REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: Psp-161/2020-57

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja EK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Goranu Parlovu, odvjetniku u Splitu, protiv prvotuženika MK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i drugotuženika KK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 20. veljače 2026.g. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, prvotuženika i punomoćnika tuženika, dana 20. ožujka 2026. na ročištu za objavu odluke,

r i j e š i o  j e:

I.Utvrđuje se da je prvotuženik DK zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu dijela zemljišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na skici vještva geodeta ing NK od 03. 04. 2024.godine, označen kao pješački prolaz širine cca 1.30 m2 i duljine cca 23 m definiran točkama 1-2-3-6-5-4-7-8-1 površine 37 m2; na način što je postojeći ulaz širine 1.30 m zatvorio kamenim nabačajem na skici vještva lik označen 4-5, te srušio dio pomoćnog objekta (kokošinjca) na sjevernom dijelu predmetnog puta smještenog na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i suhozid na predmetnoj skici, širine 70 cm, definiran točkama 1-2-3 u duljini od 20.25 m, koji omeđuje dio opisane čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i stavio biljege crvenom bojom na opisanim nekretninama, čime je tužitelja zasmetao u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina, pa je prvotuženik dužan u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da ukloni i očisti kameni nabačaj sa ulaza na opisano zemljište, ozida suhozide koji predstavljaju vlasničke granice i izgradi dio porušenog pomoćnog objekta „kokošinjca“ te ukloni biljege, sve na način kako je prvobitno bilo postavljeno, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na drugotuženika KK pok. MK u cijelosti kao neosnovan.

III. Određuje se da svaka parnična stranka snosi svoje parnične troškove.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 07. prosinca 2020.g. tužitelj navodi da je stvarni vlasnik te pošteni i posljednji mirni posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] omeđenog točkama ABCDEFGHIJKLMNA i dijela čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] omeđenog točkama EDOPE geodetskog elaborata BR PR 61-20 geodeta VK od 12.2020. godine.

1.1. Nadalje u tužbi navodi da su navedene nekretnine u poštenom posjedu tužitelja i njegovih prednika još od 1911. godine te da su spomenute nekretnine u cijelosti omeđene suhozidima i gomilama koji predstavljaju vlasničke granice.

1.2 Tužitelj dalje u tužbi navodi da je tuženik dana 09.11.2020. godine zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu navedenih nekretnina na način što je na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] omeđenog točkama EDOPE i na dijelu čest zem 16678/1 KO [katastarska općina] omeđenog točkama ABCDEFGHIJKLMNA; bagerom srušio kokošinjac i dijelove suhozida i gomila koje su predstavljale vlasničke granice opisanih nekretnina i stavio crvene oznake na katastarske granice čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i čest zem 16676/1 K. O. [katastarska općina] i time oduzeo posljednji mirni posjed tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženika od dana 21. prosinca 2020. godine tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja i predlaže da ista kao neosnovana bude odbijena.

2.1. Tuženik nadalje u odgovoru ističe da tužitelj netočno u tužbi tvrdi da bi isti bio stvarni vlasnik i pošteni posjednik dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] omeđenog točkama ABCDEFGHIJKLMNA i dijela č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] omeđenog točkama EDOPE prema geodetskom elaboratu br. PR.61-20 geodeta HK od 12.veljače 2020.godine.

2.2. U odgovoru na tužbu nadalje se navodi da su na naprijed navedenim nekretninama kao vlasnici upisani tuženik pod 2. ĆK pok. MK za ½ dijela i TK ž. KK za ½ dijela.

2.3. Tuženik dalje navodi kako tužitelj tvrdi da bi isti bio u posjedu opisanih nekretnina još od 1911.g. i to osobno i preko svojih prednika, što da je netočno budući da je tužitelj dio predmetnih nekretnina stekao zamjenom sa sad pok. CK, i to negdje 90 - ih godina i tom zamjenom FK je dao u zamjenu LK dio predmetnih nekretnina koji se nalazi iza slova CDO – dio koji graniči sa nekretninama označenim kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tužitelj je u posjedu tog dijela od zamjene sa CK.

2.4. Dakle, tužitelj nikada nije bio u posjedu kako on to navodi dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] omeđenog točkama ABCDEFGHIJKLMNA i dijela č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] omeđenog točkama EDOPE prema geodetskom elaboratu br. PR.61-20 geodeta HK od 12.veljače 2020.godine.

3. Sud je u tijeku postupka pročitao i izveo sljedeće dokaze: skica- geodetski snimak "4D tehnika" d.o.o, izrađena od VK, dipl. ing. gedoezije, ZK izvadak za ZU 147 k. o. [katastarska općina], nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještak Ivana Barbalića iz lipnja 2021.g., iskaz sudskog vještaka Ivana Barbalića od 09. prosinca 2021. godine, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka NK od 29. studenog 2022.g., dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještak NK od 03. travnja 2024.g., iskaz sudskog vještaka NK od 01. listopada 2024. godine, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka UK, ŠK, ŽK, SK, GK, OK i ČK, saslušanjem tužitelja i tuženika pod 1.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

5. U ovom postupku mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje ZVDSP-a ).

6. Pregledom tužbe i odgovora na tužbu, među strankama je prijeporna aktivna legitimacija tužitelja, odnosno je li se tužitelj u vrijeme počinjenog smetanja nalazio u posjedu spornog dijela nekretnine, sporan je čin smetanja pojeda, sporno je i tko je počinio eventualno smetanje posjeda, kao i je li postupanje tuženika protupravno i samovlasno.

