REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
[adresa]
Poslovni broj: Pp-3057/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Monike Golub, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, koju zastupa Tihomir Rubeša, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. podstavka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine‟ broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije broj Klasa: UP/I-362-02/24-02/39, Ur. broj: 443-02-05-12-24-6, nakon provedenog postupka i po službenoj dužnosti, 19. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
I-okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, MBS 080042653, OIB 85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno osuđivani,
oslobađaju se od optužbe
da bi okrivljena pravna osoba kao investitor radova na odlagalištu otpada Jakuševec/Prudinec u Zagrebu, tijekom 2023. protivno građevinskoj dozvoli broj Klasa:
UP/I-361-03/00-01/314, Ur. broj: 251-05-03/10-01/103 od 28. srpnja 2000. i protivno potvrdi izmjene glavnog projekta broj Klasa: 361-03/10-01/103, Ur. broj: 251-13- 22001-10-2 od 18. ožujka 2010. gradio sustav privremenog otplinjavanja u tijelu odlagališta otpada na plohi 6/2, što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom obavljenim 14. studenoga 2023., 20. studenoga 2023., 4. prosinca 2023. i 19. siječnja 2024., te time počinili prekršaj opisan u članku 106. stavku 1. Zakona o gradnji, kažnjivo po članku 162. stavku 1. podstavku 3. Zakona o gradnji.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba građevinske inspekcije pod brojem Klasa: UP/I-362-02/24-02/39, Ur. broj: 443-02-05-12-24-6, podnijela je 6. ožujka 2024. optužni prijedlog protiv okrivljene pravne osobe Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Općinski prekršajni sud u Zagrebu se rješenjem pod brojem Pp-3239/2024 od 8. ožujka 2024. koje je postalo pravomoćno 22. travnja 2024., oglasio mjesno nenadležnim, te je predmet ustupio Općinskom sudu u Novom Zagrebu, kao mjesno nadležnom za vođenje prekršajnog postupka.
2. Okrivljena pravna osoba je dostavila pisanu obranu, koje je sudac pročitao na raspravi, a u kojoj u bitnom u cijelosti poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret i ističu da djelo prekršaja na način kako je opisano u činjeničnom opisu u optužnom prijedlogu nije prekršaj.
2.1. Opunomoćeni predstavnik okrivljene pravne osobe koji se na raspravi očitovao o optužnom prijedlogu u nazočnosti zamjenice branitelja okrivljene pravne osobe iskazao je da u cijelosti ostaje kod navoda pisane obrane dostavljene u spis, te dodatno ističe da su ishodili građevinsku dozvolu još 28. srpnja 2000., koja je odobrena tadašnjem ZGOS d.o.o., koja je ranije bila tvrtka u sastavu Zagrebačkog holdinga d.d., ali je 2021. pripojena Podružnici Čistoća, a na temelju koje su bila odobrena izgradnja vodoravne nepropusne plohe za odlaganje otpada unutar pros tora odlagališta otpada na Jakuševcu, a sastavni dio te građevinske dozvole je bila i izgradnja sustava otplinjavanja. Naime, tijekom vremena je postojećem sustavu otplinjavanja su dodan horizontalni sustav otplinjavanja iz razloga što se odlagalište stalno punilo novim količinama otpada te je postojala mogućnost u slučaju ne izgradnje takvog sustava otplinjavanja da dođe do negativnog utjecaja na okoliš, a prvenstveno opasnosti po zaposlenike koji rade na odlagalištu i samu imovinu budući se plin koji je nastajao razgradnjom otpada morao na neki način odvesti takvim sustavom otplinjavanja kako bi se taj plin zbrinuo na siguran način. Osim građevinske dozvole okrivljena pravna osoba je ishodila potvrdu izmjene glavnog projekta 18. ožujka 2010., nakon cijelog niza izmjena glavnog projekta, ali je za ovaj konkretan predmet bitno da je izrađen izvedbeni projekt u svibnju 2019., a koji je potvrdio GŽ koji je bio glavni projektant i LŽ koja je bila projektant izvedbenog projekta, koji su po tvrdili da je isti u skladu s glavnim projektom i građevinskom dozvolom koja je bila izdana okrivljenoj pravnoj osobi. Stoga okrivljenici nisu imali razloga sumnjati da radovi koji su se izvodili prilikom izgradnje sustava otplinjavanja ne bi bili u skladu sa