Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž R-29/2025-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras- Ivanišević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ivane Madunić, kao članice vijeća, , u pravnoj stvari tužiteljice AG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., OIB: 26187994862, 10000 Zagreb, Vatroslava Jagića 33,, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-613/2024-19 od 8. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-613/2024-19 od 8. studenog 2024. u dijelu točke II. I III. izreke.

    obrazloženje

    1.Prvostupanjskom presudom nalaženo je tuženiku CROATIA osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici AG iznos od 619,60 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. travnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana ( točka I. izreke) dok je u odluci pod točkom III. izreke naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici zakonske zatezne kamate koje na iznos od 480,00 EUR teku od 9. travnja 2024. do 8. svibnja 2024., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    1.1. U odluci pod točkom II. izreke odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za iznos od 1.780,40 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 9. travnja 2024. do isplate.

    1.2. Ujedno je pod točkom III. nalaženo tuženiku isplatiti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 508,20 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 8. studenog 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    2. Protiv navedene presude u dijelu kojim nije prihvaćen njen tužbeni zahtjev žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

    2.2. Žalba nije osnovana.

    3. Ispitujući pobijanu presudu u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9,. 13., i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a), odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi u nastavku.

    4. Predmet ovog spora predstavlja tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu neimovinske i imovinske štete koju tužitelj trpi kao posljedicu radne nezgode do koje je došlo 19. kolovoza 2022.

    5. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je tužiteljica 19. kolovoza 2022. stradala kako radnica KONZUM plus d.o.o., koji je bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima.

    5.1. Dakle, nije bio sporna osnova odgovornosti tuženika dok je kao sporno valjalo raspraviti opseg nastale štete koju tužiteljica trpi u svezi s predmetnim štetnim događajem.

    6. Naime, između stranaka nije bilo sporno da je tuženik u svezi s predmetnom prometnom nezgodom, prije podnošenja tužbe 8. svibnja 2024., isplatio tužiteljici nesporni iznos naknade za neimovinsku štetu u iznosu od 480,00 EUR-a pa se stoga postavlja pitanje osnovanost zahtjeva tužitelja za daljnju isplatu naknade štete po predmetnom štetnom događaju.

    7. Na ovu okolnost sud prvog stupnja je osnovom provedenog medicinskog vještačenja po vještaku dr. Tomislavu Trajberu, specijalisti kirurgije i traumatologije, na čiji nalaz i mišljenje kao stručan i dovoljno obrazložen, a nakon uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, nije bilo primjedbi ni od strane stranaka u postupku, utvrdio za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja slijedeće odlučne činjenice:

    - da je u predmetnom štetnom događaju od 19. kolovoza 2022. tužiteljica zadobila ranu na desnom palcu na ruci uz zadržano strano tijelo, laku tjelesnu ozljedu, nakon što je propisno provedenog kirurškog liječenja nisu zaostale trajne posljedice u vidu smanjenja funkcije desnog palca na ruci;

    -da kod tužiteljice kao posljedica ozljeđivanja nisu zaostale trajne posljedice zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti nema;

    - da tužiteljica nije pretrpjela primarni strah dok je sekundarni strah kod tužiteljice bio prisutan zbog brige za zdravlje i ishod liječenja srednjeg intenziteta 2 dana, a slabijeg intenziteta još 5 dana uz prisutne fizičke boli jakog intenziteta imala je 2 dana, srednjeg intenziteta 2 dana, a slabijeg intenziteta još 3 dana time da 2 mm veliki točkasti ožiljak ne predstavlja naruženje;

    -da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 3 sata dnevno bila joj je potrebna kroz 10 dana.

    9. Polazeći od svih utvrđenih okolnosti predmetnog slučaja, držeći nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka vjerodostojnim obzirom da je vještak navedeni nalaz i mišljenje dao nakon što je pregledao relevantnu dokumentaciju te sukladno pravilima struke valjano i argumentirano obrazložio svoj nalaz, prvostupanjski sud je pozivom na odredbu članka 1100. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje ZOO), rukovodeći se pri određivanju visine pravične novčane naknade procjenom jačine i trajanja fizičkih boli navedenih u nalazu i mišljenju sudskog vještaka, neugodnostima liječenja i strahu imajući na umu težinu navedenih povreda tužiteljice te okolnosti konkretnog slučaja smatrao opravdanim tužiteljici priznati pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 1.000,00 EUR-a s pripadajućim zakonskim kamatama.

    9.1.Odlučujući o zahtjevu za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je temeljem čl. 1089. st. 2. u vezi s čl. 1095. st. 1. ZOO-a tužiteljici priznao i naknadu za pomoć i njegu koju su tužiteljici pružali ukućani, u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 30 sati s tim da je cijena jednog sata od 3,32 EUR utvrđena u smislu čl. 223. st. 1. ZPP-a u ukupnom iznosu od 99,60 EUR.

    10. Uzimajući u obzir da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 480,00 EUR-a po toj osnovi, tužitelju je je dosuđen ostatak novčane naknade u iznosu od 619,60 EUR-a dok je tužbeni zahtjev u preostalom dijelu (1.780,00 EUR-a) odbijen kao neosnovan.

    11. Neosnovano žalitelj žalbenim navodima osporava pravilnost i zakonitost pobijane presude ukazujući na pogrešno utvrđeno činjenično stanje te s tim u svezi i pogrešnu primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja

    12. Naime, prema odredbi članka 19. stavak 2. ZOO-a određeno je kako se pod pravima osobnosti kada je u pitanju fizička osoba podrazumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr. U slučaju povrede prava osobnosti sud će prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO-a ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi novčanu naknadu neovisno o naknade neimovinske štete a i kad nje nema. Iz stavka 2. ovog članka proizlazi kako će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    13. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi navodi da na temelju utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tužiteljici u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa joj stoga pripada pravo na pravičnu naknadu u utvrđenom iznosu.

    14. Ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća kao pravilno iskazano pravno mišljenje prvostupanjskog suda, a time njegovu primjenu materijalnog prava.

    15. Naime, kod određivanja naknade neimovinske štete sud nema neki egzaktni, precizni, materijalno vrijednosni kriterij po kojem bi mogao odrediti visinu te naknade, nego odluku o tome mora donijeti na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja, vodeći pri tom računa o tome da naknada treba biti pravična, dakle, da treba predstavljati adekvatan odgovor za učinjenu povredu. Novčana naknada za neimovinsku štetu osim funkcije novčane satisfakcije koja se daje oštećeniku za subjektivno zadovoljenje s ciljem da mu omogući pribavljanje određenih životnih zadovoljstava kako bi se time ublažile posljedice štetnog događaja, odnosno što prije uspostavila njegova narušena društvena ravnoteža, ima za funkciju poravnanja prouzročene neimovinske štete (kompenzacijsku funkciju), te funkciju obraćanja štetnika od počinjenja takvih povreda (preventivnih funkcija).

    16. U odnosu na žalbene razloge za navesti je kako iz obrazloženja pobijane presude jasno proizlazi da je sud cijenio sve relevantne okolnosti – intenzitet i trajanje fizičkih bolova, trajanje i jačinu pretrpljenog straha, ali i činjenicu da kod tužiteljice nije došlo trajnih posljedice smanjenja životnih aktivnosti i zaostalog naruženja, uvažavajući okolnosti liječenja,– te je na temelju i od strane stranaka prihvaćenog i nepristranog nalaza vještaka, pravilno utvrdio pravičnu naknadu u ukupnom iznosu od 1.000,00 EUR, od čega je odbio iznos već ranije isplaćene naknade.

    17. Na ovako dosuđeni iznos neimovinske štete prvostupanjski sud je tužiteljici primjenom odredbe članka 1103. ZOO-a dosudio pripadajuću naknadu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva uz pripadajuću zateznu kamatu na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 480,00 EUR tekuću od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 9. travnja 2024. pa do dana kada je tuženik isplatio nespornu štetu odnosno 8. svibnja 2024. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

    18. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe tužiteljice niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, presudu suda prvog stupanja u pobijanom dijelu je valjalo potvrditi temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a , kao i odluku o troškovima postupka zasnovanu na valjanoj primjeni odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, a temeljem odredbe članaka 380. točka 2. ZPP-a, radi čega je odlučeno je kao u izreci

    U Splitu, 19. ožujka 2026.

    Predsjednik vijeća

    Boris Mimica

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.