7. Odredbom čl. 21. st.1 ZVDSP-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

8. Odredbom čl. 22. st.2. ZVDSP-a propisano je da u parnicama zbog smetanja posjeda sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Odredbom članka 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku) propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Odredbom čl. 20. st.1. ZVDSP-a, propisano je da bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano je tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

11. Čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktična (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu.

12. Za radnju kojom će se smetanje posjeda izvršiti dovoljna je svijest počinitelja, znanje da se poduzetnom radnjom smeta tuđi posjed, a nije odlučno pitanje namjera da se smeta posjed.

13. Pravo na zaštitu od smetanja posjeda ima svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

14. Prema odredbi članka 21. stavak 3. ZV-a zaštita posjeda prestaje protekom roka od 30 (trideset) dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Radi se o prekluzivnom roku na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

15. Kako u ovom postupku valja utvrditi identitet predmeta spora, to je sud prihvatio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza uviđajem na licu mjesta, uz sudjelovanje sudskog vještaka Ivana Barbalića dipl. ing. geodez., dana 05. svibnja 2021. godine.

15.1. Sudski vještak Ivan Barbalić u svom nalazu i mišljenju o dana 17. lipnja 2021.g. prikazao je predmet spora iz kojeg proizlazi da geodetskim snimkom i preklopom katastarske mape stanje međa na terenu ne odgovara službenim evidencijama.

15.2. Predmet spora na Skici vještva šrafiran je crvenom bojom, a predstavlja:

- kameni nabačaj, na skici vještva lik označen označen točkama A, B, C, D, K, L, A i omeđen plavom linijom na istoku (rub nabačaja), betonskim zidom na zapadu i katastarskom međom na jugu. Kameni nabačaj je položen u svom istočnom dijelu (lik označen točkama B, C, D) na dijelu č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dok je ostatak nabačaja položen na dijelu č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (označen točkama A, B, D, K, L, A).

-neplodno zemljište, na skici vještva lik označen točkama D, E, F,…, J, K, D, omeđen crvenom linijom na zapadu, na jugu kamenim nabačajem, na zapadu betonskim zidom i katastarskom međom, a na sjeveru pomoćnim objektom (nekadašnji kokošinjac). Opisano zemljište je u svom južnom dijelu položeno na dijelu č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (označeno točkama D, E, J, K), a u svom sjevernom dijelu na dijelu 16678/1, K. O. [katastarska općina] (označeno točkama J, E, F,G, H, I, J).

15.3. Tužitelj nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te je u skladu s istim uredio tužbeni zahtjev podneskom od 17. listopada 2021. godine.

15.4. Kako je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, navodeći da je koristio skicu drugog vještaka, a da nije izlazio na lice mjesta, niti je pozvao stranke na pokazivanje predmeta spora, te je predložio da sud imenuje drugog vještaka mjernika.

15.5. Nakon usmenog obrazlaganja vještva od strane sudskog vještaka Ivana Barbalića, na ročištu od dana 9. prosinca 2021. godine, sud je odredio izvesti dokaz novim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku NK, ing. geodezije.

15.6. Sud je ponovno izveo dokaz uviđajem na licu mjesta dana 25.siječnja 2022. godine, uz sudjelovanje vještaka NK, koji je za potrebe postupka sačinio nalaz i mišljenje dana 7. prosinca 2022. godine.

15.7. Sudski vještak NK u svom nalazu i mišljenju od dana 7. prosinca 2022. godine je iskazao da prvi dio predmeta spora je hrpa nasutog kamenja koja je na priloženoj skici označena točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-1 u površini od 13 m2.

- da prvi dio hrpe u površini od 4 m2 označen je točkama 1-2-8-1 i nalazi se na dijelu č. zem. [katastarska čestica].

- da drugi dio hrpe u površini od 9 m2 označen je točkama 2-3-4-5-6-7-8-2 i nalazi se na dijelu č. zem. [katastarska čestica].

Nadalje, drugi dio predmeta spora je nemogućnost prolaska putem do kokošinjca i mjesta za odlaganje otpada koji se nalazi cca 2m zapadno betonskog ogradnog zida kuće tužitelja. Navedeni put (prolaz) u duljini cca 20 m da se nalazi na dijelovima triju katastarskih čestica:

- dijelu č. zem. [katastarska čestica] u površini od 7 m2 koji je na priloženoj skici označen točkama 7-6-9-15-7.

- dijelu č. zem. [katastarska čestica] u površini od 25 m2 koji je na priloženoj skici označen točkama 9-10-11-14-15-9 .

- dijelu č. zem. [katastarska čestica] u površini od 7 m2 koji je na priloženoj skici označen točkama 7-6-9-15-7.

15.8. Tužitelj je podneskom od dana 30.11. 2023. godine iskazao prigovor na vještvo, na način da je isti iskazao da je potrebno u vještvu naznačiti točkama i kokošinjac koji je porušen te označiti i točkama porušeni suhozid, a ujedno je zatraženo novo premjeravanje lica mjesta radi uzimanja svih potrebnih podataka i sačinjavanja precizne skice, pa je nakon što je glavna rasprava počela teći iznova (zbog promjene u osobi suca) sud je nakon obnove rezultata dosadašnjeg tijeka postupka odredio provesti uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje već određenog vještaka mjernika NK.

