Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Pn-84/2022-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja GS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Mirelli Paola Badovinac, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. Karlovac, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 13. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnice tužitelja Mirelle Paola Badovinac, odvjetnice u Zagrebu, i punomoćnice tuženika Dajane Tice, odvjetnice iz OD Grgić & Partneri iz Zagreba, 20. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se Tuženiku da na ime naknade štete i nastupjele nematerijalne štete isplati Tužitelju iznos od 13.511,18 EUR/ 101.800,00 kuna (stojednutisućuosamsto kuna) i to u roku od 8 (osam) dana od dana donošenja prvostupanjske Presude u ovosudnom predmetu zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja Tužbe po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do isplate."

II.Nalaže se tužitelju US iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, troškove ovog postupka u iznosu od 3.650,00 EUR sa zateznom kamatom od 20. ožujka 2026. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te do isplate, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je pretrpio neimovinsku štetu u prometnoj nesreći koju je počinio osiguranik tuženika ŽS koji je upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka]. Tužitelj navodi da je tužbi priložio medicinsku dokumentaciju iz koje je razvidno da je pretrpio primarni strah, i to jakog inteziteta, da se isti liječio. Tužitelj dalje navodi da je bio u potpunosti ograničen u svojim dosadašnjim poslovnim i privatnim aktivnostima i to u trajanju od 2 (dva) mjeseca, dok je i danas relativno ograničen u svojim poslovnim i privatnim aktivnostima. Navedeni štetni događaj kod njega je izazvao bolove koji konstantno traju što je vidljivo iz medicinske dokumentacije koja se dostavlja u prilogu tužbe, te osjećaj nelagode kada upravlja osobnim automobilom. Tužitelj dalje navodi da se prije podnošenja ove tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete kojem tuženik nije udovoljio. Stoga podnosi ovu tužbu sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su izmijenjeni na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. godine, posl.br. Su-IV-47/2020-5, te su isti povećani za 50 % u odnosu na

Orijentacijske kriterije iz 2002. te potražuje:

-na ime straha iznos od 40.000,00 kuna,

- na ime fizičke boli 2 mjeseca x 30 dana x 555 kn = 33.300,00 kuna,

- na ime duševe boli iznos od 16.500,00 kuna

- na ime izgubljene zarade 2x6.000,00 iznos od 12.000,00 kuna

- na ime dosadašnjih troškova zastupanja u prethodnom postupku iznos od 2.500,00 kuna pa tužitelj ukupno potražuje iznos od 101.800,00 sa zateznim kamatama od dana od dana od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se 6. kolovoza 2021. dogodila se prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽS. Vlasnik ovog vozila zaključio je sa tuženikom Ugovor o osiguranju od AO po polici broj: [broj police] koja polica pokriva vrijeme nastanka štetnog događaja. U predmetnoj prometnoj nezgodi sudjelovao je tužitelj kao vozač osobnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka] i u toj nezgodi zadobio je tjelesne ozljede. Neprijeporne su stoga pravnorelevantne činjenice aktivne i pasivne legitimacije stranaka, postojanja štetnog događaja i štete. Tuženiku nije poznato kako je došlo do predmetne prometne nezgode, niti se to može utvrditi iz priloženih i predloženih dokaza, pa se poriču činjenični navodi tužbe da je istu počinio osiguranik tuženika ŽS. Tuženik stoga osporava u ovoj fazi postupka pravnu osnovu odgovornosti naknaditi štetu tužitelju iz predmetnog štetnog događaja. Posebno kod činjenice da njegov osiguranik u vansudskom odštetnom postupku negira svoju krivnju. Iz priloženih dokaza Potvrda PP Jastrebarsko od 21. veljače 2022. i medicinske dokumentacije proizlazi da tužitelj tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas radi čega je i prekršajno kažnjen osnovom odredbi iz članka 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Da je tužitelj koristio sigurnosni pojas sve ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi bile bi izbjegnute. Slijedom navedenog, tuženika valja osnovom odredbi iz članka 1067. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima osloboditi od odgovornosti u slučaju da se utvrdi krivnja njegovog osiguranika za nastanak prometne nezgode ili podredno, osloboditi odgovornosti u najmanjem omjeru od 50% osnovom odredbi iz članka 1067. stavak 3. ZOO-a u svezi sa člankom 1072.,1092., 1100. istog Zakona. Iz medicinske dokumentacije je razvidno da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio ozljedu glave te da se radi o lakim tjelesnim ozljedama koje nisu ostavile trajne posljedice. Slijedom navedenog tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete. Obzirom tužitelj upire na provođenje dokaza medicinskim vještačenjem tuženik drži da je važno ukazati na sljedeće; Kako ZOOP nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu koristimo opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05 i to u čl.19., čl.1046. i čl.1100. Ako je tomu tako, onda je osigurani rizik „tjelesne ozljede“ zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jedan od podoblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Kako je čl.1100. st.1. ZOO/05, propisano, citiramo: “U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to (1) težina povrede i (2) okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“ upućeni smo na zaključak;„Da svaka povreda prava osobnosti (pa i prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje) ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu“. Zašto? Zato što sud mora najprije utvrditi „težinu povrede“, da bi ocijenio opravdavala li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Potom će uzeti u obzir i okolnosti pod kojim se povreda dogodila (objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl.). Da bi opisane zadaće (iz čl. 1100 st.1. ZOO/05) u postupku sud uspješno i u razumnom roku obavio potrebno je „razvrstati“ moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini (jer nemogućnost da se ozljeda stupnjuje ili kategorizira dovodi do zaključka o neopravdanosti dosude pravične novčane naknade i obrnuto, svako stupnjevanje povrede po težini opravdava dosudu pravične novčane naknade). Tuženik smatra da će sud svakako morati po prijedlogu tuženika provesti dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku sudske medicine, odnosno po prijedlogu tužiteljice dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke koji bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja na način da će;

a) Utvrditi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja ili PTFD, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi uz primjenu „Medicinske tablice“ s opisom svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti.

b) Mišljenje o postojanju i veličini PTFD-a traži od liječnika-vještaka da iskaže svoje mišljenje i o stupnju težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (radi primjene „Tablice naknada“).

c) Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% (TFD) ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali“ uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem je kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku (PPFD). d) Ako liječnik-vještak utvrdi da kod oštećenika nije došlo do oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, zbog toga jer se radi o dijagnozama koje su postavljene na temelju anamnestičkih podataka, mora svoje mišljenje obrazložiti.

e) Ako se radi o neznatnim-beznačajnim ozljedama, mora svoje mišljenje obrazložiti s aspekta medicinski relevantne težine povrede prava na tjelesni i/li duševni integritet. Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: (uz naglasak da se naruženost kao estetska šteta može „pojaviti“ i kod opisa oštećenja kao posljedice ozljede i pod točkom c.)

f) Utvrditi je li kod oštećenika tijekom hospitalizacije i rehabilitacije (do konsolidacije ozljede) došlo do pojave neuobičajenih jakih bolova /patnje/, ako da, odrediti stupanj po „Skali intenziteta“ od 1 do 7, (Julinova ljestvica) i to u stupnju od 5 do 7 jer stupnjevi od 1 do 4 su integrirani u PTFD.

g) Dati mišljenje o postojanju, prirodi i značaju naruženosti kao estetske štete, navodeći je li ona privremena (mogućnost kurativnog zalječenja/operacija ili palijativnog/šminka) ili definitivna. Procijeniti ju po uobičajenoj ljestvici od 1 do 7, neovisno o eventualnoj funkcionalnoj ozljedi koja je već uzeta u obzir na ime funkcionalnog deficita (PTFD). Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 25% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem:

i) Dati mišljenje o postojanju štete u obliku gubitka zadovoljstva iz hobija, na način da se daje medicinsko mišljenje o oštećenikovoj nesposobnosti da se posveti specifičnim aktivnostima hobija ili svakodnevnog života te o njegovom definitivnom karakteru. Tuženik se unaprijed protivi da se dokaz medicinskim vještačenjem obavi po vještacima dr. Kunjko, dr. G, dr. U, dr. Ž, dr. Š i dr. H. Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata od dana odštetnog zahtjeva.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu, P-430/22, dopis PP Jastrebarsko od 21. veljače 2022., potvrdu PP Jastrebarsko od 21. veljače 2022., medicinsku dokumentaciju na listu 8-13, zahtjev za naknadu štete na listu 14-15, obračun isplaćene plaće na listu 33-56, osobni zdravstveni karton tužitelja na listu 59-76, dopis dr. med. ŠS na listu 82, proveo kombinirano prometno-mediicinsko vještačene po stalnom sudskom vještaku za promet, vozila, plovila i strojarstvo HS, dipl.ing. i stalnom sudskom vještaku iz područna kirurgije i traumatologije, prim dr.sc. FS, dr.med. Nije bilo prijedloga za provođenje drugog medicinskog vještačenja. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje i pravnu ocjenu spora daljnji dokazi nisu provedeni.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Nije sporan štetni događaj. Predmetna prometna nezgoda dogodila se 6. kolovoza 2021. u kojoj su sudjelovali ŽS koji je upravljao vozilom registarskih oznaka i broja [registarska oznaka], te tužitelj CS koji je upravljao vozilom registarskih oznaka i broja [registarska oznaka].

6. Nije sporna pasivna legitimacija tuženika jer je vozilo kojima je upravljao drugi sudionik prometne nezgode bilo obvezno osigurano kod tuženika. Vlasnik vozila [registarska oznaka] zaključio je s tuženikom Ugovor o osiguranju od AO po polici broj: [broj police] koja polica pokriva vrijeme nastanka štetnog događaja.

7. Nije sporno da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede u predmetnoj prometnoj nezgodi.

8. Sporna je odgovornost za štetu koja je nastala tužitelju obzirom na krivnju vlasnika motornih vozila koji su sudjelovali u predmetnoj prometnoj nezgodi i obzirom na tuženikov prigovor isključive odgovornosti tužitelja koji nije bio vezan sigurnosnim pojasom u trenutku štetnog događaja.

9. Obzirom se tužbeni zahtjevi odnosi na naknadu štete koja je nastala ozljeđivanjem vozača jednog od dva motorna vozila koja su sudjelovala u prometnoj nezgodi, to osnovanost tužbenih zahtjeva treba procijeniti kroz odredbe članka 1072. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18, u daljnjem tekstu: ZOO) kojima su uređeni međusobni odštetni zahtjev vlasnika motornih vozila u situaciji kada je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila.

10. Mjerodavne su odredbe članka 1072., i to stavak 1. ZOO kojim je propisano da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, dok je stavkom 2. određeno da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Ako nema krivnje nijednog, odredbom stavka 3. istog članka propisano je da u tom slučaju vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo.

11. Radi utvrđenja dinamike predmetne prometne nezgode te obzirom na nespornu okolnost da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom u trenutku štetnog događaja provedeno je kombinirano prometno-medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet, vozila, plovila i strojarstvo HS, dipl.ing. i stalnom sudskom vještaku iz područna kirurgije i traumatologije, prim dr.sc. FS, dr.med.

12. Prometnim vještačenjem utvrđeno je da vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na prednji lijevi dio vozila tužitelja pri čemu su uzdužne simetrale vozila u trenutku sudara bile približno paralelne. Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja vozila tužitelja, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od sredine kolnika oko 1 m. Brzina kretanja vozila tužitelja u trenutku sudara iznosila je oko 11 km/h, a vozila osiguranika tuženika oko 42 km/h. Provedena analiza pokazuje da je vozilo osiguranika tuženika radnjom prelaska na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika presjeklo put kretanja vozilu tužitelja koje se kretalo svojom desnom polovinom kolnika pa je stoga radnja prelaska vozila osiguranika tuženika na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Do sudara ne bi došlo da se vozilo osiguranika tuženika kretalo svojom desnom polovinom kolnika. Vozilo osiguranika tuženika je svojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na prednji lijevi dio vozila tužitelja pri čemu su uzdužne simetrale vozila u trenutku sudara bile približno paralelne uz promjenu brzine vozila tužitelja od oko 28,86 km/h dok je u opisanoj dinamici tehnički realno za očekivati da u trenutku sudara zbog inercije dođe do polijetanja tijela tužitelja na mjestu vozača prema naprijed i nešto ulijevo pa stoga karakteristično oštećenje vjetrobranskog stakla pokazuje da u trenutku štetnog događaja tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom .

13. U nalazu i mišljenju medicinski vještak dr.FS utvrdio je temeljem navedene medicinske dokumentacije da je u predmetnom događaju tužitelj zadobio ozljedu: rana na glavi zatiljno. MSCT glave spominje minimalnu količinu krvarenja ispod meke moždane ovojnice između čeonih režnjeva mozga (SAH), no uz napomenu: "može odgovarati minimalnoj količini traumatskog SAHa". Dijagnoza neurologa: SAH posttraumatica reg.frontalis i.o. (in observationem – u promatranju). Neurokirurška telemedicinska konzultacija: "SAH suspektni". Dakle, ozljeda minimalnog krvarenja ispod meke moždane ovojnice nije sa sigurnošću i nedvojbeno dokazan. Međutim, čak i da se prihvati kao dokazana, sudskomedicinska literatura (F., C D: Načela sudskomedicinskih vještačenja, str.247, Zagreb, 2010) navodi da i manja ozljeda mozga (potres mozga) od ovdje razmatranog SAHa, ne može nastati u slučaju samog trzaja glave (vezana osoba) ukoliko je promjena brzine manja od 40 km/h (u predmetnom slučaju 28 km/h). Dakle, i da je došlo do pojave minimalne količine krvi ispod mekane moždane ovojnice, to je stanje nastalo zbog udarca glavom vjetrobransko staklo zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom. Medicinski vještak zaključuje da je tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom ne bi zadobio navedene ozljede glave. Dalje pojašnjava da je, zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, tužitelj u trenutku sudara poletio naprijed i nešto u lijevo te udario glavom u prednje vjetrobransko staklo, te su tako nastale ozljede glave tužitelja. Da je bio vezan ne bi mogao glavom dosegnuti i udariti u prednje vjetrobransko staklo jer bi ga pojas u tome spriječio. Međutim, u slučaju vezivanja pojasom, slijedom utvrđene dinamike nastanka prometne nezgode, mogle bi nastati tzv.ozljede od sigurnosnog pojasa (seat belt injuries), prvenstveno u području prsnog koša i vratne kralješnice. Stoga, vještak zaključuje da ako se eliminiraju utvrđene ozljede glave tužitelja, čiji bi nastanak spriječio korištenje sigurnosnog pojasa, tužitelj nije trio zbog fizičkih bolova i smanjenja životnih aktivnosti. Međutim, u odnosu na pretrpljeni strah, vještak je mišljenja da je tužitelj trpi strah izazvan samom činjenicom prometne nesreće u kojoj je sudjelovao. Primarni strah jakog intenziteta bio je kratkotrajan, koliko i sam događaj i vrijeme izlaska iz vozila u sigurnu zonu, dakle, nekoliko minuta. Da je tužitelj bio vezan i da nije pretrpio ozljedu glave, dakle da nije pretrpio nikakve ozljede, ne bi razvio sekundarni strah.

14. Dakle, iako iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je osiguranik tuženik skrivio prometnu nezgodu nepropisnom vožnjom jer do sudara ne bi došlo da se vozilo osiguranika tuženika kretalo svojom desnom polovinom kolnika, zbog ostalih okolnosti ovog slučaj ispunile su se pretpostavke za isključenje odgovornosti tuženika.

15. Obzirom je na temelju provedenog kombinirano prometno-medicinskog vještačenja utvrđeno da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu: rane na glavi zatiljno koju ne bi zadobio da je bio vezan sigurnosnim pojasom, to su se temeljem odredbe članka 1067.ZOO ispunile pretpostavke za isključenje odgovornosti osiguranika tuženika, a time i tuženika. Naime, prema odredbi članka 1067. ZOO vlasnik (opasne stvari) oslobađa se odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, i to kao posljedica više sile, isključivom radnjom oštećenika ili isključivom radnjom treće osobe.

16. Obzirom je ozljeda glave tužitelja nastala isključivo radnjom tužitelja kao oštećenika, to tužitelj neosnovano traži naknadu štete s osnove fizičkih boli, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti te pretrpljenog sekundarnog straha te radi izgubljene zarade. U odnosu na pretrpljeni strah koji se odnosi na sam trenutak štetnog događaja i vrijeme izlaska iz vozila u sigurnu zonu radi se o primarnom strahu jakog intenziteta i kratkog trajanja koliko i sam događaj pa ove okolnosti, a osobito kratko trajanje straha, ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade pa je naposljetku valjalo odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

17. Temeljem odredbe članka 154. stavak 1. (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023) tuženiku pripada naknada troškova u cijelosti obzirom na uspjeh u sporu.

18. Troškovi tuženika sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu iznos od 500,00 EUR prema Tbr.8.t.1., za sastav podneska od 15.11.2025. (kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka) iznos od 500,00 EUR prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na ročištima 2.4.205., 11.6.2025. i 13.2.2026. u iznosu od 500,00 EUR prema Tbr.9.t.1. za svaku raspravu, što sve uvećano za PDV 25 prema Tbr.46. i trošak nagrade za prometno vještačenje u iznosu od 400,00 EUR, iznosi ukupno 3.650,00 EUR, koji iznos je naložen tužitelju isplatiti tuženiku ime naknade parničnih troškova zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate.

19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 20. ožujka 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st.8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335.st.9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335.st.9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Mirella Paola Badovinac, odvjetnica u Zagrebu

2. OD Grgić & partneri d.o.o. Zagreb