Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Stalna služba u Ivancu

Akademika Mirka Maleza 3, Ivanec

Poslovni broj: Pn-20/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, po sutkinji Nataši Sever, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Gordane Družinić, u pravnoj stvari 1. tužiteljice RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužitelja SU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tužiteljice mlljt. ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa majka i zakonska zastupnica RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Tihomiru Rožmariću, odvjetniku u Varaždinu, protiv tuženice BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Danijel Trubić, odvjetnik u Varaždinu te umješača na strani tuženika Triglav osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u OD Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Tihomira Rožmarića, odvjetnika u Varaždinu, zamjenice punomoćnika tuženice ĆU, odvjetničke vježbenice kod odvjetnika Danijela Trubića iz Varaždina i zamjenice punomoćnika umješača LU, odvjetnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Čopor i Sara Lacko iz Varaždina, 20. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplatiti 1. tužiteljici RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 550,00 EUR (petsto pedeset eura), 2. tužitelju SU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 160,00 EUR (sto šezdeset eura) i 3. tužiteljici mlljt. ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanoj po majci i zakonskoj zastupnici RU, iznos od 140,00 EUR (sto četrdeset eura), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 29. listopada 2019. godine pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa do iznosa od 7.619,62 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 31. prosinca 2018. do isplate, kao neosnovan.

III. Svaka stranka i umješač snose svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli tužbu protiv tuženice u kojoj navode kako je tužena Obveznim prekršajnim nalogom od 25. ožujka 2019. proglašena krivom što je dana 31. prosinca 2018. oko 9,00 sati u mjestu [adresa] na ŽC 2101 upravljala osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] iz smjera Horvatskog u smjeru [adresa]. Izlaskom iz njoj desnog zavoja uslijed neprilagođene brzine stanju i uvjetima na kolniku izgubila je nadzor nad vozilom, istim prešla na prometnu traku za kretanje vozila iz suprotnog smjera gdje je prednjim dijelom vozila udarila u prednji dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao SU i njegovi putnici ĐU i RU. Obvezni prekršajni nalog pravomoćan je s danom 18. svibnja 2019. i izvršan dana 27. svibnja 2019. Obrazlažu kako su u predmetnom događaju tužitelji zadobili tjelesne ozljede te su kolima hitne medicinske pomoći dovezeni u Opću bolnicu Varaždin, Odjel kirurgije, pri čemu je 1. tužiteljica bila u osmom mjesecu rizične trudnoće, a uslijed prometne nesreće trpjela je bolove i osjećaj pečenja u gornjem dijelu trbuha, da joj je dijagnosticirana kontuzija trbušne stijenke te je sa Odjela kirurgije OB Varaždin upućena na Odjel ginekologije, da je dana 2. siječnja 2019. posjetila Specijalističku ordinaciju obiteljske medicine dr. med. Blaženke Fijačko iz Klenovnika na kojem pregledu je potvrđeno kako je zadobila vidljiv hematom (ljubičasti podljev i oteklinu) u području prijelaza lijevog unutarnjeg donjeg u gornji kvadrant dojke dužine 50mm i širine 30mm, bolan na dodir, te dva hematoma iznad pupka. Nadalje, navode da je 1. tužiteljica zadobila hematom na korijenu nosa veličine 20x15mm, zatim bolnost lumbalno iznad L1-L2, otekline, bolnost na dodir sa bolnim i ograničenim kretnjama i ostale liječničke dijagnoze sa preporukom mirovanja, a zbog čega da je ista trpjela duševne bolove zbog smanjene životne aktivnosti do 30%, a na koje ime od tužene potražuje naknadu štete u iznosu od 33.000,00 HRK. Nadalje, da je dana 13. ožujka 2019. 1. tužiteljica posjetila OB Varaždin zbog bolova u kralježnici, a sve zato što nije mogla obaviti radiološki pregled odmah po nesreći budući da je ista bila trudna te da je liječničkom potvrdom od 16. listopada 2019. utvrđeno da je 1. tužiteljica u trenutku prometne nesreće bila u 36. tjednu trudnoće te je nesreća mogla dovesti do komplikacija, da je ista bila pod stresom zbog mogućih komplikacija tim više što je prije te trudnoće imala dva spontana pobačaja zbog čega je trudnoća sama po sebi bila rizična. Nadalje, navode da je 2. tužitelju pregledom dijagnosticirana kontuzija donjeg dijela leđa i zdjelice te je trpio bolove s lijeve strane prsnog koša i u vratnoj kralježnici, a isti je obzirom na nedostatak Dopunskog zdravstvenog osiguranja platio bolnički pregled u iznosu od 50,00 HRK koji iznos potražuje na ime naknade štete. 3. tužiteljica je u trenutku nesreće imala šest godina, a istoj da je dijagnosticirano iščašenje i nategnuće cervikalne kralježnice, trpjela je bolove u glavi i trbuhu te je liječena na način da je istoj stavljen Schanzov ovratnik. Naknadno, dana 4. siječnja 2019. dijagnosticirana joj je površinska ozljeda trbušne šupljine i donjeg dijela leđa i zdjelice te je kao terapiju morala uzimati analgetike protiv bolova. Obzirom na opisane pretrpljene fizičke bolove tužitelji su potraživali od tužene ukupan iznos od 7.500,00 HRK. Nadalje, navode kako su, osim fizičkih bolova, tužitelji pretrpjeli strah jakog intenziteta u samom trenutku prometne nesreće obzirom da je 1. tužiteljica bila u visokom stupnju rizične trudnoće, a ista je zadobila udarac, hematom i oteklinu u predjelu trbuha, a koji strah su trpjeli sve do rođenja djeteta, dakle mjesec dana, dok je strah u prometu prisutan i dalje, osobito za mlljt. 3. tužiteljicu te s tog osnova tužitelji potražuju iznos od 16.000,00 HRK. S osnova imovinske štete od tužene potražuju iznos od ukupno 910 HRK, a koji iznos se odnosni na 50,00 HRK za bolnički pregled 2. tužitelja te troškove putovanja od mjesta prebivališta do OB Varaždin, Doma zdravlja u Ivancu i Specijalističku ordinaciju obiteljske medicine u Klenovniku za sve tužitelje zajedno što je ukupno oko 86km odnosno 860 HRK. Predlažu donošenje presude kojom se nalaže tuženici isplatiti tužiteljima iznos od 57.410,00 HRK / 7.619,62 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 31. prosinca 2018. do isplate, uz naknadu parničnog troška.