15.9. Stranke parničnog postupka su na uviđaju dale suglasnost vještaku da se prilikom izrade vještva koristi podacima Google Street View snimaka iz srpnja 2019. godine, te je sudski vještak takve podatke i koristio (listopad 2018.g), gdje je na slici na str. 78 spisa priložena takva fotografija gdje je uočljivo stanje prije radova.

15.10. Sudski vještak je u skici izmjere iz ožujka 2024. u svom nalazu i mišljenju od dana 3. travnja 2024. godine prikazao poziciju srušenog suhozida koji je na priloženoj skici označen točkama 1-2-3 u duljini od 20.25 m i naveo da se dijelom nalazi na čestici 16678/1, a dijelom na čestici 16676/1. Suhozid da je od postojećeg betonskog zida na istočnoj strani udaljen cca 1.3 m. Širina suhozida da je cca 60 cm. Nadalje, iz navedenih snimaka da je jasno vidljiv i prolaz širine 1.30 koji je na priloženoj skici označen točkama 4 i 5. Isti da se nalazi na čestici 16676/2. Prolaz da je trenutno zapriječen nasutom hrpom kamenja. Pješaki prolaz je definiran točkama 1-2-3-6-5-4- 7-8-1, površine 37 m2.

15.11. Obzirom na iskazane primjedbe tuženika sud je naložio da sudski vještak i usmeno obrazloži nalaz i mišljenje, koji dokaz je izveden na ročištu od dana 1. listopada 2024. godine, nakon čega stranke više nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, pa navedeni nalaz i mišljenje vještaka NK ing. geodezije sud prihvaća kao stručno, argumentirano i vjerodostojno kojim je u potpunosti prikazan predmet postupka.

16. Tužitelj je precizirani tužbeni zahtjev uredio podneskom od dana 23.svibnja 2025. godine.

17. Nakon pravilne identifikacije predmeta spora, valjalo je ocjeniti iskaze svjedoka i parničnih stranaka.

18. U svom iskazu svjedok UK, u srodstvu s tužiteljem, navodi da ima u blizini nekretninu, da je s tužiteljem i u kumstvu, da jako često dolazi, da su mu činjenice u vezi ove predmetne nekretnine poznate. Nadalje, da mu je poznato da je predmetne nekretnine tužitelj EK zamijenio sa AK koji da je sada pokojni, na način da je AK njemu prepustio jedan dio svoje nekretnine za put jer EK ima parcelu poviše, a EK da je njemu dao otprilike istu kvadraturu parcele ispred kuće AK, a sve to da mu je poznato zato što je bio i sam svjedok te zamjene, i zato što da je pomogao raditi taj suhozid zajedno sa EK, AK i GK. Suhozid da se gradio otprilike 1983.g., a da zna jer da je tada išao u srednju školu. Inače taj suhozid da je upravo označavao put, to da je zapravo bila međa, tako da od tog suhozida pa prema nekretnini tužitelja taj dio parcele se zamijenio. Kokošinjac također da je od EK, a da je taj kokošinjac naknadno izgrađen, poslije ovog suhozida, a suhozid da ide do visine ovog kokošinjca. Inače tim putem da je prolazio tužitelj, to da je njegovo. Kada se radio taj suhozid da ih nije nitko ometao u toj radnji, to sprječavao ili se bunio jer da je to sve napravljeno u dogovoru sa pok. AK sa kojim da su tužitelj i on bili u dobrim odnosima. Inače da je vidio da je ovaj suhozid srušen odmah 2-3 dana nakon što se to dogodilo, a ne zna kada je to točno bilo, da ga je kum zvao i rekao da se to dogodilo i on da je išao vidjeti. Osim ovog srušenog suhozida da nije ništa posebno još uočio. Nadalje, da ima saznanja da je to srušio gdin. UK, prisutan u sudnici, a na pitanje suda je li to radio sam ili je imao pomoćnika, navodi da je sa bagerom tako da mu nije trebao pomoćnik, da ne zna kada se napravio betonski zid, koji da je zid od parcele od kuće.

19. U svom iskazu svjedok ŠK i srodstvu s tuženikom pod 1, navodi da živi u [adresa], ali da se rodio u [adresa], tako da tu ima nekretninu od starine, da mu je poznato da je suhozid postojao i da ga je podigao pok. AK (zvali su ga E), on da je taj suhozid podigao kako bi mu mogle ovce proći ovim putem da ne bi uništile kulture zasađene na nekretnini i tim putem da su ovce prolazile za ići dalje. Taj suhozid da se podignuo ima više od 30 godina, da ne može točno precizirati kada, da se samo pok. AK koristio ovim putem, da ne zna tko je sagradio kokošinjac u gornjem dijelu, da se tužitelj nije koristio ovim putem, da to nije njegovo, a da ne zna je li se tim koristi MK i njegov otac NK (tuženici), da ne zna je li tužitelj ima zemlje poviše puta, da ima kuću položenu do puta i zna da je na vrhu napravio kuću, da je to od njegovog pradide.

