djeteta, i u zaštiti njegovog najboljeg interesa, te je odlučio kao pod toč. II. izreke ove presude, dok će u pogledu ostalih sadržaja roditeljske skrbi tužitelj i tuženica roditeljsku skrb ostvarivati ravnopravno, zajednički i sporazumno, u smislu odredbe čl. 104. ObZ-a, pa je odlučeno kao u toč. III izreke ove odluke.
17. Slijedom navedenog sud je donio odluku kao pod I., II. i III. Izreke presude.
18. Odredbom čl. 281. ObZ-a propisano je da je uzdržavanje dužnost i pravo roditelja i djece, te je stoga obveza tuženice kao roditelja koji ne živi s mlt. djetetom da doprinosi za njezino uzdržavanje, s tim što se prema odredbi čl. 288. st. 1. ObZ-a radno sposoban roditelj ne može ni na koji način osloboditi uzdržavanja mlt. djeteta.
19. Prema odredbi čl. 307. ObZ u sporu o uzdržavanju najprije će se utvrditi ukupan iznos sredstava potreban za uzdržavanje, s tim što će se kod utvrđivanja ukupnih materijalnih potreba djeteta prema čl. 311. ObZ-a utvrđivati potrebe djeteta koje se odnose prije svega na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene i sl., a prema odredbi čl. 313. ObZ sud je dužan utvrđivati i ukupne mogućnosti roditelja kao obveznika uzdržavanja.
20. Prema odredbi čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj:103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu uzdržavanja.
21. Za određivanje iznosa uzdržavanja mjerodavni su podaci Ministarstva u Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta objavl jenoj u Narodnim novinama broj:49/24, gdje je minimalni novčani iznos potreban za mjesečno uzdržavanje djeteta od 13 do 18 godina mjesečni iznos od 252,56 eura, odnosno mlt. DI, jer je tako tužitelj naveo u tužbi i koji iznos će po izjavi majke zadovoljiti mjesečne potrebe malodobne djece.
22. Sud ocjenjuje da je tuženica u mogućnosti doprinositi traženi iznos uzdržavanja od podnošenja tužbe, pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec i da time neće biti dovedeno u pitanje vlastito uzdržavanje tuženice, imajući u vidu da je tuženica stambeno zbrinuta, radno je sposobna, sposobna je za privređivanje, te osim malodobnog djeteta nema obvezu uzdržavati druge osobe.
23. Ukupne materijalne potrebe mlt. djeteta koje će se zadovoljiti plaćanjem opisanog uzdržavanja određenog u novcu odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i određeni su u smislu čl. 313. ObZ-a, prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja i koji je sukladno odredbi čl 310. ObZ-a na ovaj način ispunio svoju obvezu uzdržavanja djeteta u zadovoljavanju djetetovih materijalnih potreba nasuprot tužitelju koji je roditelj s kojim dijete stanuje i koja svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, te je sukladna odredbi čl. 314. ObZ-a i Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj: 49/24).
24. Slijedom iznijetog riješeno je kao pod IV. izreke presude.
25. O troškovima postupka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 366. st. 1. ObZ- a, a kojom odredbom je propisano da će u statusnim stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, te u stvarima uzdržavanja djeteta sud odlučiti slobodno o troškovima postupka, vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka, a i punomoćnici stranaka su na zapisniku od 3. veljače 2026. naveli da ne traže trošak, te je odlučeno kao pod toč. V. izreke presude.
26. Slijedom iznijetog je odlučeno kao u izreci ove presude.
U Vukovaru, 20. ožujka 2026.
S u d a c:
Mirta Pauković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda na rješavanje nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Pun. tužitelja
2. pun. tuženiku
3. Posebnoj skrbnici mlt. djeteta
Nakon pravomoćnosti:
5. Matični ured Vinkovci
4. Hrvatski zavod za socijalni rad PU Županja