2. Tužena u odgovoru na tužbu čini nespornim nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Navodi kako je tom prilikom upravljala vozilom Ford Fiesta registarske oznake R u vlasništvu njezine majke, OU, te je predmetno vozilo u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod Triglav osiguranja d.d. policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 020105356854, a da je 1. tužiteljica RU u vezi s ovim štetnim događajem već bila podnijela zahtjev za naknadu štete na vozilu po polici osiguranja vozila štetnika, te je Triglav osiguranje d.d. u svojem predmetu br. 2019/3138 oštećenoj isplatio štetu na vozilu. Ističe da je neimovinska šteta strogo osobno, individualno pravo svake pojedine osobe i da se stoga naknada takve štete ne može potraživati zajedno s drugim osobama, niti one mogu imati status jedinstvenih suparničara te da aktivnu legitimaciju za potraživanje imovinske štete ima samo ona osoba koja dokaže da je takvu štetu pretrpjela, kao i da smanjene životne aktivnosti, fizičke boli i strah ne predstavljaju osnove po kojima se može potraživati naknada štete u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima. U pogledu medicinske dokumentacije koja je dostavljena uz tužbu, navodi kako iz iste proizlazi da je 1. tužiteljica odmah nakon štetnog događaja bila pregledana od strane specijalista traumatologa, a s obzirom na visoki stadij trudnoće i od specijalista ginekologa te je tim pregledima utvrđeno da na sreću nije zadobila ozljede koje bi ostavile štetne posljedice za njezino zdravlje, kao i zdravlje djeteta. Tužena ne osporava da je u takvim okolnostima 1. tužiteljica bila zabrinuta za zdravlje djeteta, međutim navodi kako činjenica da je pri pregledu kod ginekologa istoga dana sama navela da pokrete djeteta uredno osjeća, te da je i nalazom ginekologa potvrđen uredan opstetrički nalaz, ukazuje da je 1. tužiteljica neposredno nakon samog štetnog događaja već imala saznanja da iza štetnog događaja nisu zaostale nikakve štetne posljedice. U odnosu na 2. tužitelja, navodi kako iz medicinske dokumentacije proizlazi da je pregledan iza štetnog događaja, kada se žalio na bolnost u prsima i vratnoj kralježnici, time da je nalaz pregleda i pretraga bio uredan i nema evidencije o kasnijem javljanju liječniku, dok je kod 3. tužiteljice početnom pretragom utvrđena određena dorzopozicija trupa C3 u odnosu na C4 za 2mm, međutim da nije bilo indikacija za kirurško liječenje, te je nalazom od 4. siječnja 2019. potvrđeno da se ne žali na bilo kakve tegobe. Slijedom navedenog, smatra da težine povreda kod svo troje tužitelja i okolnosti konkretnog slučaja ne opravdavaju dosuđenje novčane naknade u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a, a jednako tako ni imovinske štete. Predlaže da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije, uz naknadu parničnog troška tuženoj.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pn-121/2019-11 od 24. svibnja 2021. sud je prihvatio prijedlog treće osobe Triglav osiguranje d.d. da sudjeluje u postupku kao umješač na strani tuženice, obzirom da sud smatra kako isti ima pravni interes da tuženica uspije u ovoj parnici, a obzirom na zaključenu policu osiguranja od automobilske odgovornosti.