20. U svom iskazu svjedokinja IK (kćerka tuženika pod1 i unuka tuženika pod2) navodi je posljednji posjednik ove nekretnine njen otac i dida. Tužitelja da zovu u selu M, da je podigao zid oko svoje parcele gdje je izgradio kuću, a suhozid koji je tu bio da je podigao rođak njenog oca i dida AK, a upravo kako bi tim putem prolazila njegova stoka da ne bi gazila po ostatku nekretnine gdje je on imao zasađene neke kulture, a to da je sve lijevo od predmetnog suhozida. Inače da koliko je njoj poznato tužitelj da nema uopće što dolaziti i koristiti se ovim putem jer da je njegova kuća ograđena sa svih strana i da ima glavni ulaz sa ceste, kokošinjac poviše ovog puta da je od tužitelja, da ne može precizirati kada je on to izgradio. Na upit suda kako isti dolazi do ovog kokošinjca obzirom na navode da se isti nije koristio ovim putem, ista je navela da do tog kokošinjca dolazi direktno iz svoje parcele, i da ga je ona osobno vidjela kako on iz svoje parcele dolazi do kokošinjca, da je put postojao prije, a sada da ne postoji, da ga je njen otac sada sagradio, a to da se sve dogodilo zato što da su oni tužitelja upozoravali više puta da ne čini monade, da nije htio sudjelovati u premjeravanju od strane geodeta da bi se mogla točno utvrditi granica između njegove parcele i tuženikove parcele.

21. U svom iskazu svjedok SK nesrodan sa strankama navodi da tu zna doći prošetati pasa, a inače da živi u [adresa], da mu je poznato da se tužitelj ne koristi predmetnim putem, da on ima svoju nekretninu ograđenu sa zidom, a na upit suda da li istome poznato je li tu prije bio suhozid, svjedok navodi da misli da je tu prije bio suhozid ali da je taj suhozid napravio vlasnik nekretnine za neke svoje potrebe, da kada bi tu prolazio da nije zatekao nikoga da prolazi tim putem, a pogotovo ne tužitelja.

22. U svom iskazu GK navodi da je bio prisutan kada se dogodila zamjena ove nekretnine na način da je pok. AK dao tužitelju ovu nekretninu, a AK da je dobio od tužitelja jednu drugu nekretninu tamo gdje je njegova kuća, a taj da se predio zove ˝Krči˝, a da je to bilo negdje 1983.g. Ta zamjena da se dogodila na riječ, a oni da su odmah počeli graditi suhozid i to da je bio tužitelj EK, odnosno zovu ga M, da je bio on, bio je UK i pok. AK, a to da je bilo također negdje otprilike 1983.g. Taj suhozid da se protezao sve gore do poviše kokošinjca, a kokošinjac da koristi tužitelj, da ne zna kada je napravljen kokošinjac. Nadalje, od ovog suhozida do betonskog zida postoji jedan put širine cca 2 m i on da vodi sve od glavne ceste pa do kokošinjca, a na upit suda tko se koristi tim putem, svjedok navodi da se tim putem koristi M, odnosno tužitelj. Inače da kada se radio suhozid da nitko nije došao i ometao ih u gradnji tog suhozida, nije mu poznato da se netko drugi koristio putem osim tužitelja, pretpostavlja da se i AK koristio ovim putem, da ima svoju nekretninu par kilometara od ove parcele. Poznato mu je da je suhozid sada srušen i da ga je srušio tuženik MK, a sjeća se jedne prigode da su se on i tužitelj vraćali sa hobotnica, tu da je bilo sve srušeno sa bagerom, a to da je bilo negdje manje od 5 godina, da se srušio i dio kokošinjca, a da su primjetili i kolce i nekakve oznake, da tuženika pod 1 i pod 2 nije nikad vidio da koriste ovaj put. Na upit pun. tužitelja čije je zemljište iza kokošinjca, svjedok navodi to je zemljište također od tužitelja K i iza njegove kuće, da živi stalno u [adresa], prije da je plovio, sa desne strane od suhozida da je ogradni zid, zid od tužiteljeve parcele od kuće, da tužitelj može pristupiti preko svoje nekretnine do kokošinjca.

23. U svome iskazu svjedok OK navodi da zna da je taj suhozid srušio DK, tuženik, da je to bilo prije 2 godine, da je suhozid na njegovoj nekretnini. Navodi da ima svoje nekretninu u blizini, ali da prolazi ovom cestom. Nadalje navodi da je suhozid napravljen 1980-ih godina, negdje 1982.-1983.g., da ga je napravio AK zato što da je htio ograditi svoju nekretninu na kojoj da je imao svoje neke kulture, imao je i vinograd, a sve kako bi njegova stoka koju je vodio na ispašu ne bi prolazila preko parcele već ovim putem gore do nekretnina za njihovu ispašu, da nije viđao tužitelja da prolazi ovim putem, da tužitelj ima svoj kokošinjac, a da dolazi do njega preko svoje parcele, da nije viđao MK i KK da koriste ovaj put, da su AK i njegova majka, živjeli u svojoj kući, nekih 500-600 metara od predmetne nekretnine i da uz tu kuću ima prostora za ispašu ovaca.

