Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-2428/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja ŽI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jure Strgačić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja Jure Strgačića, odvjetnika u Zadru, na ročištu za objavu presude 20. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je pogrešan upis tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, kao vlasnika nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik, površine 490 m2, za cijelo, te se određuje ispravak postojećeg upisa prava vlasništva na toj nekretnini u korist tužitelja ŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo, uz istodobno brisanje cjelokupnog postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587.

II. Utvrđuje se da je pogrešan upis tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, kao vlasnika nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik površine 510 m2, za cijelo, te se određuje ispravak postojećeg upisa prava vlasništva na toj nekretnini u korist tužitelja ŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo, uz istodobno brisanje cjelokupnog postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587.

III. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, isplatiti tužitelju ŽI, 04045819387, trošak postupka u iznosu od 1.300,00 EUR (tisućutristo eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20. ožujka 2026., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 5. studenog 2024. navodi da je stvarni vlasnik utuženih nekretnina, da je u odnosu na utužene nekretnine vođen postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dana 11. prosinca 2018. sastavljen je zapisnik povodom navedenog preoblikovanja zemljišne knjige te je kao vlasnik upisan tuženik za cijelo, u odnosu na navedeni upis tužitelj je uložio prigovor u ispravnom postupku koji se u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], k.o. 1111, zabilježio pod poslovnim brojem Z-22042/2020. Za kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dana 17. veljače 2020. sastavljen je zapisnik povodom navedenog preoblikovanja zemljišne knjige te je kao vlasnik upisan tuženik za cijelo, međutim tužitelj na predmetnu raspravu nije bio uredno pozvan, iako je prethodno polagao vlasnička prava na ovu česticu zemlje već je poziv za ovu raspravu zaprimio poštanskom pošiljkom nakon održavanja iste. U odnosu na navedeni upis tužitelj je uložio prigovor u ispravnom postupku koji se u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], k.o. 1993, zabilježio pod poslovnim brojem Z-22044/2020. Ističe da su kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nastale od identičnih čestica stare izmjere i to 754 i 759. Prijedlog da se čestica nove izmjere 909 cijepa na 909/1 i 909/2 dao je upravo tužitelj i to iz razloga jer je htio jednu od njih (909/2) nakon utvrđenja prava vlasništva zamijeniti sa svojim rođacima koji su imali treću česticu zemlje blizu njegove obiteljske kuće i to u površini koja je približna površini čestice 909/2. Predmetne nekretnine tužitelj je stekao darovanjem od svoje majke, sada pokojne ZI, odnosno njenim nasljeđivanjem budući je tužitelj njen jedini nasljednik. Majka tužitelja, sada pokojna ZI, predmetne nekretnine stekla je nasljeđivanjem tužiteljeva oca, pok. ŽIN, i to Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na moru od 10. prosinca 2002., O-81/02. Nakon što je tužiteljeva majka naslijedila odnosno stekla u vlasništvo predmetne nekretnine, ali i druge nekretnine iza smrti tužiteljeva oca, tužitelj se sa svojom majkom te svojim sestrama (FI, DI, OI) podijelio na način da su između ostalog tužitelju u vlasništvo i posjed pripale upravo utužene čestice zemlje. Predmetne nekretnine tužiteljev otac stekao je nasljeđivanjem svog oca (tužiteljeva djeda), pok. SI, temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru od 11. prosinca 1975., O.227/74; te diobom sa svojom braćom EI te ĐI koju su isti izvršili usmenim putem i to 1989. Na predmetnim nekretninama nalaze se maslinici koje je posadio još tužiteljev djed SI i to nakon Prvog svjetskog rata; od tada se predmetni maslinici obrađuju bez prestanka u obitelji tužitelja, isti su ograđeni suhozidima te tužitelju te njegovim prednicima nitko nikada nije osporavao posjed te vlasništvo nad istima. Zaključno predlaže prihvatiti tužbene zahtjeve.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 11. studenog 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu ističući kako tužba za ispravak, sukladno čl. 197. ZZK, predstavlja prejudicijalnu tužbu stvarnopravnog karaktera, te sud prvotno treba ocijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku i istom se pobijaju prvotni upisi u postupku ispravka zemljišne knjige. Smatra kako tužitelj prije svega treba dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na gore navedenoj nekretnini bio nevaljan, odnosno da je sud naprijed navedenim rješenjima nepravilno upisao tuženicu, te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Isto tako smatra da bi tužitelj trebao dokazati u čemu bi se očitovala predmetna nepravilnost i u tom smjeru predložiti dokaze, odnosno dokaze iz kojih bi bilo razvidno da je predmetnim upisom došlo do pogreške kod zemljišnoknjižnog upisa, a tek onda dokazivati svoje navodno pravo vlasništva temeljeno prije svega na materijalnim dokazima. Međutim, tužitelj nije dostavio niti jedan dokaz koji bi govorio u korist naprijed navedenoj tvrdnji, odnosno dokaz iz kojega bi slijedilo da bi predmetni upis bio nevaljan. Naime, tužitelj je uz tužbu dostavio samo zapisnike sastavljene u obnovi zemljišne knjige, zapisnike sastavljene povodom prigovora tužitelja te rješenja o nasljeđivanju iz kojih ne slijedi da su ovdje predmetne nekretnine bile predmetom ostavinskih postupaka za koja prilaže rješenje o nasljeđivanju. Imajući u vidu odredbe članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje reguliraju stjecanje prava vlasništva nekretnina dosjelošću u vlasništvu Republike Hrvatske, može se zaključiti da do stjecanja prava vlasništva utužene nekretnine temeljem dosjelosti nije došlo odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Zaključno, predlaže odbaciti podredno odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