građevinskom dozvolom jer je glavni projektant osoba s javnim ovlastima te je djelatnik Instituta građevinarstva Hrvatske. IGH je osim toga provodio i projektantski nadzor tijekom izvođenja radova, te iz tog razloga postupanje okrivljenika nije imalo nikakvu namjeru da bi na taj način činili neki prekršaj, budući ih je glavni projektant u slučaju da njihovo postupanje ne bi bilo sukladno s građevinskim projektom i građevinskom dozvolom na to trebao upozoriti i uputiti da to nije u skladu sa postojećom dokumentacijom. Glavni projektant je u konkretnom slučaju potvrdio da su svi projekti koje je radila tvrtka Hidroplan d.o.o. u skladu sa njihovim glavnim projektom te još jednom ističu da okrivljena pravna osoba nije imala nikakvog razloga sumnjati da se radovi ne odvijaju sukladno navedenoj dokumentaciji. Okrivljenoj pravnoj osobi u siječnju 2024. je bilo izdano rješenje Državnog inspektorata kojim je okrivljenoj pravnoj osobi kao investitoru naređeno da uskladi građenje sustava privremenog otplinjavanja na odlagališnim plohama odlagališta otpada Jakuševec sa glavnim projektom kao sastavnim dijelom navedene građevinske dozvole, što je okrivljena pravan osoba učinila u danom roku od 90 dana, ne dovodeći u pitanje zakonitost izdanog rješenja inspektora, a što je on zapisnički konstatirao prilikom ponovne kontrole, iako okrivljena pravna osoba to nije bila dužna učiniti sve do kraja izvođenja radova na sustavu otplinjavanja odnosno prije ishođenja uporabne dozvole. Navodim još jednom da je plin koji se stvara prilikom razgradnje otpada, a koji je najvećim dijelom metan, putem tih cijevi se dovodi do plinskih motora putem kojih se on koristi za proizvodnju električne energije, koja se zatim odvodi u opskrbnu električnu mrežu i koristi svim građanima. Naime, cilj sanacije odlagališta otpada je u potpunosti iskoristi sav reciklažni otpad koji se može ponovno oporaviti, smanjiti ukupnu količinu miješanog komunalnog otpada koji se odlaže a isto tako i nus proizvode kao u ovom slučaju plin također iskoristiti za proizvodnju električne energije. Naime nakon što je RH ušla u Europsku uniju 2013., tada je donijet Zakon o održivom gospodarenju otpadom koji je usklađen s direktivama EU, a kojem je krajnji cilj da se stvara što manje otpada koji bi se trebao odlagati odnosno da se maksimalno odvaja sve iz otpada što bi se moglo ponovno iskoristiti, odnosno kružna ekonomija.
2.2. Zamjenica branitelja dodaje kako iz navedenog proizlazi da kod okrivljene pravne osobe nema svijesti o protupravnosti obzirom je glavni projektant svojim potpisom potvrdio da je izvedbeni projekt u skladu s građevinskom dozvolom. Također iz činjeničnog opisa prekršaja bi proizlazilo da čitav sustav privremenog zbrinjavanja otpada nije u skladu s građevinskom dozvolom što kako je naprijed rečeno i kako proizlazi iz građevinske dozvole i glavnog projekta nije točno. Nadalje u činjeničnom opisu prekršaja nije navedeno koji radovi su propisani u građevinskoj dozvoli odnosno u glavnom projektu koji radovi su propisani u glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole i to u radovima građenja, održavanja sustava privremenog otplinjavanja, a za koje radove je točno utvrđeno inspekcijskim nadzorom da nisu u skladu s tim glavnim projektom odnosno da su mu protivni, odnosno nije jasno koji je točno propust okrivljene pravne osobe i zato to djelo koje se stavlja na teret dopunom optužnog prijedloga nije prekršaj. Zbog svega navedenog predlaže da se okrivljenu pravnu osobu oslobodi od optužbe.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao obavijest iz članka 109a. Prekršajnog zakona, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 19. siječnja 2024., rješenje Državnog inspektorata, PU Zagreb, Službe građevinske inspekcije broj Klasa: UP/I - 362-02/24-02/39, Ur. broj: 443-02-05-12-24-2 od 26. siječnja 2024., izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za okrivljenu pravnu osobu Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Čistoća i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenu pravnu osobu iz kojeg je vidljivo da je I-okrivljena pravna osoba pravomoćno prekršajno osuđivana unazad tri godine.
4. Razmotrivši optužni prijedlog sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj. Stoga je od ovlaštenog tužitelja zatražena dopuna optužnog prijedloga, te je u dopuni optužnog prijedloga tužitelj naveo da je okrivljena pravna osoba kao investitor radova na odlagalištu otpada Jakuševec/Prudinec u Zagrebu, tijekom 2023. protivno građevinskoj dozvoli broj Klasa: UP/I-361-03/00-01/314, Ur. broj: 251-05-03/10-01/103 od 28. srpnja 2000. i protivno potvrdi izmjene glavnog projekta broj Klasa: 361-03/10- 01/103, Ur. broj: 251-13-22001-10-2 od 18. ožujka 2010. gradio sustav privremenog otplinjavanja u tijelu odlagališta otpada na plohi 6/2, što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom obavljenim 14. studenoga 2023., 20. studenoga 2023., 4. prosinca 2023. i 19. siječnja 2024., no niti tako dopunjen činjenični opis djela prekršaja koje se okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret nije prekršaj. Da bi se radilo o inkriminiranom prekršaju moraju kumulativno biti ostvarena njegova bitna obilježja, a činjenice i okolnosti koje čine obilježje prekršaja i iz kojih proistječe zakonsko obilježje prekršaja moraju biti jasno navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja, a u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
5. Naime, člankom 106. stavkom 1. Zakona o gradnji koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja („Narodne novine‟ broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) je propisano da se građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole i da se graditi mora u skladu s tom dozvolom, ako istim zakonom ili propisom donesenim na temelju Zakona o gradnji nije drukčije propisano, a člankom 162. stavkom 1. podstavkom 3. Zakona o gradnji je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 30.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu investitora ako pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom . Činjenični opis prekršaja nije konkretiziran odnosno u istome nedostaje i nije navedeno koji radovi okrivljene pravne osobe kao investitora su izvođeni na sustavu privremenog otplinjavanja u tijelu odlagališta otpada na plohi 6/2 i na koji način su isti u suprotnosti sa građevinskom dozvolom broj Klasa: UP/I-361-03/00-01/314, Ur. broj: 251-05-03/10-01/103 od 28. srpnja 2000. i u suprotnosti sa potvrdom izmjene glavnog projekta broj Klasa: 361- 03/10-01/103, Ur. broj: 251-13-22001-10-2 od 18. ožujka 2010. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno i konkretno navedu odlučne činjenice budući da je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu optužnog akta pod zakonski opis prekršaja, odnosno pod biće djela prekrša ja.
6. Stoga, kako činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret nije podvediv pod prekršaj koji se okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret sud je okrivljenu pravnu osobu oslobodio od optužbe na temelju zakonske odredbe citirane u izreci presude, ne ulazeći u ocjenu obrane okrivljenika i materijalnih dokaza priloženih spisu.
7. Kako je okrivljena pravna osoba oslobođena od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu 19. ožujka 2026.
Zapisničar
Sudac
Monika Golub
Kornelija Adamec
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. I-okrivljenoj pravnoj osobi, Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, [adresa],
2. Branitelju Tihomir Rubeša, Zagreb, Palmotićeva 64a,
3. Tužitelju Državni inspektorat, PU Zagreb, Služba građevinske inspekcije,
Zagreb, Šubićeva 29,
4. Pismohrana.