3.1. Umješač se na ročištu 25. svibnja 2021. u cijelosti pridružio navodima odgovora na tužbu, dok je podneskom od 29. travnja 2022. obavijestio sud da je umješač pozvao punomoćnika tužitelja 18. ožujka 2020. te 27. srpnja 2021. da dostavi uputu za plaćanje nespornih iznosa, na što umješač nije dobio nikakav odgovor, slijedom čega je onemogućeno plaćanje nespornih iznosa te da je neosnovan zahtjev za plaćanjem zateznih kamata, jer izvršenje isplate nespornog iznosa nije moguće.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju sadržanu u spisu i to: potvrdu Policijske postaje Ivanec od 5. siječnja 2021., Obavezni prekršajni nalog od 25. ožujka 2019., Povijesti bolesti Opće bolnice Varaždin od 31. prosinca 2018., Liječničku potvrdu dr.med. DU od 2. siječnja 2019., Radiološki nalaz od 13. ožujka 2019., Liječničku potvrdu Doma zdravlja Varaždinske županije od 16. listopada 2019., Račun br. 20181802275 od 31. prosinca 2018., Povijest bolesti Opće bolnice Varaždin od 4. siječnja 2019. (sve u omotnici na listu 6 spisa), Poziv na prijavu štete od 11. veljače 2019. (list 24 spisa), te Nalaz i mišljenje vještaka Marka Hlebara, dr. med. od 11. svibnja 2023. (list 60-67 spisa).

5. Od dokaznih prijedloga za saslušanjem stranaka i predloženog svjedoka OU stranke su odustale na ročištu održanom 24. veljače 2026.

6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sukladno odredbi iz članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019. i 114/2022. - dalje u tekstu ZPP), sud je odlučio kao u izreci presude.

7. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu ukupnog novčanog iznosa od 7.619,62 EUR na ime naknade imovinske i neimovinske štete nastale kao posljedice štetnog događaja od 31. prosinca 2018.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nalazi činjenično nespornim da je 31. prosinca 2018. došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovale stranke i zbog kojeg je tuženoj izdan Obavezni prekršajni nalog, odnosno nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženice.

9. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva i visina zatraženog iznosa naknade štete koja je prema mišljenju tuženice i umješača postavljena previsoko.

10. Sukladno odredbi članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018. 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.; dalje: ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Nadalje, odredbom članka 1045. stavka 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

11. Na okolnosti osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Marku Hlebaru, dr. med. spec. Opće kirurgije, ortopedije i traumatologije, koji je u svom Nalazu i mišljenju od 11. svibnja 2023., nakon analize medicinske dokumentacije, iznio mišljenje da je 1. tužiteljica u predmetnom događaju trpjela fizičke bolove umjerenog intenziteta 7 dana, a bolove laganog intenziteta 14 dana, zatim strah jakog intenziteta 4 sata, odnosno od stradavanja u prometnoj nesreći do završetka pregleda ginekologa koji je pokazao uredan opstetrički nalaz, a strah (zabrinutost) laganog intenziteta do poroda, pri čemu navodi kako je očito, budući da u spisu nema podataka o daljnjim komplikacijama, da tijekom uobičajenih pregleda u zadnjem mjesecu trudnoće nije uočeno posljedica povreda u prometnoj nesreći te da nema elemenata za vještačenje trajnog smanjenja životne aktivnosti 1. tužiteljice. U odnosu na 2. tužitelja navodi kako je trpio fizičke bolove umjerenog intenziteta 1 dan, a bolove laganog intenziteta 13 dana, te primarni strah jakog intenziteta u trajanju 1 sat tijekom i neposredno nakon prometne nesreće, te da, obzirom na medicinski nalaz i rezultate dijagnostičkih pretraga nema osnova za vještačenje dugotrajnog straha. U odnosu na 3. tužiteljicu navodi kako je u predmetnom događaju trpjela fizičke bolove i to bolove umjerenog intenziteta 1 dan, a bolove laganog intenziteta 4 dana, zatim strah jakog intenziteta 1 sat, odnosno tijekom i neposredno nakon prometne nesreće, a strah (zabrinutost) laganog intenziteta 5 dana, odnosno do prestanka tegoba i završetka liječenja.

12. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka temeljen na priloženoj medicinskoj dokumentaciji ocijenio stručnim, objektivnim i izrađenim prema pravilima medicinske struke te ga u cijelosti prihvaća.

12.1. Takvim su nalaz i mišljenje očito ocijenile i same stranke i umješač koji na nalaz i mišljenje vještaka nisu imali nikakvih primjedbi te su na ročištu održanom 24. veljače 2026. izričito navele da ne traže usmeno saslušanje vještaka.

12.2. Sud je kao vjerodostojnu ocijenio i svu dokumentaciju koja prileži spisu.

13. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelji su podneskom od 9. veljače 2026. postavili konačni tužbeni zahtjev, na način da 1. tužiteljica potražuje iznos od 550,00 EUR, 2. tužitelj iznos od 160,00 EUR i 3. tužiteljica iznos od 140,00 EUR, odnosno ukupno iznos od 850,00 EUR. Predmetno smanjenje tužbenog zahtjeva sa iznosa od 7.619,62 EUR na iznos od 850,00 EUR po svom karakteru predstavlja povlačenje dijela tužbe, o kojem povlačenju se tuženica očitovala da nije suglasna.

14. Odredbom članka 19. stavka 1. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a sukladno stavku 2. pod pravima osobnosti u smislu tog zakona razumijevaju se, između ostalih, pravo na tjelesno i duševno zdravlje. U slučaju povrede prava osobnosti sud će sukladno čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, ukoliko nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. Imajući u vidu provedenim dokazom medicinskim vještačenjem utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova kao i straha, kojeg je pretrpjela 1. tužiteljica (bolove umjerenog intenziteta 7 dana, bolove laganog intenziteta 14 dana, strah jakog intenziteta 4 sata, a strah (zabrinutost) laganog intenziteta do poroda) sud je prema nalazu i mišljenju vještaka na temelju odredbe čl. 1100. ZOO-a 1. tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 550,00 EUR.

15.1. Imajući u vidu provedenim dokazom medicinskim vještačenjem utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova kao i straha, kojeg je pretrpio 2. tužitelj (bolove umjerenog intenziteta 1 dan, bolove laganog intenziteta 13 dana, strah jakog intenziteta 1 sat) sud je prema nalazu i mišljenju vještaka na temelju odredbe čl. 1100. ZOO-a 2. tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 160,00 EUR.

15.2. Imajući u vidu provedenim dokazom medicinskim vještačenjem utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova kao i straha, kojeg je pretrpjela 3. tužiteljica (bolove umjerenog intenziteta 1 dan, bolove laganog intenziteta 4 dana, strah jakog intenziteta 1 sat, a strah (zabrinutost) laganog intenziteta 5 dana) sud je prema nalazu i mišljenju vještaka na temelju odredbe čl. 1100. ZOO-a 3. tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 140,00 EUR.

16. Sud naime smatra da naprijed navedene utvrđene kvalifikatorne okolnosti o kojima ovisi odluka suda o visini pravične naknade, uz uvažavanje okolnosti u kojima je došlo do povrede prava osobnosti 1. tužiteljice, 2. tužitelja i 3. tužiteljice na njihovo duševno zdravlje, opravdavaju visinu dosuđene pravične naknade.

17. Prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sud se rukovodio i Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete prihvaćenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj dana 29. studenog 2002. godine, a koji kriteriji su 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske izmijenjeni na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) po svim osnovama povećavaju za 50%.

17.1. Sud je kod donošenja odluke sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a, vodio računa i o značenju povrijeđenog dobra i cilju kome služi ta naknada, kao i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

17.2. S obzirom da su tužitelji u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu djelomično smanjili tužbeni zahtjev sa 7.619,62 EUR na ukupan iznos od 850,00 EUR, a tuženik se usprotivio toj procesnoj dispoziciji, to nije bilo mjesta donošenju odluke u smislu odredbe čl. 193. ZPP-a, već je taj dio zahtjeva valjalo ocijeniti neosnovanim i odlučiti kao pod toč. II. izreke presude.

18. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, sud je odluku donio temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

18.1. Valja navesti da je i na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. svibnja 2016. zauzeto pravno shvaćanje da obveza plaćanja neimovinske štete sukladno odredbi članka 1103. ZOO dospijeva danom podnošenja tužbe te slijedom toga i obveza plaćanja zatezne kamate na naknadu neimovinske štete dospijeva istog dana ako prije toga dana nije podnesen zahtjev za naknadu štete odgovornoj osobi, osim ako je šteta nastala nakon toga.

18.2. U konkretnom slučaju obzirom da je šteta za tužitelje već nastala u vrijeme podnošenja tužbe (29. listopada 2019.), a spisu ne prileži zahtjev za naknadu štete kojim bi se tužitelji obratili tuženici sa zahtjevom za naknadu štete prije podnošenja tužbe, tužiteljima pripada pravo na kamatu tekuću upravo od 29. listopada 2019. kao dana podnošenja tužbe do isplate i to po stopi zakonske zatezne kamate te njezinim izmjenama sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

19. Rezimirajući izneseno, sud je za utužene vidove neimovinske štete dosudio 1. tužiteljici iznos od 550,00 EUR, 2. tužitelju iznos od 160,00 EUR i 3. tužiteljici iznos od 140,00 EUR. Zahtjev za naknadu imovinske štete, koji je uključen u prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev, ali isti zahtjev nije postavljen u tužbenom zahtjevu kako je isti specificiran podneskom tužitelja od 9. veljače 2026., sud je kao neosnovan odbio.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP kojom je propisano da će sud, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici, pri čemu se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, te na odredbi st. 4. istog članka prema kojem, ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ZPP-a.

20.1. U pogledu osnove zahtjeva valja reći da su tužitelji uspjeli sa 100 %.

20.2. Što se tiče zahtjeva za isplatu, kad se stavi u omjer ukupni potraživani iznos od 7.619,62 EUR i iznos od 850,00 EUR s kojim su tužitelji ukupno uspjeli u parnici, proizlazi da su tužitelji uspjeli sa 11,16 % svog zahtjeva za isplatu. Gledajući, dakle, i osnov i visinu cjelokupnog tužbenog zahtjeva, tužitelji su u sporu ukupno uspjeli sa 55,58 % svog zahtjeva (100,00% uspjeha u pogledu osnove tužbenog zahtjeva + 11,16 % uspjeha u pogledu visine tužbenog zahtjeva = 111,6 % : 2), dok preostalih 44,42 % predstavlja uspjeh tuženika u parnici. Kako su, dakle, stranke uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, valjalo je odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove u smislu čl. 154. st. 4. ZPP-a.

21. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Ivancu 20. ožujka 2026.

Sutkinja

Nataša Sever

Uputa u pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1/ Tužiteljima, po punomoćniku Tihomiru Rožmariću, odvjetniku u Varaždinu 2/ Tuženici, po punomoćniku Danijelu Trubiću, odvjetniku u Varaždinu

3/ Umješaču, po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mađarić

& Lui d.o.o. iz Zagreba