3. U dokazne svrhe sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (list spisa 6-7, 26), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-4221/2017/1993 od 17. veljače 2020. (list spisa 8-12), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-4221/2017/1111 od 11. prosinca 2018. (list spisa 14-16), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] od 24. travnja 2024., broj: Z- 13788/24 (Z-22044/20) (list spisa 20-21), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] od 27. kolovoza 2024., broj: Z-13788/24 (Z-22044/20) (list spisa 22-23), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] od 24. travnja 2024., broj: Z- 13786/24 (Z-22042/20) (list spisa 24-25), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-4221/2017/1824 od 16. prosinca 2019. (list spisa 27-31), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po javnom bilježniku Dragi Burazeru u Biogradu na Moru, posl.br. O-2475/21, UPP/OS-208/21 od 19. svibnja 2022. (list spisa 33-35), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, posl.br. O- 81/02 od 10. prosinca 2002. (list spisa 36-38), izjava DI i OI od 27. svibnja 2024., ovjerene od strane javne bilježnice Suzane Hrabre iz Zadra, broj: Ov-4553/2024 (list spisa 39-40), izjava PI ovjerena od strane javne bilježnice Suzane Hrabre iz Zadra, broj: Ov- 4076/2024 (list spisa 41-42), izjava VI od 9. svibnja 2024. ovjerene od strane javne bilježnice Jagode Vuković iz Splita, broj: Ov-2904/2024 (list spisa 43), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, posl. br. O.227/74-4 od 11. prosinca 1975. (list spisa 44-45), izvod iz popisnog lista 590 k. o. [katastarska općina] (list spisa 63), izvod iz katastarskog plana DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru (list spisa 64), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. (list spisa 73-80), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 70-72), te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka:

RI (list spisa 89), ŠI (list spisa 89-90), ČI (list spisa 90) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 91). Izvršen je uvid u povijest zk. upisa za kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere.

3.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženice za pribavom povijesti posjedovanja predmetnih nekretnina budući da je riječ o javnoj ispravi, stoga po stavu ovog suda nije bilo zapreke da istu pribavi sama tuženica i dostavi sudu kao dokaz.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] uknjižene kao vlasništvo tuženice za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetnih nekretnina u cijelosti u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to zapisnicima broj: Z-4221/2017/1993 od 17. veljače 2020. i Z-4221/2017/1111 od 11. prosinca 2018.

7. Sporno je s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava, je li sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku o prigovorima ovdje tužitelja.

8. Odredbom članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17. - u daljnjem tekstu: ZZK/96.) odnosno odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22., u daljnjem tekstu: ZZK-a) propisano je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijekom ( tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

9. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], odnosno proizlazi da je tuženica neosnovano upisana vlasnicom na predmetnim nekretninama u tom postupku.

10. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj: Z-4221/2017/1993 razvidno je da kat. čest. [katastarska čestica], Kakišćina, u naravi maslinik, površine 490 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 1280 m i dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 960 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Antićev GI i drugih fizičkih osoba. Iz navedenog zapisnika nadalje proizlazi da je Republika Hrvatska upisana vlasnicom predmetne nekretnine na temelju čl. 183. st. 5. ZZK-a ("NN" 108/17) prema kojem će se kao vlasnik katastarske čestice upisati Republika Hrvatska ako nije moguće utvrditi vlasnika prema odredbama tog zakona.

11. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj: Z-4221/2017/1111 razvidno je da kat. čest. [katastarska čestica], Glavica, u naravi maslinik površine 510 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 944797 m upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] s upisanim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo. Na tom ročištu prisutni tužitelj je naveo kako je utuženu nekretninu stekao darovanjem od majke ZI, a ona nasljeđivanjem od oca ŽIN pok. SI iz [adresa]. Naveo je da su njegov pok. otac LI i njegova braća EI i SI još 1989. godine izvršili usmenu diobu nekretnina naslijeđenih iza pok. oca (njegovog djeda ĐI. LI) koji je imao dva prezimena Ž ČI.

12. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj: Z-4221/2017/1824 razvidno je da kat. čest. [katastarska čestica], Kakišćina, u naravi maslinik, površine 1312 m[2] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 1280 m i dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 960 m[2] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Antićev GI i drugih fizičkih osoba. Iz navedenog zapisnika nadalje proizlazi da je tužitelj upisan kao vlasnik navedene nekretnine za cijelo.

13. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja ŽI (list spisa 22-23) podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretninini ostala neizmijenjena, a podnositelj ovdje tužitelj je upućen svoje pravo ostvarivati u parnici uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od trideset dana od dana zaključenja rasprave.

14. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja ŽI (list spisa 24-25) podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj ovdje tužitelj je upućen svoje pravo ostvarivati u parnici uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od trideset dana od dana zaključenja rasprave.

15. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po javnom bilježniku Dragi Burazeru u Biogradu na Moru, posl.br. O-2475/21, UPP/OS-208/21 od 19. svibnja 2022. (list spisa 33-35) razvidno je da je nasljednik pok. ZI, rođene 1931., umrle 2021. proglašen na temelju zakona i ustupa sin ŽI za cijelo.

16. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, posl.br. O- 81/02 od 10. prosinca 2002. (list spisa 36-38) razvidno je da je pok. LI HI naslijedila supruga ZIN za cijelo. Uvidom u cit. rješenje razvidno je da su ostavinsku imovinu pok. ostavitelja između ostalog činile i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] stare izmjere i to kao izvanknjižno vlasništvo za 4/6 dijela.

17. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, posl. br. O.227/74-4 od 11. prosinca 1975. (list spisa 44-45) proizlazi da su pok. ĐI, rođenog 1895., a preminulog 1974., naslijedili: sin LI za 4/6 dijela, sin EI za 1/6 dijela i sin ĐI za 1/6 dijela. Nije razvidno da su utužene nekretnine činile ostavinsku imovinu pok. ostavitelja.

18. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetne nekretnine identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je neposrednim opažanjem suda utvrđeno da je ista u naravi maslinik sa svih strana ograđena suhozidom, dok je druga pokazana nekretnina zv. Kakišćina u naravi maslinik jednim dijelom ograđena suhozidom, kamenim podzidom, sa ostalih strana međnim kamenjima.

18.1. Iz sačinjenih skica sudskog očevida od strane vještaka Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. razvidno je da su na skicama žutom bojom označene nekretnine oznake 2587, u površini od 510 m[2] , kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 490 m . Ujedno je vještak na skicama naznačio suhozide koji egzistiraju i omeđuju predmetne nekretnine, kao i naslage međnog kamenja i kamenog podzida koja omeđuje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno kao prilog skicama sudskog očevida vještak je izradio preklop predmeta spora s digitalnim orto-foto snimkama iz 1968.

19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka kao stručnim i objektivnim, izrađenim u skladu s nalogom suda. Ujedno, niti stranke nisu imale primjedbe na naprijed citirani nalaz stalnog sudskog vještaka.

