Poslovni broj: P-643/2022-28

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Paško Bačić, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv tuženika ŠLJUKA d.o.o. Split, Gospinica 7, OIB: 93083524135, kojeg zastupa punomoćnica Anita Juretić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ivančević Marinković i partneri d.o.o. Split, 114. brigade 10, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ilija Krivić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Split, Varaždinska 54, Split, radi isplate iznosa od 2.215,86 EUR, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene u prisutnosti punomoćnice po zaposlenju tužitelja LI, zamjenice punomoćnika tuženika Carmen Ivančević Marinković, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Ivančević Marinković i partneri d.o.o. Split, te punomoćnika umješača, 20. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da u roku od petnaest dana isplati tužitelju iznos od 2.215,86 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 716,70 EUR od 12. svibnja 2022. do isplate,

- na iznos od 1.499,16 EUR od 24. svibnja 2022. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od petnaest dana naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 718,38 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 20. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 34,31 EUR zajedno za zakonskim zateznim kamatama koje teku od 20. ožujka 2026. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 22. studenog 2022. podnio ovom sudu tužbu protiv uvodno navedenog tuženika radi isplate iznosa od 2.215,86 EUR. U podnesenoj tužbi tužitelj navodi da se 29. travnja 2022., oko 23:40 sati, na kolniku državne ceste D1, općina Udbina, kod mjesta Jošani, na km 21+900 metara dogodila prometna nezgoda kada je pred vozilo marke VW Crafter reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao VI, sa područja lovišta tuženika istrčala divljač – divlja svinja i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala materijalna šteta. Za navedeno vozilo, u vlasništvu društva Pneumatik d.o.o., na dan štetnog događaja da je kod tužitelja bio zaključen ugovor o osiguranju automobilskog kaska, o čemu da je izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja]. Temeljem zaključenog ugovora o osiguranju, tužitelj da je osiguraniku isplatio naknadu štete u iznosu od 16.695,41 kn / 2.215,86 EUR, na ime popravka oštećenja na osiguranom vozilu. Tužitelj navodi da lovištem iz kojeg je divljač istrčala gospodari tuženik te da isti za nastalu štetu odgovara sukladno odredbama iz Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima (članak 1063., 1064. i 1067. ZOO-a). Naime, divljač na javnoj cesti da neprijeporno predstavlja opasnu stvar. Odredba članka 86. Zakona o lovstvu da propisuje pravilo da za nastalu štetu od divljači na prometnici odgovara ovlaštenik prava lova. Tužitelj navodi da je pozvao tuženika i njegovog osiguravatelja na podmirenje regresnog duga, ali da je namirenje ostalo bezuspješno. Sukladno navedenom, tužitelj je predložio sudu donijeti presudu kojom će se naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 2.215,86 EUR (16.695,41 kn) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, kao i da mu naknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 21. veljače 2023. tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja. Tuženik je prije svega istakao prigovor promašene pasivne legitimacije, pozivajući se na odredbe članka 50. Zakona o cestama, a koje odredbe da propisuju: 1. da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje, 2. da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. tog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Dakle, u slučaju štete nastale na javnoj cesti zbog naleta na divljač da se odgovara po osnovi krivnje, a što znači da ne postoji objektivna odgovornost. Tuženik da bi u ovom slučaju mogao biti odgovoran da je njegovom krivnjom došlo do predmetne nesreće, a što da ovdje nije slučaj. Tuženik navodi da je on lovozakupnik prava lova, te da nije vlasnik divljači, već da je to Republika Hrvatska. Kao lovozakupnik, tuženik da je dužan poduzimati sve mjere potrebne da bi se spriječila šteta od divljači, a koje mjere tuženik da uredno poduzima, jer bi mu u protivnom pravo lova bilo oduzeto. Sukladno članku 76. Zakona o lovstvu, Odlukom o ustanovljenju lovišta da se propisuju mjere za sprječavanje štete od divljači koje je dužan poduzimati lovoovlaštenik, a koje mjere da je tuženik i poduzimao. Međutim, tuženik da nije ovlašten ograditi cestu niti na cesti provoditi bilo kakve mjere propisane Zakonom o lovstvu. Tuženik navodi i da je više puta pismeno obavijestio Hrvatske ceste o potrebi postavljanja znakova na državnoj cesti u predmetnom lovištu, odnosno poduzimanju drugih mjera radi spriječavanja izlaska divljači na cestu i na taj način da je učinio sve što je u njegovoj moći da spriječi štetu od divljači. Osim toga, zz tuženika da je učestalo telefonskim putem kontaktirao nadležne osobe Hrvatskih cesta d.o.o. razgovarajući s njima o potrebi poduzimanja adekvatnih mjera kako bi se spriječio nalet vozila na divljač, međutim, isti da su se na to oglušili.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu predložio o ovom predmetu obavijestiti Euroherc osiguranje d.d., radi njegovog sudjelovanja u ovom postupku kao umješača na strani tuženika. Naveo je i da je Euroherc osiguranje d.d. u svom dopisu od 1. kolovoza 2022. obavijestio tužitelja kako je regresni zahtjev neosnovan, a sve iz razloga što nije moguće nedvojbeno utvrditi da je šteta nastala uslijed naleta na životinju koja predstavlja divljač u smislu odredbe čl. 9. Zakona o lovstvu. Dakle, da je upitno je li uopće došlo do izlaska divljači na cestu. Budući da Hrvatske ceste d.o.o. nisu navedenu prometnicu označile opremom sukladno posebnim propisima, to da stoga upravo to društvo odgovara za nastalu štetu po načelu krivnje. Tuženik dodatno navodi da se promjenama u reguliranju naknade štete od divljači koje su uvedene u Zakonu o cestama odstupilo od načela objektivne odgovornosti što da je jedino i logično. Naime, ukoliko lovozakupnik poduzima sve mjere propisane Zakonom o lovstvu kako bi spriječio štetu, da onda ne može postojati njegova odgovornost za štetu, osobito što se ista može spriječiti postavljanjem znakova i ograde, kao i prilagođavanjem vožnje uvjetima na cesti. Hrvatske ceste d.o.o. da očigledno nisu postupile po zahtjevu tuženika pa da su odgovorne za nastalu štetu. Tuženik smatra i da su pogrešni navodi tužitelja o odgovornosti tuženika za nastalu štetu iz razloga što gospodari lovištem iz kojeg je divljač istrčala. Sukladno članku 1064. Zakona o obveznim odnosima, za štetu po načelu objektivne odgovornosti da odgovara njezi vlasnik. Međutim, tuženik da nije vlasnik divljači već da je to Republika Hrvatska. Članak 86. Zakona o lovstvu, na koji se tužitelj poziva u tužbi da je brisan, pa da je iz toga jasno da za štetu nastalu od divljači na prometnici ne odgovara ovlaštenik prava lova. Ukazujući na odredbe članka 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tuženik navodi da se u konkretnom slučaju ne može smatrati, a niti da iz dokumentacije priložene uz tužbu proizlazi da je vlasnik oštećenog vozila upotrijebio dužnu pažnju potrebnu s obzirom na stanje na cesti, jer da bi u tom slučaju pravovremeno uočio divlju svinju te se na vrijeme zaustavio. Sukladno navedenom, tuženik je predložio odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da mu naknadi troškove postupka.

