Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-470/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Ljiljani Banac, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Osijek, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, protiv protivnika osiguranja ŠB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vedran Pajić, odvjetnik iz Osijeka, radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, rješavajući žalbu protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku od 12. svibnja 2025., poslovni broj Ovr-2149/2025-3, 19. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Žalba protivnika osiguranja se uvažava kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Osijeku od 12. svibnja 2025., poslovni broj Ovr-2149/2025-3 i predmet vraća tome sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I. Na temelju Jedinstvene ovršne isprave za tražbine koje obuhvaća Direktiva Vijeća 2010/24/EU za državu podnositeljicu zahtjeva: DE-Njemačka, referentni broj podnositeljice zahtjeva: S 1316 HR 2400249, datum izdavanja: 22.01.2025., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 5.181.365,00 eura i to na ime glavnice iznos 4.163.150,60 eura i kamate u iznosu od 1.018.214,40 eura, te daljnje zatezne kamate koja na iznos glavnice teče od 23. siječnja 2025. do isplate duga, kao i troška ovog ovršnog postupka u iznosu od 20.000,00 eura.

II. Određuje se osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Osijek, na nekretninama u vlasništvu i suvlasništvu protivnika osiguranja ŠB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisane u k. o. [katastarska općina]:

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 32, oranica 1943 m2, zemljište pod zgradom 181 m2, dvorište 500 m2, voćnjak 408 m2, sveukupne površine 3032 m2,

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 36, oranica [adresa],

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 36, dvorište 500 m2, oranica 3989 m2, zemljište pod zgradom 108 m2, sveukupne površine 4597 m2,

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 32, dvorište 390 m2, zemljišta pod zgrada 183 m2, sveukupne površine 573 m2,

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 36, oranica [adresa] m2,

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 36, oranica [adresa] m2, kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 36, oranica [adresa] m2, sveukupne površine 2329 m2,

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 32, zemljišta pod zgrada 208 m2, voćnjak 1653 m2, oranica 3036 m2, dvorište 500 m2, ukupne površine 5397 m2, kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 36, oranica 1685 m2, vinograd 911 m2, ukupne površine 2596 m2, kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 22, ... šuma 1076 m2, kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 22, ... šuma 2289, kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 15, oranica 8744 m2, šuma 524 m2, ukupne površine 9268 m2, kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 23, [adresa] I oranica 2771 m2, sveukupne površine 23397 m2,

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L., 22. 3. Suvlasnički dio: 1/2, ... šuma 1076 m2,

- zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 15, 3. Suvlasnički dio: 1/2, [adresa] oranica 12771 m2.

III. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj će se knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena.

IV. Žalba ili prigovor ne odgađaju provedbu rješenja u zemljišnim knjigama.

V. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na predmetnim nekretninama može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

VI. Nalaže se protivniku osiguranja ZB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagatelju osiguranja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, Ministarstvo financija, troškove postupka osiguranja na ime sastava prijedloga za osiguranje u iznosu od 20.000,00 eura."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija protivnik osiguranja iz svih razloga propisanih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP) u vezi s čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ), s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak ili isto preinači u smislu žalbenih navoda te obveže predlagatelja na naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. U odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja najprije valja reći da je predmetni ovršni postupak pokrenut radi naplate tražbine po osnovi poreza na dodanu vrijednost, a na temelju Jedinstvenog instrumenta naplate tražbine kojim se dozvoljava njegova provedba u državi članici koja primi zahtjev u skladu s odredbama Direktive Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (dalje, Direktiva). Odredbama čl. 1. i 2. Direktive propisano je da se njome uređuju pravila prema kojima države članice moraju pružiti pomoć u naplati potraživanja koja su proizišla u drugoj državi članici, između ostaloga svih poreza i carina koje je nametnula država članica ili su nametnuti u njezino ime ili njezinih teritorijalnih ili upravnih jedinica, uključujući lokalna tijela ili u ime Unije.

6. Daljnjom odredbom čl. 12. Direktive propisano je da se svakom zahtjevu za naplatu prilaže jedinstveni instrument kojim se dozvoljava njegova provedba u državi članici koja prima zahtjev. Ovaj jedinstveni instrument održava temeljne sadržaje početnog instrumenta kojim se dozvoljava provedba i predstavlja jedinu osnovu za naplatu i mjere predostrožnosti poduzete u državi članici koja prima zahtjev i on nije podložan nijednom aktu priznanja, dopune ili zamjene u toj državi članici. Također je propisano da taj akt sadrži najmanje informacije relevantne za identifikaciju početnog instrumenta kojim se dozvoljava provedba, opis potraživanja, zajedno s njegovom naravi, rok koji pokriva potraživanje, sve datume bitne za postupak provedbe i iznos potraživanja te njegove različite sastavnice kao što su glavnica, nastale kamate itd., zatim ime i druge podatke relevantne za identifikaciju dužnika te ime i adresu i druge kontakte vezane za ured odgovoran za procjenu potraživanja ili ured u kojemu se mogu dobiti daljnje informacije vezano za potraživanje ili vezano za mogućnosti osporavanja plaćanja obveze.

7. U konkretnom slučaju tražbina se odnosi na porez na dodanu vrijednost, a Jedinstveni instrument prisilne naplate tražbine je isprava temeljem koje se dozvoljava naplata poreza u svim državama članicama EU, u smislu odredbe čl. 12 Uredbe.

8. Protivnik osiguranja u žalbi ističe da nema saznanja o donošenju Jedinstvene ovršne isprave Njemačke broj S 1316 HR 2400249, njezinoj visini, ovršnosti i drugim podacima, niti da iz „ovršne isprave“ proizlazi da je Republika Hrvatska vjerovnik, odnosno da ima tražbinu prema njemu, jer isto predlagatelj nije učinio vjerojatnim uz prijedlog.

8.1. Naime, uz prijedlog za osiguranje predlagatelj je sudu umjesto izvornika ili bar ovjerene fotopreslike dostavio neovjerenu fotopresliku opisane Jedinstvene ovršne isprave za tražbinu za koju žalitelj tvrdi da više ne egzistira, odnosno da je „protivnik osiguranja oslobođen svih optužbi i plaćanja bilo kakve kazne ili poreza/trošarina u Njemačkoj“, što bi predlagatelju osiguranja moralo ili bar trebalo biti poznato.

9. Ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud propustio na pravilan i zakonit način analizirati pravni status navedene predmetne isprave kao ovršne isprave, već se samo zadržao na utvrđenju da predlagatelj traži zasnivanje založnog prava temeljem ovršne isprave i na čl. 296., 297. i 298. OZ-a.

9.1. Budući da obrazloženje pobijanog rješenja sadrži samo 5 redaka točke 3. toga rješenja, ono ne sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi proturječni odnosno paušalni pa je u pravu žalitelj kada – sadržajem žalbenih navoda – ukazuje na bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Osim toga, isto rješenje nije niti potpuno jesno i precizno, jer je prihvaćen prijedlog za osiguranje u čijem petitu se traži osiguranje u ukupnom iznosu od 5.181.365,00 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama, a koji iznos ne odgovara iznosima naznačenim u priloženoj ispravi.

10. Stoga će u nastavku postupka prvostupanjski sud ponovno analizirati sav procesni materijal imajući u vidu da je predlagatelj svoj prijedlog za osiguranje zasnivanjem prisilnog založnog prava utemeljio na ispravi čija je valjanost upitna. Nakon što otkloni nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, prvostupanjski sud će donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.

11. S obzirom na navedeno odlučeno je kao pod I. izreke na osnovi čl. 380. toč. 3. ZPP-a.

12. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a), pa je odlučeno kao pod II. izreke.

Osijek, 19. ožujka 2026.

Sutkinja

Ljiljana Banac