20. Svjedok RI je u iskazu (list spisa 160-161) naveo da su mu poznate obje nekretnine koje danas pripadaju ŽI. Nalaze se u [adresa], jednu u mjestu nazivaju "Kakišćina", a drugu "Pod krug". Što se tiče parcele "Kakišćina" navodi da oduvijek pamti da je to nekretnina obitelji ŽI. Još kao dijete u osnovnoj školi da je znao proći pored ove zemlje jer da je pomagao svojim roditeljima kao dijete u branju maslina. Još tada da pamti da je prolazeći pored ovog terena viđao pokojnog LI, oca MI. LI da se jako dobro sjeća, viđao ga je u branju maslina na ovom terenu, a da je viđao i pokojnoga ĐI, koji je bio djed ŽI. Pokojni SI da je već bio tada stariji čovjek, ali i stari ljudi da su bili pokretni i obilazili zemlju dok su bili u snazi. Ne zna tko je zasadio te masline, ali da ih oduvijek pamti na ovom terenu. Na pitanje je li teren ograđen svjedok je naveo da postoji kameni suhozid s jedne strane, ne zna postoji li kameni zid s drugih strana. Po priči zna da je ovaj predio gdje se nalazi ovaj teren bio u posjedu obitelji ĐI, pa pretpostavlja da su se oni unutar obitelji dijelili, zato je s jedne strane kameni suhozid, a s druge strane nije. Koliko zna ovaj teren je ŽI naslijedio od oca, nije čuo nikada za nikakve sporove unutar obitelji. Na ovom terenu viđao je tužiteljevu majku ZIN, svi su bili uključeni u obitelji u korištenju ove nekretnine. Navodi da je i sam ŽI znao prije reći da ide u "Kakišćinu" brati masline. Drugi teren je "Pod krug", to je jedan uži teren koji je ograđen sa svih strana suhozidom. Na tom terenu se nalaze masline od kad pamti. Navodi da teren danas pripada ŽI i da ga je stekao na isti način kao i " Z". Uvijek su se održavali tereni gdje su bili maslinici, to se uvijek čistilo pa tako i ovaj teren, pamti da je znao viđati pok. ĐI sa škarama u ruci, stalno je nešto radio i čistio. Zaključno je naveo da mu je ovaj teren dobro poznat budući da ima svoj teren na udaljenosti od petstotinjak metara. Nije čuo da bi bilo ikakvog spora.

21. Svjedok ŠI je u iskazu (list spisa 89-90) naveo da su mu poznate obje nekretnine o kojima je riječ. Poznato mu je da ti tereni danas pripadaju ŽI. Jedan teren nazivaju u mjestu "Kakišćina", a drugi teren znaju pod nazivom "Pod krug". Što se tiče "Kakišćine" navodi da je viđao pokojnoga oca tužitelja, nadimka " F" koji je radio i sadio na ovoj parceli, a pamti da su postojale i masline. Danas se više parcela ne obrađuje već su ostala stara stabla maslina. Poznato mu je da ovaj teren danas pripada ŽI i da ga je stekao nakon očeve smrti jer su se njegove sestre ZIN, D i OI odrekle u bratovu korist. Nije čuo da bi ikada bilo spora u vezi toga. Što se tiče druge parcele "Pod krug" navodi da ju je ŽI stekao na isti način kao i prednje opisanu, da je ograđena sa svih strana kamenim suhozidom. Na ovom terenu da pamti oduvijek masline. Naveo je da je još kao dječak dolazio sa svojom bakom na njihovu parcelu i tada da je viđao pok. O na ovoj njihovoj parceli. Nadalje navodi da cijeli svoj život živi u [adresa] i nije čuo za nikakve sporove.