24. U svome iskazu svjedokinja ČK navodi da se rodila i odrasla u [adresa], ali da nije bila tamo zadnjih 10-15 godina, jer da je obolila. AK koji da je inače bio njeno godište, koji je umro, da je izgradio jedan suhozid tu gdje su bile loze. Poznato joj je da ga je izgradio upravo iz razloga da mu materine ovce ne bi ulazile u loze, nego da prolaze ovim putem između suhozida i zida koji da je izgradio M (Dinko tužitelj). Inače da se ovim putem koristio samo AK i njegova pok. majka, nadalje da nije nikad vidjela K, ali ni nikog drugog, da ne zna je li M gore ima kokošinjac, da nije išla gore, i da ne zna je li to izgrađeno na Zdenkovom ili Rozarijevom, a na daljnji upit suda je li viđala K da dolazi do svog kokošinjca i kuda, ista je navela da nije dolazila gore. Na poseban upit suda je li njoj poznata kakva zamjena, navodi da joj je mati od AK rekla da su FK i M izvršili zamjenu nekretnina na način da je M dao AK zemlju zvanu "Krče˝, a FK da je njemu zauzvrat dao teren za izgradit garažu do kuće. Koliko da je njoj poznato nije bilo nikakvog spora između ovoga što su se oni dogovorili, a na daljnji upit suda je li ovaj suhozid izgrađen prije ili poslije zamjene, svjedokinja navodi da to stvarno ne zna, da tamo gdje je sada položen suhozid da je nekad bio vinograd, da je bio vinograd i da je upravo zato FK podignuo suhozid kako mu stoka od majke ne bi ulazila u taj vinograd, kao što da je već i ranije kazala. Na upit pun. tužitelja je li majka isto prije toga tu stoku progonila na ispašu, prije suhozida, ista je navela da je progonila ona i prije, ali da kad se napravio ovaj vinograd onda se on morao zagraditi. Na upit pun. tužitelja je li M već tada imao kuću kada se počeo krčiti vinograd, svjedokinja navodi da misli da mu nije još bila izgrađena kuća, a to da je još parcela od njegovog dida D, zna da se na ovoj parceli kopalo, radilo, bile su loze, a kasnije da je i posadio masline prije nego je izgradio kuću na ovom dijelu gdje je bio pašnjak. Na upit suda je li prije izgradio kuću ili garažu, ista je navela da ne zna. Na upit pun. tužitelja je li tužitelj na svojoj zemlji od dida N izgradio kuću, svjedokinja navodi da je. Na upit pun. tuženika kako je parcela bila podijeljena, svjedokinja navodi da je to bila jedna parcela podijeljena na tri dijela, na tri brata. Prvi dio da je bio Jozin, drugi Špirov i treći Matin, a na daljnji upit je li među njima postavljen zid, je li bilo ograđeno, da su bili međaši, a Matina da je bila ograđena. Na upit pun. tuženika je li po toj međi M napravio zid, svjedokinja je navela da misli da je on po toj međi "bacio" (napravio) svoj zid, da nije bilo sporova dok je FK bio živ, a sad da ima spora nakon što je umro, jer M želi "poklopiti" sebi.

25. U svom iskazu tužitelj navodi da se 1982.g. njemu obratio rođak AK i rekao da želi da zamijene nekretnine na način da on njemu ispred njegove kuće AK da komad, odnosno dio parcele, a AK da je njemu dao taj put, odnosno u to vrijeme to nije bio put. Nadalje, suhozid se tek naknadno napravio, odmah mjesec dana nakon ove zamjene 1982. -1983.g., a taj zid da su radili on, pok. AK, KK UK i GK ZK. Taj suhozid da je otprilike išao cca 20 metara, a suhozid se gradio jer je on htio omeđiti svoju parcelu, u to vrijeme je još bio neoženjen. Nadalje kuću je isto počeo graditi negdje 1982-1983.g., a i ovaj betonski zid se isto gradio tih godina, s tim da je taj zid s jedne strane betonski, a s druge strane kameni. Kokošinjac da je napravljen 2004.-2005.g., on da se tada oženio tako da je njegova supruga htjela imati taj kokošinjac, tu su bile kokoši, tuke i sl. Kokošinjac da je bio ograđen žicom kako kokoši ne bi bježale, a na pitanje suda kako bi isti dolazio do tog kokošinjca, naveo je da može doći i donjim putem, a može i sa gornje strane. Nadalje, ovaj događaj sa rušenjem od strane bagera da se dogodio 9. studenog 2020., a da zna to jer da je to jutro otišao hvatati hobotnice, a kada da se vratio da je sve već bilo porušeno. Porušio se ovaj suhozid u cijeloj svojoj dužini i sve da je ostalo na jednoj hrpi i žice i blokete, a da se porušio i dio kokošinjca, a ove crvene biljege da je uočio ne odmah, nego par dana poslije, jer to da je šikara. Na upit suda tko se koristio ovim putem koji da je bio položen između ovog sad srušenog suhozida i betonskog zida, tužitelj navodi da nitko se nije njim koristio osim njega, a da je on sam na tom putu iskopao jednu malu septičku jamu, jer da je to njegovi, a da nije nikad tu vidio ni MK ni KK da prolaze, a oni da nisu ni znali da je to njihovo dok im nije rođak umro, ali da pritom misli na ovaj dio parcele do ovog suhozida jer da ovaj dio iza suhozida prema njegovoj kući pripada njemu, da stoka ovim putem nije prolazila, jer da stoke nema već 50 godina, može biti da je samo prošla koja lisica ili vepar.