4. Povodom prijedloga tuženika, a sukladno odredbama članka 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud je dopisom od 12. travnja 2024. obavijestio Euroherc osiguranje d.d. Zagreb o postojanju ove parnice.

5. Podneskom od 29. travnja 2024. Euroherc osiguranje d.d. Zagreb je prijavio svoje miješanje u ovom postupku na strani tuženika, a sudjelovanje istog kao umješača u ovom postupku na strani tuženika sud je dopustio raspravnim rješenjem od 17. svibnja 2024., sve to u smislu odredbi članka 206. i 207. ZPP-a. Pri tom se napominje da se stranke nisu protivile sudjelovanju Euroherc osiguranja d.d. Zagreb kao umješača na strani tuženika, a isto tako, s obzirom na to da isti ima zaključenu policu osiguranja od odgovornosti s tuženikom, to je stoga sud smatrao da postoji njegov pravni interes za njegovo sudjelovanje u ovom postupku na strani tuženika.

6. U navedenom podnesku od 29. travnja 2024., umješač je naveo da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, jer da isto ne proizlazi iz dostavljenih i predloženih dokaza uz tužbu. Naveo je da se osporavaju činjenični navodi tužbe po pitanju dinamike nastanka prometne nezgode, kao i navodi da je na cestu iznenada istrčala divlja životinja iz lovišta tuženika. Osim odgovornosti, umješač da osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju, a sve obzirom da nije sa sigurnošću dokazano da bi se uopće radilo o naletu na divljač iz lovišta tuženika, jer divljač nije pronađena na mjestu štetnog događaja te da isto tako ne postoji niti jedan drugi dokaz koji bi potvrdio navode tužitelja o naletu na divljač. S obzirom da se nezgoda dogodila u blizini naselja, da se ne može isključiti varijanta da se u predmetnom slučaju možda radilo o naletu na psa ili drugu domaću životinju. Umješač je naveo i da, opreza radi, osporava odgovornost za štetu i iz razloga što ista tužitelju nije nastala zbog provođenja lova od strane tuženika, a sve to uzimajući u obzir odredbe članka 80. stavak 6. točka 2. Zakona o lovstvu. U vrijeme nezgode da se nesporno nije provodio lov pa da nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika. Odredba članka 80. Zakona o lovstvu da predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika. Stoga, kada je Zakonom o lovstvu određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljači snosi prvenstveno vozač (ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da pravovremeno može postupiti po prometnom pravilu ili znaku), dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, to da onda ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Također, naveo je i da ceste nisu dijelovi lovišta i da tuženik istima ne gospodari, pa da ne može biti odgovoran za štetu nastalu na javnoj cesti. Na predmetni događaj da se stoga ima primijeniti Zakon o cestama te posebice članak 50. tog zakona. Stoga, umješač je naveo i da ističe prigovor isključive krivnje treće osobe, tj. osobe koja gospodari cestom. Opreza radi, naveo je i da osporava visinu štete, kao i da ističe kako vozač očito nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu da postoji na strani vozača. Slijedom iznesenog, umješač je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

7. U daljnjem tijeku postupka stranke su ostale kod naprijed iznesenog, dok je tuženik dodatno naveo kako se na dan nastanka nezgode nisu provodile lovne aktivnosti, a isto tako je naveo kako nije sporno da se uz dionicu ceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda nalazi lovište kojim on upravlja.

8. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave i dokumentaciju koja je priložena spisu i to: potvrdu Policijske uprave Ličko-senjske, Postaja granične policije Korenica klasa: 211-08/22-3/3727, ur.broj: 511-04-08-22-5 od 11. svibnja 2022. (stranice 4-5 spisa), Policu osiguranja automobilskog kaska br. 004626287492 (stranice 6-7 spisa), Prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska od 3. svibnja 2022. (stranice 8-9 spisa), presliku prometne dozvole za vozilo Volkswagen Crafter reg. oznake [registarska oznaka], kao i presliku vozačke dozvole VI (stranice 10-12 spisa), tužiteljev izvid štete oznake: 62-AK- 12795/2022 od 3. svibnja 2022. i 18. svibnja 2022. (stranice 14-17 spisa), račun- otpremnica Auto Kantoci d.o.o. Zagreb broj 832/01/2 od 23. svibnja 2022. (stranice 18-19 spisa), tužiteljeve naloge za doznaku po šteti 62-AK-12795/2022 od 11. svibnja 2022. i 23. svibnja 2022. (stranice 20-21 spisa), izvatke po transakcijskom računu tužitelja kod Privredne banke Zagreb d.d. (stranice 22-23 spisa), tužiteljev regresni zahtjev od 15. srpnja 2022. upućen tuženiku i Euroherc osiguranju d.d. Zagreb (stranice 24-25 spisa), odluku Euroherc osiguranja d.d. od 1. kolovoza 2022. o tužiteljevom regresnom zahtjevu (stranica 26 spisa), tužiteljeve Uvjete za osiguranje od automobilskog kaska (stranice 27-34 spisa), tužiteljev fotoelaborat oštećenja na vozilu Volkswagen Crafter reg. oznake [registarska oznaka] (stranice 35-42 spisa), odluku Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva klasa: 323-02/10-01/17, ur. broj: 538-08-10-02 od 2. travnja 2010. (stranice 50-52 spisa), dopis Hrvatskog lovačkog saveza od 3. svibnja 2016. (stranice 53-54 spisa), izvatke iz novinskih tekstova (stranice 55-56 spisa), dopise tuženika Hrvatskim cestama d.o.o. od 19. prosinca 2011., 14. studenog 2013. i 14. svibnja 2015. (stranice 58-65 spisa) te je pregledan dopis PU Ličko-senjske, Postaje granične policije Korenica klase: 211-08/22-3/3727 od 8. kolovoza 2024. zajedno s priloženim spisom koji je sačinjen povodom predmetne prometne nesreće (stranice 86-122 spisa). Izveden je i dokaz saslušanjem svjedoka VI, zamolbenim putem kod Trgovačkog suda u Zagrebu, a isto tako je provedeno prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Kralju. Sud je smatrao suvišnim izvoditi dokaz saslušanjem zz tužitelja, a na okolnost upućivanja dopisa tuženika Hrvatskim cestama d.o.o., jer su ti dopisi dostavljeni u spis, a isto tako je smatrao suvišnim od Ministarstva poljoprivrede tražiti podatak o provođenju lova na dan nastanka prometne nezgode, obzirom na to da tužitelj nije osporio navode tuženika da se na taj dan nije organizirao skupni lov u lovištu kojim gospodari tuženik.

9. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

10. Predmet ovog spora je tužiteljev regresni zahtjev za isplatu iznosa od 2.215,86 EUR, zajedno za zakonskim zateznim kamatama koje teku od dospijeća pojedinačnih iznosa do isplate, a koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku Pneumatik d.o.o. Zagreb radi naknade materijalne štete koja je nastala na vozilu tog osiguranika, marke Volkswagen Crafter, reg. oznake [registarska oznaka], u prometnoj nezgodi koja se dogodila 29. travnja 2022., na kolniku državne ceste D1, Općina Udbina, kod mjesta Jošani, a za koju nastalu štetu tužitelj tvrdi da odgovara tuženik, budući da isti gospodari lovištem iz kojeg je istrčala divlja životinja – svinja, a koja je uzrokovala nastanak prometne nezgode i nastanak materijalne štete na vozilu tužiteljeva osiguranika.

11. U konkretnom slučaju između stranaka nije sporno da se 29. travnja 2022., na kolniku državne ceste D1, Općina Udbina, kod mjesta Jošani, oko 23:40 sati, dogodila prometna nezgoda na način da je VI, upravljajući vozilom marke Volkswagen Crafter reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu društva Pneumatik d.o.o. Zagreb, udario u životinju koja je istrčala na cestu i u kojoj prometnoj nezgodi je nastala materijalna šteta na tom vozilu. Isto tako nije sporno da je tužitelj, na ime naknade te štete svom osiguraniku Pneumatik d.o.o. Zagreb, isplatio ukupno iznos od 16.695,41 kn, a što preračunato u EUR po fiksnom tečaju konverzije iznosi 2.215,86 EUR, i to na način da mu je 11. svibnja 2022. platio iznos od 5.400,00 kn te nakon toga 23. svibnja 2022. iznos od 11.295,41 kn. Isto tako nije sporno da je životinja istrčala na cestu iz lovišta kojim gospodari tuženik, a tužitelj tijekom postupka nije osporio navode tuženika da se na dan nastanka prometne nezgode nije organizirao skupni lov u lovištu kojim gospodari tuženik.