22. Svjedokinja ČI je u iskazu (list spisa 90) navela da su joj poznate obje parcele koje danas pripadaju ŽI. Jedna je "Kakišćina", na njoj pamti stabla maslina, pamti da je viđala pok. LI kako radi oko tih maslina, obrađuje ih, čisti i slično. Njezina obitelj da nije imala svojih terena u blizini ovoga, ali pored ovog terena da se nalazi put kojim je znala prolaziti još kao djevojka. Poznato joj je da je LI pored ŽI imao i tri kćeri: pok. ZIN, D i OI, ali koliko zna Jerolimova djeca su se podijelila. Nikad nije čula da bi među njima bilo spora niti je čula da bi netko drugi osporavao ŽI vlasništvo. Što se tiče ove druge parcele "Pod krug" može reći daje to krč, zemlja se krčila pa su se kamenja koristila za ograđivanje i gradnju suhozida. Ovaj teren je ograđen sa svih strana kamenim suhozidom. Na ovom terenu se nalaze masline, zasadio ih je Dobroslavov djed pok. SI kojeg je poznavala i viđala na ovom terenu. Pored ovog terena prolazi put, ranije kozja staza pa je još od svojih dvanaest godina znala prolaziti tom stazom pa bi viđala pok. SI, on bi nešto radio oko maslina i čistio teren. Pokojni ĐI je pored Jerolima imao još dvojicu sinova i tri kćeri. Međutim oni su se podijelili, oni nisu niti živjeli u [adresa] i nakon smrti pok. SI na ovom terenu da je viđala samo pok. LI.

23. U stranačkom saslušanju tužitelj ŽI (list spisa 91) je naveo da su obje predmetne nekretnine u vlasništvu njegove obitelji nekoliko stoljeća. Što se tiče "Kakišćine", može reći da su sa drugom obitelji ŽI zajedno živjeli sve do prije 200 godina kada se zemlja podijelila. Tako da je njima pripao ovaj dio "Kakišćine". Na ovom terenu se nalaze stare masline, misli da su neke zasađene još prije djeda SI koji ih je nastavio obrađivati, a potom njegov otac pok. LI. Naveo je da ima tri sestre, D, OI i pok. ZIN. Sestre su se htjele u cijelosti odreći nasljedstva iza smrti oca, međutim s obzirom da je sestra D pomogla školovati njega i sestru OI, dogovorili su se da se sestre prihvate svog dijela jer je držao da je to pravedno tako da su sestrama pripali drugi tereni. Među njima nikad nije bilo spora. Jednako tako navodi i za nekretninu "Pod krug", navodeći da se na njoj nalaze stare masline koje je sadio još pokojni djed SI. Ovaj teren je ograđen sa svih strana kamenim suhozidom. Ovo je jedan uži teren, u kojem se nalaze stabla maslina. U svakoj ogradici se nalaze po dva stabla maslina.

24. Prema odredbi članka 114. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

25. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.

26. Odredbom članka 159. stavka 1. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

26.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

26.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

27. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

28. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

29. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

30. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

31. Slijedom citiranih odredbi, da bi se dosjelošću steklo pravo vlasništva, potrebno je određeno vrijeme posjedovanja, pa je potrebno utvrditi u kakvom je pravnom režimu bio dio kat. čest. [katastarska čestica] od koje je nastala utužena kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] od kojih je nastala utužena kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

31.1. Iz pribavljene povijesti zk. upisa za kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvidno je egzistira upis Republike Hrvatske, koji je izvršen pod brojem Z-984/01 od 24. listopada 2001. Nadalje proizlazi da je pod Z-984/01 upisana kat. čest. [katastarska čestica] koje su otpisane iz zk. ul. [broj ZK uloška]. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je najraniji upis izvršen na temelju zapisnika broj 44 te je na kat. čest. [katastarska čestica] upisana kao četrnaesto zemljišnoknjižno biće izvršen upis u korist Odlomka Porezne uprave [adresa], nije razvidno da bi bilo upisane promjene vlasništva do prednje navedenog upisa Republike Hrvatske u zk. ul. [broj ZK uloška], pa iz čega se dade zaključiti da se u odnosu predmetnu nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] primjenjuju naprijed citirane odredbe članka 159. stavka 2. i 4. ZVDSP u pogledu stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Nadalje, uvidom u arhivsku građu u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao sedmo zemljišnoknjižno biće na navedenim nekretninama od 1902. godine na temelju kupoprodajnog ugovora od 1989. egzistira upis fizičkih osoba i to: ČI S, CI, NI, CI ( nečitko) Antinog, Antičev GI, Antičev E, Antičev GI. Nadalje pod rednim brojem 4. razvidno je da je 29. ožujka 1919. na temelju dosudnice od 15. listopada 1918. na izvršen upis: mlt. II Đ. LI, II P žene V, II R. LI, mlt. CI ČI. LI, mlt. CI ČI Š. LI, FIN. LI. Pod rednim brojem 6. 28. svibnja 1931. na temelju kupoprodajne pogodbe od 8. svibnja 1931. izvršen je upis u korist BI. LI. Cijeneći sadržaj zk. upisa kao i činjenicu da je tuženica u postupku preoblikovanja zemljišne knjige upisana na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer nije bilo moguće utvrditi vlasnika, iz čega se ne može zaključiti da bi ova utužena nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva.