26. U svom iskazu tuženik pod 1. DK navodi da je njega tužitelj još prije upitao da li će otvoriti 3 metra širine ovog puta kako bi došli do gornjih parcela, odnosno kako bi on ovom širinom opet došao u svoje, a on da mu je kazao da nema sad novaca za radit takav put, da svi imaju ulaz na parcelu sa ceste, tako da to nije ni potrebno. Par dana nakon toga mu je došao i rekao da je njegovo iza ovog betonskog zida još 3 metra. Nakon toga da mu je rekao da će pozvati geodeta i dokle on da pokaže granicu da je to to i da će te troškove podijeliti skupa, ali on da se na takvo mjerenje nije pojavio niti da je htio takve troškove snositi, a na lice mjesta da je pristupio geodet RK, da je upravo on napravio ove crvene biljege i znam te prigode da mu je on kazao: "Nema veze šta ti je on ušao jedan metar i ogradio sa žicom, pošto ste susjedi neka to tako ostane." Nadalje, sa ovim bagerom da je došao sutra dan, to da je njegov bager, a prethodno da mu je najavio da će doći sa tim bagerom i da će maknuti ovu žicu, a pritom da misli na žicu oko kokošinjca, on da je na njega nasrnuo i bio neugodan i grub. On da je suhozid srušio kako on i žena ne bi više ručno otvarali ovu ulicu, odnosno on da je time išao samo svoje zaštiti. Nadalje, ove osobe što da je tužitelj naveo GK i DK da nisu gradili ovaj suhozid, te da je to sve izmišljeno. Taj suhozid da su gradili pok. AK (njegov rođak) i njegov otac. Na upit suda što da je taj suhozid značio je li to bilo nekakvo omeđivanje, navodi da se taj suhozid izgradio tako da njegova majka može tim putem provoditi stoku. Nadalje, navodi da tužitelj tu nikad nije prolazio niti taj dio koristio, taj dio puta da je koristila samo pok. BK, to da je majka od AK, ili možda još koja seoska žena ako bi tu prolazila i vodila stoku u ispašu sa njom. Inače on i njegov otac to da nisu koristili sve dokle to nisu dobili ugovorom o doživotnom uzdržavanju, a to je bilo sa JK jer da je AK prvi umro. Inače da se ne može sad sjetiti kad bi bio taj ugovor, a kada da su oni to dobili, da su obišli sve što bilo njihovo po tom ugovoru. Inače što se tiče ove zamjene da je pok. AK dao tužitelju jedan dio nekretnine, a koji u naravi sad predstavlja dvorište tužitelja, jer on da nije mogao pristupiti na cestu, odnosno nije mogao ni graditi kuću ni pristupiti na cestu, a nije mu dao kako to tužitelj tvrdi ovaj dio koji je položen između ovog suhozida i betonskog zida, a za uzvrat je tužitelj M njemu dao zemlju zvanu „Krč“, a to da se odnosi na dio nekretnine položene uz kuću pok. AK. Navedena radnja sa bagerom da se izvršila par dana prije podnošenja tužbe. Nadalje, da je tužitelju govorio da uredi ovaj svoj dio koji je unutar zida i koji pripada njegovom dvorištu u smislu uređenja zemljišnoknjižnog stanja jer da se dio dvorišta vodi na njima, a da sve ovo što je izvan ovog betonskog zida nije od tužitelja nego da je njihovo.

27. Analizirajući iskaz samog tuženika pod 1 u kojem navodi da je on osobno sa svojim bagerom porušio suhozid, jasno proizlazi da je čin same radnje učinjen upravo od strane tuženika pod 1, a što su potvrdili i svi svjedoci, tako da ta činjenica u daljnjem tijeku postupka nije sporna.

28. Nadalje, u postupku je valjalo utvrditi tko ima posljednji mirni posjed navedenih nekretnina, a u tom dijelu su iskazi tužitelja i tuženika suprostavljeni jer tužitelj navodi da on ima posljednji mirni posjed, dok tuženik navodi da tužitelj nije imao posjed stvari.

29. Povezujući iskaz tužitelja i svjedoka sa ostalim provedenim dokazima, posebice neposrednim opažanjem suda na licu mjesta, utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka, kao i iskazom tužitelja i tuženika pod 1 i ostalim izvedenim dokazima, sud zaključuje nedvojbeno da je tužitelj posljednji mirni posjednik navedenog dijela nekretnine, čime je opravdana njegova aktivna legitimacija za podnošenje tužbe, a sve iz razloga koji se navode u nastavku obrazloženja.

30. Sud cijeni iskaz tužitelja kao jasan, logičan, argumentiran i konzistentan kada navodi da su se on i njegov rođak AK zamjenili na način da je on njemu dao predmetni dio nekretnine koji sada predstavlja put (iako prije nije bio), a on njemu da je prepustio zemlju zvanu „Krč“, a da je suhozid kasnije napravljen, da je njime htio omeđiti svoju parcelu i da su u izgradnji suhozida sudjelovali UK i ZK, predmetnim putem da se isključivo on koristi, stoka da tu nije prolazila, stoke da nema već 50 godina u [adresa], i da se događaj rušenja suhozida dogodio 9. studenog 2020. godine. Iskaz tužitelja u suglasnosti je sa iskazom svjedoka UK i ZK koji su potvrdili predmetnu zamjenu nekretnina kao i činjenicu da su zajedno sa tužiteljem i njegovim rođakom PK izgradili predmetni suhozid koji se proteže od glavne ceste do kokošinjca, te da između suhozida i betonskog zida ima otprilike 2 m širine pute, a potvrdili su da nitko nije branio izgradnju ovog suhozida koji da se izgradio negdje 1983. godine. Navedene činjenice ukazuju da bi tužitelj izgradnjom ovog suhozida stupio u posjed označenog dijela nekretnine. Također tužitelj je potvrdio izgradnju kokošinjca u gornjem dijelu nekretnine koji da je napravljen između 2004-2005. godine, koju činjenicu da je isti to izgradio i isključivo koristio za svoje vlastite potrebe nitko nije ni osporio u ovom postupku.