12. Između stranaka je prije svega sporna pasivna legitimacija, odnosno postojanje odgovornosti tuženika za naknadu predmetne štete. Isto tako, tuženik i umješač na strani tuženika su osporili osnov i visinu tužbenog zahtjeva, aktivnu legitimaciju tužitelja, naveli su da nije isključeno da se u predmetnom slučaju možda radilo o psu ili drugoj domaćoj životinji, a ne divljoj životinji – divljoj svinji. Tuženik i njegov umješač su istakli i prigovor isključive krivnje treće osobe, odnosno Hrvatskih cesta d.o.o. kao osobe koja upravlja javnom cestom, te su istakli i da odgovornost za nastalu štetu postoji i na strani vozača oštećenog vozila.

13. Iz spisu priložene police osiguranja automobilskog kaska br. 004626287492, razvidno je da je u istoj kao osiguratelj naveden tužitelj, dok je kao ugovaratelj osiguranja i osiguranik navedeno društvo Pneumatik d.o.o. Zagreb. Također je razvidno i da se radi o višegodišnjem osiguranju, s trajanjem od 16. ožujka 2019. do 16. ožujka 2029. Razvidno je i da je predmet osiguranja po toj polici bilo teretno vozilo marke Volkswagen Crafter, broja šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka].

14. Nadalje je iz potvrde Policijske uprave Ličko-senjske, Postaja granične policije Korenica klasa: 211-08/22-3/3727, ur.broj: 511-04-08-22-5 od 11. svibnja 2022. razvidno da se 29. travnja 2022., na kolniku državne ceste D1, Općina Udbina, kod mjesta Jošani, oko 23:40 sati, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao VI, kao vozač vozila marke Volkswagen Crafter, reg. oznake [registarska oznaka], koje vozilo je u vlasništvu Pneumatik d.o.o. Zagreb. U odnosu na opis nezgode navedeno je da je ista nastala sudarom vozila sa divljom životinjom, koja se nakon sudara udaljila u nepoznatom pravcu, a koja je istrčala sa područja kojim gospodari lovačka udruga Šljuka d.o.o. te da je o tom događaju bezuspješno u više navrata se pokušalo obavijestiti odgovornu osobu lovačke udruge CI. Također je u potvrdi navedeno i da su sa vozila izuzeti materijalni tragovi, odnosno dlaka koja svojim izgledom podsjeća na dlaku divlje životinje. Evidentirana su i oštećenja nastala na vozilu i to u odnosu na prednji branik, ukrasnu masku s prednje strane vozila, registarsku pločicu te PVC nosač te pločice. Također, navedeno je da je vozač VI alkotestiran te da je utvrđena koncentracija od 0,00 g/kg. Navedene utvrđene činjenice proizlaze i iz spisa Postaje granične policije Korenica, koji je sačinjen povodom predmetne prometne nesreće, a uz koji su dostavljene i fotografije oštećenog vozila nastale prilikom provođenja očevida prometne nesreće.

15. Iz prijave štete od 3. svibnja 2022. razvidno je da se društvo Pneumatik d.o.o. Zagreb obratilo tužitelju sa zahtjevom za naknadu štete nastale na njihovom vozilu Volkswagen Crafter, broja šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], u predmetnoj prometnoj nezgodi, a sve to po polici kasko osiguranja broj 004626287492, kao i da je povodom te prijave tužitelj formirao spis štete pod oznakom: 62-AK-12795/2022, a u sklopu kojeg je napravljen i izvid štete.

16. Spisu je priložen i račun Auto Kantoci d.o.o. Zagreb broj 832/01/2 od 23. svibnja 2022., koji je izdan društvu Pneumatik d.o.o. Zagreb, a iz kojeg je razvidno da se isti odnosi na popravak motornog vozila VW Crafter“ reg. oznake i broja [registarska oznaka] i koji račun je izdan na ukupan iznos od 20.869,26 kn.

17. Iz tužiteljevih navoda za doznaku po šteti broj 62-AK-12795/2022/1 od 11. svibnja 2022. i broj 62-AK-12795/2022/1 od 23. svibnja 2022., kao i izvadaka o promjenama po transakcijskom računu tužitelja kod Privredne banke Zagreb d.d. je razvidno da je tužitelj isplatio društvu Pneumatik d.o.o., kao njegovom osiguraniku i oštećeniku, 11. svibnja 2022. iznos od 5.400,00 kn te 23. svibnja 2022. iznos od 11.295,41 kn, a na ime naknade štete na vozilu osiguranika reg. oznake [registarska oznaka] koja je nastala u predmetnoj prometnoj nezgodi.

18. Isto tako, razvidno je da se tužitelj dopisom od 15. srpnja 2022. obratio tuženiku i umješaču na strani tuženika sa regresnim zahtjevom za isplatu naprijed navedenih iznosa koje je isti isplatio svom osiguraniku, a u odnosu na koji regresni zahtjev se umješač očitovao dopisom od 1. kolovoza 2022. navodeći da taj zahtjev smatra pravno neosnovanim iz razloga što temeljem dokumentacije kojom raspolaže nije moguće nedvojbeno utvrditi da je šteta nastala uslijed naleta na životinju koja predstavlja divljač u smislu odredbe članka 9. Zakona o lovstvu.

19. Na prijedlog tužitelja, zamolbenim putem kod Trgovačkog suda u Zagrebu, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka VI, koji je kao vozač upravljao vozilom društva Pneumatik d.o.o. u vrijeme nastanka predmetne prometne nezgode.

20. Svjedok VI je u svom iskazu naveo kako se sjeća da je u vrijeme nastanka prometne nezgode vozio na području Krbavskog polja u smjeru prema Splitu te da mu je na izlazu iz Krbavskog polja, prije Udbine, u nepreglednom zavoju ulijevo pred vozilo istrčalo krdo divljih svinja. Naveo je da ih je pet pretrčalo cestu, a u šestu da je udario automobilom. Iskazao je i da je bio mrak, oko 22:00 ili 23:00 sata, kolnik da je bio mokar te da nije bilo magle. Svjedok je naveo da je vozio polako, sukladno ograničenju, odnosno 40 do maksimalno 50 km na sat. Vidljivost da je bila dobra te da nije bilo gužve u prometu. Iskazao je da tim dijelom uvijek vozi polako, jer mu je poznato da znaju istrčati divlje svinje, srne i slično. Na tom dijelu ceste da postoje prometni znakovi "divljač na cesti". Tim dijelom ceste da je vozio svaku noć, jer je bio zaposlen kao vozač dostavljač u firmi Pneumatik d.o.o. iz Svete Nedjelje. Svjedok je naveo i da čim je ugledao krdo, da je refleksno skrenuo vozilom ulijevo kako bi izbjegao sudar, te da je kočio, ali da je pogodio u zadnju divlju svinju i to sa prvim desnim krajem vozila. Šteta na vozilu da je bila takva da je pukao prvi desni branik na kutu, a svjetlo da nije bilo oštećeno jer je nakon uviđaja nastavio dalje voziti. Nakon udara da je odmah zaustavio vozilo i pozvao policiju te poslodavca. Djelatnici policije da su izašli su na mjesto događaja i sastavili zapisnik, odnosno obavili cijeli uviđaj koji da je trajao otprilike sat vremena. Sa kombija da su uzeli i dlake udarene životinje, a koja dlaka da se nalazila na mjestu udara na braniku. Udarena životinja da je odmah pobjegla. Svjedok je naveo da to nije bio velik udarac jer nije bila velika brzina, a on da je učinio sve da izbjegne sudar. U vozilu da je bio sam. Vozilo da je popravljeno nakon dva tjedna te je stavljen novi branik. To sve poslije da je rješavao poslodavac, tako da mu nije poznato o kojoj se visini štete radilo. Naveo je kako misli da je vozilo popravljano kod Kantoci d.o.o. Stenjevec, Zagreb, jer da su oni održavali cijeli vozni park, limariju, njegovog tadašnjeg poslodavca.

21. Stranke nisu imale primjedbi ni prigovora na iskaz navedenog svjedoka, a taj iskaz je prihvatio i ovaj sud kao vjerodostojan i logičan, budući da isti nije u suprotnosti s pisanim ispravama dostavljenim u spis.

22. Sud je tijekom postupka odredio i izvođenje dokaza prometno-tehničkim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće te nastalih oštećenja na predmetnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka], odnosno visine štete na tom vozilu.

23. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 3. srpnja 2025., sudski vještak Neven Kralj je u bitnom naveo da se mjesto prometne nesreće nalazi se na kolniku ceste DC 1, općina Udbina, kod mjesta Jošani, na 21. kilometru + 900 metara. Neposredno prije naleta na divlju životinju - svinju, teretno vozilo „VW Crafter“ reg. oznake i broja [registarska oznaka] da se kreće iz pravca sjevera u pravcu juga zapadnim prometnim trakom i neposredno prije sraza da se kreće brzinom kretanja od oko 60 km/h ili 19,39 m/s. Neposredno prije sraza, divlja životinja - svinja kolničku površinu da prelazi iz pravca istoka u pravcu zapada sa brzinom kretanja od oko 25 km/h ili 6,92 m/s. Od početka prelaska kolnika pa do mjesta sraza, divlja životinja - svinja da je prevalila put od oko 5,6 metara, a za što da joj je uz brzinu kretanja od oko 25 km/h ili 6,92 m/s bio potreban vremenski interval od oko 0,8 sekunda. Za vremenski interval od oko 0,8 sekunda, teretno vozilo „VW Crafter“ od mjesta sraza da se nalazi, uz brzinu gibanja od oko 60 km/h ili 19,39 m/s, udaljen oko 15,5 metara i da se nalazi položen na svom zapadnom prometnom traku. Do sraza između prednjeg dijela teretnog vozila „VW Crafter“ i bočne desne strane divlje životinje-svinje da dolazi na približnoj udaljenosti od oko 9,8 metara od PTM u smjeru sjevera i oko 5,6 metara od istočnog ruba kolnika u smjeru zapada. S obzirom na oštećenja na prednjem dijelu teretnog vozila „VW Crafter“, sudski vještak navodi da su uzdužne osi sudionika zatvarale kut od oko 90° u trenutku sraza, pa da je obzirom na oštećenja na prednjem dijelu teretnog vozila „VW Crafter“ za kazati da je sraz definiran kao potpuni čeoni ulazni nalet divlje životinje unutar gabarita prednjeg dijela teretnog vozila. U trenutku prometne nesreće da je bila noć, kolnička površina da nije bila osvijetljena, pa obzirom na vremenski interval prelaska divlje životinje - svinje preko kolničke površine, pa do mjesta sraza, a koji iznosi oko 0,8 sekunda, vozač teretnog vozila „VW Crafter“ da nije imao niti vremena niti prostora za izbjegavanje naleta na divlju životinju - svinju. Na udaljenosti od oko 15,5 metara prije mjesta naleta na divlju životinju, a gdje se nalazi teretno vozilo „VW Crafter“ kada divlja životinja započinje sa prelaskom kolnika, uz poduzimanje intenzivnog kočenja i prosječno usporenje od 7 m/s2, teretno vozilo „VW Crafter“ da bi se zaustavilo do mjesta sraza da se giba sa brzinom od 33,51 km/h ili 9,28 m/s ili sa bilo kojom brzinom manjom od navedene.

24. Vještak je također naveo i da se prometni znak opasnosti "divljač na cesti" nalazi kod 19. kilometra i 950 metara 13. dionice kolnika DC 1, a prilikom očevida prometne nesreće da su oštećenja na vozilu i tragovi dlake otpali sa životinje izuzeti te da su fiksirani fotografijom. Nadalje, vještak je u odnosu na samo mjesto nesreće naveo da se radi o zavoju, koji je pregledan, da je stanje prometa bilo normalno, vremenske prilike su bile takve da je bilo vedro, zatim da je bila noć, a da javne rasvjete na tom dijelu ceste nema te da je ograničenje brzine 80 km/h. Vještak je utvrdio i da su nastala oštećenja na vozilu i to oštećenja: prednji branik, ukrasne maske s prednje strane vozila, registarska pločica i PVC nosač registarske pločice. Vještak je naveo i da brzinu kretanja teretnog vozila VW Crafter u trenutku sraza nije moguće egzaktno izračunati, jer nije poznat konačni položaj tog vozila nakon sraza, ali da na temelju oštećenja na vozilu, kao i činjenice da je divlja životinja – svinja napustila mjesto sraza, zaključuje kako brzina kretanja tog vozila nije bila veća od oko 60 km/h. Isto tako, divlja životinja da se u trenutku prelaska kolnika iz pravca istoka u pravcu zapada mogla kretati brzinom od oko 25 km/h.

25. U odnosu na visinu nastale štete na teretnom vozilu VW Crafter reg. oznake i broja [registarska oznaka], a nakon izvršenog uvida u procjenu nastale štete ovlaštenog procjenitelja tužitelja, kao i račun popravka za predmetno vozilo (rad i dijelovi) limarskog servisa Auto Kantoci d.o.o., vještak je naveo da ukupna visina štete na predmetnom vozilu iznosi 2.769,82 EUR (sa PDV-om). U svom pisanom nalazu i mišljenju vještak je prikazao i kroki skicu sudara vozila sa životinjom na cesti.

26. Budući da stranke, kao ni umješač, nisu imali primjedbi ni prigovora na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka Nevena Kralja te su isto tako suglasno iskazali da nije potrebno provoditi usmeno saslušanje tog vještaka, sud nije pozivao sudskog vještaka radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja.

27. Sud je prihvatio naprijed navedeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao objektivno, stručno i izrađeno u skladu s pravilima struke, kao i ostalom dokumentacijom priloženom spisu.

28. Odredbama članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO), propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

29. S obzirom da je iz naprijed navedenih i izvedenih dokaza utvrđeno da je u prometnoj nesreći oštećeno vozilo tužiteljevog osiguranika Pneumatik d.o.o. Zagreb, koje je u vrijeme nastanka prometne nezgode bilo osigurano kod tužitelja policom automobilskog kaska, kao i obzirom da je tužitelj tom osiguraniku isplatio naknadu štete koja je na vozilu nastala u predmetnoj prometnoj nezgodi, to je stoga tužitelj, kao osiguratelj, a u smislu naprijed navedenih odredbi članka 963. stavak 1. ZOO-a, ovlašten potraživati regresnu isplatu tog plaćenog iznosa od osobe odgovorne za štetu po bilo kojoj osnovi, a zbog čega je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja u ovom postupku ocijenjen kao neosnovan.