32. Nadalje, analizom izvedenih dokaza, po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici su opravdano vjerovali da su vlasnici predmetnih nekretnina jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).

33. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka RI (rođenog 1950.), ŠI (rođen 1956.) i ČI ( rođene 1944.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetnih nekretnina koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su svi saslušani svjedoci mještani male sredine mjesta [adresa], u kojoj su mještani međusobno povezani, da su imajući u obzir navedeno iskazivali iscrpno i suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, pa je sud iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim. Pa su svjedoci suglasno iskazali da su predmetne nekretnine ranije bile u posjedu tužiteljičinog oca pok. LI, svjedoci ČI i RI da su na objema nekretninama viđali i tužiteljevog pok. djeda SI, da je riječ o parcelama lokalnog naziva „Kakišićina“ i „Pod krug“, da su na predmetnim nekretninama oduvijek postojale masline, da ih je obrađivao pok. LI kojeg da su poznavali svi saslušani svjedoci, dok su svjedoci RI i ČI naveli da su viđali i djeda tužitelja pok. ĐI, u obrađivanju (branju) maslina, a potom suglasno su iskazivali da danas utužene nekretnine posjeduje upravo tužitelj. Svjedoci su suglasno iskazali kako vezano za ove parcele nikad nisu čuli za spor unutar obitelji, kao i da bi netko treći osporavao tužitelju i njegovim prednicima posjedovanje i korištenje ovih utuženih nekretnina. Posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i ostalim izvedenim dokazima tijekom postupka.

34. Slijedom svih naprijed izvedenih personalnih i materijalnih dokaza, a cijeneći pritom iskaze saslušanih svjedoka koji su u vrijeme iskazivanja imali 76, 69 i 81 godinu, da im prva sjećanja sežu dok su bili djeca, pa je logično i očekivano da unatrag barem 60 godina, ( svjedokinja ČI i nepunih 70 godina), imaju neposredna opažanja i saznanja o zemljištu o kojima su govorili odnosno o osobama koje su ih koristile, a potom i samog tužitelja, sud je utvrdio da su predmetne nekretnine u cijelosti uživane po prednicima tužitelja. Obje utužene nekretnine je koristio još djed tužitelja pok. ĐI SI, rođen 1895., a umro 1974. na način da je iste koristio za obrađivanje maslina, a potom na jednak način i tužiteljev otac pok. ŽIN, rođenog 1922., a umrlog 2002., a potom se nekretnina dalje prenosila unutar obitelji i to upravo na tužitelja koji je predmetne nekretnine koristio na isti način kao njegovi prednici, dakle održavanjem stabala maslina koje se i danas nalaze na utuženim nekretninama što je sud utvrdio uviđajem na licu mjesta, a koje nitko nikada nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina koje su jasno omeđene od susjednih nekretnina i to suhozidom i međnim kamenjima, dok iz orto-foto snimki iz 1968. ( list spisa 74,76) je razvidno da su utužene nekretnine i tada bile istog oblika i u istim gabaritima. Slijedom svega iznesenog, po stavu ovog suda obje predmetne nekretnine su najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu pok. ĐI, djeda tužitelja koja se dalje prenosila unutar obitelji pa konačno do tužitelja kojeg nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj i po prednicima mogao dosjedati i u vremenu kad je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva, a jednako tako protekao je rok dosjedanja iz čl. 159. st.3. ZVDSP i odnosu na drugo utuženu nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja prema povijesnom zemljišnoknjižnom izvatku nikada nije niti bila u režimu društvenog vlasništva, već fizičkih osoba.