31. S druge pak strane sud nalazi nelogičnosti i proturječnosti u samom iskazu tuženika pod 1 kada navodi da je izvršio ove radnje rušenja suhozida jer „da je išao samo svoje zaštititi“. Takve nelogičnosti sud nalazi osim u njegovu iskazu tako i iskazu ostalih svjedoka predloženih od strane tuženika kada navode da bi ĐK izgradio predmetni suhozid isključivo da mu stoka ne bi prolazila preko njegove parcele na kojoj da je bio vinograd i druge kulture, pa da bi prolazila ovim predmetnim putom. Isti svojim iskazima nisu uvjerili sud u činjenicu da bi pok. AK baš iz tih razloga izgradio suhozid, uzimajući u obzir da gradnja suhozida logično i iskustveno pretpostavlja način na koji su prednici (težaci) ovog područja omeđivali posjede svojih nekretnina. Stoga sud je uvjerenja da tuženik pod 1 već od ranije uspostavljen posjed njegovog prednika AK koji je očigledno završavao suhozidom koji se dijelom nalazi na čest. zem. [katastarska čestica], a dijelom na čest. zem. [katastarska čestica] u duljini od 20.25 m, širine suhozida 70 cm, njegovim rušenjem promijenio dotadašnje posjedovno stanje i želi uspostaviti novo posjedovno stanje, odnosno proširiti svoj posjed izvan granica suhozida.

32. Dakle iz samog iskaza tuženika pod 1 je jasno da je isti radnjama koje je sam izvršio bagerom promijenio dotadašnji način izvršavanja posjeda označene nekretnine. Kod takvog utvrđenja činjenica, nameće se samo po sebi pitanje zašto bi prednik prvotuženika AK na tom dijelu još 1983.g godine izgradio predmetni suhozid i ostavio prolaz širine 1,30 m, ako bi i taj prolaz predstavljao njegov posjed. Kad se sagleda ranije postojeće stanje prije rušenja, prema priloženim fotografijama, razvidno je da predmetni dio suštinski predstavlja pješački put. Tuženik pod 1 i svjedoci ŠK, IK, SK, OK i ČK nisu uvjerili sud svojim iskazima da bi taj put isključivo koristio prednik tuženika ĐK i njegova majka, i da bi taj put isključivo služio njima za prolaz stoke na ispašu, a da tužitelj niti itko drugi nije koristio ovaj put. Njihove iskaze sud ocjenjuje nelogične, proturječne i neargumentirane, usmjerene isključivo na uspjeh tuženika u postupku. Ono što tuženik pod 1 i svjedoci jasno potvrđuju jest činjenica da tuženici nisu nikad imali posjed ovog dijela, a što je i sam tuženik pod1 potvrdio u svom iskazu „moj otac i ja to nismo nikad koristili sve dok nismo dobili ugovorom o doživotnom uzdržavanju“, a u svojim iskazima tuženik i svjedoci potvrđuju također da kokošinjac isključivo koristi tužitelj za svoje potrebe. Osim toga tuženik pod 1 u svom iskazu priznaje i da crveni biljezi (geodetske oznake) koje su na predmetnom dijelu nekretnine i čije uklanjanje tužitelj također traži tužbenim zahtjevom, jesu postavljene nakon što je isti u privatnom aranžmanu angažirao geodeta, dakle postavljene su po nalogu tuženika pod1, bez znanja i volje tužitelja.

33. Na temelju svih izvedenih dokaza u postupku, sud cijeneći navedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, ocjenjuje kako valja prihvatiti kao utemeljene navode tužitelja i svjedoka IK UK i ZK, čije iskaze ocjenjuje objektivnim, logičnim i uvjerljivim i poklanja im u cijelosti svoje povjerenje, da bi prvotuženik osobno sa svojim bagerom, navedenim postupanjem počinio smetanje posjeda na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], sve prema nalazu i mišljenju vještaka NK ing. geodezije, sa skice od dana 3.04.2024., na način da je isti postojeći pješački prolaz zatvorio kamenim nabačajem, te srušio dio pomoćnog objekta (kokošinjca) na sjevernom dijelu predmetnog puta smještenog na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], kao i srušio suhozid širine 70 cm, duljine 20,25 m, koji omeđuje čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i stavio biljege crvenom bojom, i da upravo na tom označenom dijelu koji je prethodno definiran tužitelj ima zadnji mirni posjed.

34. Što se tiče samog čina smetanja posjeda, te ocjene njegove protupravnosti i samovlasti, obzirom da je tuženik pod 1 osobno, postupajući po vlastitom nahođenju bagerom porušio predmetni suhozid, jednim dijelom i pomoćni objekat (kokošinjac) koji koristi nesporno tužitelj, nabacao kamenje na postojeći prolaz, te dao nalog za geodetsko mjerenje i postavljanje crvenih geodetskih biljega, bez znanja, volje i dozvole tužitelja za takav čin, jasno proizlazi da je prvotuženik izvršio čin zadiranja u posljednji mirni posjed tužitelja, i da su takve radnje koje su izvršene osobno od strane prvotuženika po svojoj naravi protupravne i samovlasne.

35. Nadalje, iskaz tuženika pod 1 je usmjeren isključivo na njegovo opravdanje čina (rušenja suhozida, pomoćnog objekta, zatvaranja prolaza nabačajem kamenja) na način da smatra da mu pripada vlasništvo predmetnog dijela, međutim ništa od navedenog nema pravni legitimitet za takav čin, posebice jer opisane radnje predstavljaju nasilnu promjenu dotadašnjeg posjedovnog stanja kojeg je na miran način uživao tužitelj. To što tužitelj nije htio sudjelovati zajednički u geodetskom mjerenju sa prvotuženikom, ne daje za pravo istome da jednim nasilnim činom promijeni kontinuirano mirno uživanje posjeda tužitelja, uvažavajući da su svi petitorni prigovori i pozivanje na vlasnička prava u ovom postupku isključeni. Zaključno, postupanje prvotuženika predstavlja protupravan, samovlasan i nasilan čin oduzimanja dijela posjeda tužitelju, dakle bez volje i bez znanja tužitelja. Navodi prvotuženika da tužitelj nije nikad bio u posjedu označenog dijela nekretnine sud ocjenjuje kao paušalne i neuvjerljive, a pozivanje na vlasništvo i pokušaj uspostavljanja novih granica, rušenjem starih, ne može imati za posljedicu nasilnu promjenu postojećeg posjedovnog stanja koje mirno uživa tužitelj na označenom dijelu.

36. Odredbom članka 10. stavak 1. ZVDSP-a, određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Posjed stvari je faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada).

37. Tuženik pod 1 je dakle tužitelju kao posljednjem mirnom posjedniku bez njegove volje oduzeo posljednji mirni posjed te ga takvim činom uznemirava čime je sukladno prethodno navedenim odredbama samovlasno zasmetan njegov posjed. Kao što je već ranije rečeno čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktičnu (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu, a upravo to je učinjeno od strane tuženika pod 1 u konkretnom slučaju. Pasivno legitimiran u smetanju posjeda je ona osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed, uznemirivši ga ili oduzevši ga, ali i osoba koja je dala nalog za smetanje posjeda, te osoba u čiju korist je smetanje posjeda učinjeno.

38. Također predmetna tužba radi smetanja posjeda podnesena je blagovremeno, odnosno unutar zakonskog roka od 30 (trideset) dana od dana saznanja za čin i počinitelja odnosno u roku od godine dana od dana smetanja, štovište vrijeme izvođenja radova i tko ih je izvršio nije ni bilo sporno u postupku. Tuženik pod 1 u svom iskazu također navodi da se radnja sa bagerom izvršila par dana prije podnošenja tužbe.

39. Sukladno svemu navedenom valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje čina smetanja imajući u vidu da je iz izvedenih dokaza u postupku nedvojbeno kako je prvotuženik navedenim postupanjem oduzeo dio posjeda tužitelju i uznemirio ga u njegovom dotadašnjem korištenju i posjedu dijela nekretnine.

40. Isto tako, sud je prihvatio zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je tražena uspostava u prijašnje posjedovno stanje kao i dio kojim se prvotuženiku zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda.

41. Kako tijekom postupka više nije bilo prijeporno tko je izvršio sve radnje navedene u činjeničnom opisu tužbe, jer je prvotuženik DK sin NK u svom iskazu izričito naveo da je on osobno izvršio navedene radnje sa svojim bagerom, te on osobno dao nalog za postavljanje geodetskih oznaka (biljega), to se ukazuje kao neosnovan u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren prema drugotuženom KK pok. MK, zbog nedostatka pasivne legitimacije. Osim toga tužitelj nije dokazao ni da bi navedena radnja kojom je izvršeno smetanje posjeda bila u korist drugtuženiku.

42. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

43. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, i čl. 156. koja propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u postupku u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj samo pojedine troškove primjenom odredbi čl. 156. st.1. ZPP-a.

44. Glede troška parničnog postupka ovaj sud imao je na umu i pravilnu primjenu čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje se primjenjuju na temelju Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj: 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst - 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10.) s pripadajućim Protokolima jer su iste sastavni dio pravnog poretka Republike Hrvatske, a prilikom odlučivanja o parničnim troškovima potrebno je uzeti u obzir i kriterije iz čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola s ciljem da se postigne poštena ravnoteža između suprotstavljenih imovinskih interesa stranaka, sve to u svezi njihovog uspjeha u parnici.

45. Ovaj sud zalažući se kod odlučivanja, prije svega za načelo pravičnosti te poštenog i razumnog pristupa, smatra da upravo imajući na umu ta načela i takav pristup, valja odlučiti da svaka stranka snosi svoj trošak zastupanja po punomoćniku, uvažavajući da je tužitelj djelomično uspjeo u postupku, jer je tužbeni zahtjev u odnosu na prvotuženika usvojen, a odbijen u potpunosti prema drugotuženiku, što bi predstavljalo približno jednak uspjeh stranaka u postupku, zbog čega je odlučeno kao točki III. izreke rješenja.

U Trogiru, 20. ožujka 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa izjaviti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a.st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja Goranu Parlovu, odvjetniku u Splitu

- tuženiku pod 1 i pod 2 po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- spis, ovdje