30. U odnosu na pasivnu legitimaciju tuženika, odnosno postojanje odgovornosti tuženika za naknadu nastale štete na vozilu tužiteljevog osiguranika u predmetnoj prometnoj nesreći, navodi se da je tuženik učinio nespornim da se prometna nezgoda dogodila na dijelu državne ceste D1 uz koji se nalazi lovište kojim gospodari tuženik, pa je u smislu odredbe članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 99/18, 32/19 i 32/20, dalje: ZL) u vezi s odredbama članka 1063. do 1067. ZOO-a tuženik kao lovoovlaštenik lovišta u kojem je nastala šteta odgovoran za naknadu štete tužitelju.

31. Naime, odredbom članka 80. stavak 6. ZL-a je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. U slučaju pak kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Odredbom članka 76. stavak 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

32. Prema tome, budući da Zakonom o lovstvu, kao lex specialis, nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na motorno vozilo izlijetanjem na javnu cestu, u situaciji kada se nije provodio lov, tada valja primijeniti odredbe ZOO-a kojima se uređuje odgovornost za štetu. Pri tome, napominje se da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti.

33. Slijedom navedenog, na odgovornost lovoovlaštenika za štetu koja divljač počini na javnoj cesti primjenjuju se odredbe članaka 1063. do 1067. ZOO-a kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari, jer je prema stajalištu sudske prakse divljač na cesti opasna stvar. Tim odredbama ZOO-a je propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik (članak 1064. ZOO-a), odnosno, umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda. Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (članak 3. ZL-a), to za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po načelu kauzaliteta, a teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje odgovornosti za štetu iz članka 1067. ZOO-a je na tuženiku, a što tuženik u ovom postupku nije dokazao. Tuženik nije dokazao da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzorka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

34. U odnosu na navode tuženika i umješača da bi za nastanak prometne nezgode bile odgovorne Hrvatske ceste d.o.o., a u smislu odredbi članka 50. Zakona o cestama, navodi se da iz stanja spisa ne proizlazi osnovanost takvih navoda o isključivoj odgovornosti treće osobe odnosno Hrvatskih cesta d.o.o. Iz dopisa tuženika od 19. prosinca 2011., 14. studenog 2013. i 14. svibnja 2015. je razvidno da se tuženik doista obraćao Hrvatskim cestama d.o.o. tražeći da se na cesti Udbina- Korenica smanji maksimalna dopuštena brzina vožnje na 50 km/h, da se očisti prostor između ceste i šume u širini od 20 metara te da se postave prometni znakovi "divljač na cesti". Iz priloženog spisa Postaje granične policije Korenica, kao i nalaza i mišljenja sudskog vještaka je razvidno da je na predmetnoj državnoj cesti, prije mjesta nesreće, postavljen znak opasnosti "divljač na cesti", zbog čega se ne može zaključiti da se u konkretnom slučaju radi o isključivoj odgovornosti Hrvatskih cesta d.o.o. Ovdje bi se eventualno moglo raditi o solidarnoj odgovornosti tuženika i osobe koja upravlja javnom cestom (Hrvatske ceste d.o.o.), ali se u svezi s tim napominje da sukladno odredbi članka 43. ZOO-a, svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen. To znači da u slučaju solidarne odgovornosti lovačkog društva i pravne osobe koja upravlja javnom cestom, tužitelj može zahtijevati naknadu štete od koga hoće, odnosno može tužiti ili lovačko društvo ili pravnu osobu koja upravlja javnom cestom ili oboje zajedno.

35. Nadalje, a vezano za navode tuženika odnosno umješača da bi za nastanak nezgode odgovornost postojala na strani vozača predmetnog vozila, ističe se da je te navode sud također ocijenio neosnovanim. Naime, iz spisu priloženih isprava, iskaza saslušanog svjedoka VI, kao i nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Kralja, razvidno je da se prometna nezgoda dogodila noću, na dijelu ceste koja nije osvijetljena te da je taj svjedok upravljao vozilom vozeći unutar ograničenja brzine na tom dijelu ceste (ograničenje brzine je bilo 80 km/h, dok je isti upravljao vozilom oko 60 km/h). Isto tako je razvidno i da VI u vrijeme nastanka nezgode nije upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, jer je nakon alkotestiranja kod istog utvrđena koncentracija od 0,00 g/kg. Konačno, u svom nalazu i mišljenju sudski vještak je zaključio da uzimajući u obzir da je u trenutku nesreće bila noć, da kolnička površina nije bila osvijetljena nikakvom rasvjetom te obzirom na vremenski interval prelaska divlje životinje – svinje preko kolničke površine pa do mjesta sraza, navedeni svjedok kao vozač nije imao ni vremena niti prostora za izbjegavanje naleta na divlju svinju. Upravo stoga se ne može zaključiti da bi na strani vozača predmetnog vozila postojala odgovornost za nastanak prometne nezgode, odnosno za nastanak štete, a niti da bi isti pridonio nastanku te štete.

36. U odnosu na navode tuženika i umješača kako nije dokazano da se radilo o naletu divlje životinje, ističe se da je iz potvrde Postaje granične policije Korenica, kao javne isprave, te iz njihovog dopisa od 8. kolovoza 2024. razvidno da su prilikom očevida izuzeti materijalni (biološki) tragovi koji svojim izgledom podsjećaju odnosno nalikuju na dlaku divlje životinje. Isto tako, svjedok VI je u svom iskazu, a čijem iskazu stranke nisu prigovarale, decidirano naveo da se radilo o divljoj svinji, odnosno o krdu divljih svinja koje su istrčale na cestu. Stoga je sud, a uzimajući u obzir odredbe članka 9. ZL-a kojima je propisano da se divlja svinja (kao krupna divljač) smatra divljači u smislu odredbi tog zakona, utvrdio da se radilo o divljoj životinji. S druge strane, a u odnosu na svoje navode da se možda radilo o psu ili drugoj domaćoj životinji, umješač ni tuženik u spis nisu dostavili niti predložili izvesti bilo kakve dokaze, a zbog čega je sud takve navode ocijenio nedokazanim, a samim time i neosnovanim.

37. Budući da je tijekom postupka utvrđeno da je do nastanka prometne nesreće, a samim time i štete na vozilu tužiteljeva osiguranika došlo naletom divljači

– divlje svinje na predmetno vozilo, koja se smatra opasnom stvari, a koja divlja svinja je istrčala na cestu iz lovišta kojim gospodari tuženik, to stoga postoji objektivna odgovornost tuženika u konkretnom slučaju u smislu odredbi članka 1063. ZOO-a, koja odredba propisuje da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a što tuženik nije dokazao.

38. U odnosu na visinu nastale štete, navodi se da je ista utvrđena iz spisu priloženih isprava (tužiteljevog izvida štete, računa Auto Kantoci d.o.o. od 23. svibnja 2022. za popravak predmetnog vozila, fotografija oštećenog vozila) te posebice iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Kralja. Naime, sudski vještak je utvrdio koja su oštećenja nastala na motornom vozilu tužiteljeva osiguranika u predmetnoj prometnoj nesreći te je zaključio da, a sukladno procjeni štete ovlaštenog procjenitelja tužitelja te u skladu sa računom za trošak popravka vozila koje je društvo Auto Kantoci d.o.o. izdalo tužiteljevom osiguraniku Pneumatik d.o.o., ukupna visina štete na predmetnom vozilu iznosi 2.769,82 EUR. Kao što je to već naprijed navedeno, stranke nisu imale primjedbi ni prigovora na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, pa tako niti u dijelu utvrđene visine štete, a taj nalaz i mišljenje je u cijelosti prihvatio i ovaj sud. Budući da tužitelj u tužbenom zahtjevu potražuje isplatu iznosa od 2.215,86 EUR, a koji iznos je isplatio svom osiguraniku, dakle manje od naprijed navedene ukupne štete na predmetnom vozilu, to je stoga sud prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu upravo utuženog iznosa od 2.215,86 EUR.

39. Sukladno odredbama članka 29. stavak 1. i 2. ZOO-a, tužitelju su na dosuđeni iznos glavnice tražbine priznate i zakonske zatezne kamate koje na pojedinačne iznose glavnice tražbine teku od prvog slijedećeg dana od dana kada je tužitelj isplatio te pojedinačne iznose naknade štete svom osiguraniku do isplate i to po nižoj stopi, propisanoj za ostale odnose, a kako je to tužitelj i zatražio.

40. Slijedom svega naprijed navedenog i sukladno navedenim zakonskim odredbama, sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja pa je stoga odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

41. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a te članka 151. ZPP-a, a sve to s obzirom na vrijednost predmeta spora. Budući da je tužbeni zahtjev tužitelja usvojen te je tuženik izgubio ovu parnicu, tuženik je dužan naknaditi tužitelju opravdane troškove koji su mu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

42. Tužitelju su kao osnovani priznati troškovi prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR, zatim trošak sudskog dostavljača u iznosu od 15,46 EUR za dostavu poziva svjedoku VI, sukladno raspravnom rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pom-11/2024 od 9. siječnja 2025. Isto tako, tužitelju je kao osnovan priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu u plaćenom iznosu od 34,31 EUR te trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 68,61 EUR, a u smislu odredbi Tar.br. 1. stavak 1. i Tar.br. 2. stavak 1. Tarife sudskih pristojbi.

43. Tužitelju nije kao osnovan priznat više zatraženi trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 34,31 EUR, jer je tužitelj, a sukladno odredbama članka 7. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18), tu sudsku pristojbu platio u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom sudskih pristojbi, dakle u iznosu od 34,31 EUR (258,48 kn), a u kojem iznosu je tužitelju i priznato pravo na naknadu troška s osnova te pristojbe, dok je onda za više zatraženi iznos od 34,31 EUR zahtjev tužitelja stoga trebalo odbiti kao neosnovan.

44. Sukladno navedenom, tužitelju su kao osnovani priznati troškovi parničnog postupka u ukupnom iznosu od 718,38 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, dok je njegov zahtjev na naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 34,31 EUR sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama trebalo odbiti kao neosnovan pa je stoga o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u točkama II. i III. izreke ove presude.

U Splitu 20. ožujka 2026.

Sudac

Paško Bačić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od petnaest dana od dana dostave ove presude. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo pod uvjetima iz članka 467. ZPP-a.

Dna:

- tužitelju

- tuženiku po punomoćniku

- umješaču po punomoćniku

- u spis