35. Nadalje, neosnovani su navodi tuženice da bi kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, od dijela koje je nastala utužena kat. čest. [katastarska čestica] u naravi predstavljala šumu. Slijedom provedenih dokaza, nekretnine koje su predmet ovog postupka, najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća, po svojoj naravi nisu šume niti šumsko zemljište, pa tako niti utužena nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] ko. [katastarska općina] ( koja je nastala od dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere) koje su tužiteljevi prednici koristili za obrađivanje maslina koje i danas egzistiraju na terenu. Iako tuženica tijekom postupka nije isticala da bi kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala šumu, za navesti je da svakako utužena nekretnina ne predstavlja niti šumu niti šumsko zemljište, već maslinik, što je sud neposredno opažao tijekom uviđaja na licu mjesta, a navedena nekretnina je nastala od kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, po oznaci kulture opisane kao vrt. Ovdje je za ukazati da iz priloženog zapisnika sa obnove zemljišne knjige ( list spisa 27-31) proizlazi da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je nastala isto tako od kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je tužitelj upisan kao vlasnik za cijelo. U svakom slučaju, za ukazati je da Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom rješenju poslovni broj Revd-3164/2022-2 od 24. siječnja 2023. nije dopustio reviziju jer je o pitanju stjecanja prava vlasništva dosjelošću na šumskom zemljištu zauzeto pravno shvaćanje (npr. u odlukama poslovni broj Rev-1424/2021 od 4. siječnja 2022., Rev- 291/2014-2 od 17. travnja 2018., Rev-3014/2019 od 12. svibnja 2020.). Prema pravnom shvaćanju iz tih odluka za takve nekretnine treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, kao i vrijeme nakon toga, sve do 17. studenoga 1999.

35.1 . Slijedom navedenog predmetne nekretnine se nalaze u posjedu tužitelja i njegovih prednika najkasnije od početka pedesetih godina prošlog stoljeća kako je to prednje obrazloženo, a na kojim nekretninama nitko treći nikad nije polagao pravo vlasništva, iz čega slijedi da na dan stupanja na snagu ZID ZŠ-a 16. listopada 1990., (kojim je Republika Hrvatska postala vlasnikom šuma i šumskog zemljišta), iste nisu predstavljale šumu (niti šumsko zemljište).

36. Zaključno, za ukazati je da je pogrešan pravni stav tuženice koji je iznijela u odgovoru na tužbu navodeći da bi u tužbi za ispravak tužitelj trebao prije svega dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na navedenim nekretnina ma pogrešan odnosno da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetnih nekretnina te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Naime, predmet ove parnice nije tužba radi ispravka pogrešnog upisa u smislu odredbe članka 135. stavka 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19., dalje u tekstu: ZZK), već tužba za ispravak u smislu odredbe članka 205. ZZK, koja se može podnijeti u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku. Stoga pogrešan je stav tuženice da je tužitelj u konkretnom slučaju, prije svega, trebao dokazati da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetnih nekretnina i da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa jer se u parničnom postupku pokrenutom tužbom za ispravak izvode svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a sud donosi odluku na temelju svih izvedenih dokaza. Tužba za ispravak kojom se zahtjeva brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku bit će osnovana ako parnični sud utvrdi da je na temelju odluke suda o prijavi ili prigovoru proveden upis za koji nisu bile ispunjene sve pretpostavke pa se zbog toga zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog pravnog stanja nekretnine, a što je sud u konkretnom slučaju, na temelju naprijed izvedenih dokaza našao utvrđenim.

37. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev, pa je odlučeno kao pod točkom I. i II. izreke presude.

38. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.

38.1. Tužiteljici je prema vrijednosti predmeta spora (1.328,00 EUR) priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 5. lipnja 2025. i 2. ožujka 2026.- od po 100 boodva (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife) od po 100 bodova. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 6. lipnja 2025. budući da je isti nepotreban jer je tužitelj materijalnu dokumentaciju koju dostavlja tim podneskom mogao dostaviti uz samu tužbu u kojoj se i referira na navedeni dokaz o parcelaciji kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

38.2. Dakle, tužitelju je priznato ukupno 300 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 600,00 EUR, a uvećano za PDV od 25 % iznosi 750,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR, dakle ukupno 1.3000,00 EUR, dok je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka preko dosuđenog odnosno za iznos od 250,00 EUR, kao neosnovan.

38.3. Dakle, tužitelju je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 1.300,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (20. ožujka 2026.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.), pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

39. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 20. ožujka 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužiteljici po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku u Zadru

- tuženici po zz Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel.