REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-34/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. (OIB: 13148821633), Zagreb, Kupska 4, kojeg zastupa opunomoćenik Florijan Matić, odvjetnik u Rijeci, Korzo 22, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (OIB: 72910430276), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe TH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Senia Kovačić, odvjetnica u Rijeci, Ciottina 17 B, radi izvlaštenja, 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943- 02/22-01/238, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 28. studenog 2024.

II. Poništava se rješenje Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I-944-17/15-01/284, URBROJ: 2170-03-09/3-22-53 od 23. svibnja 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

III. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno postupiti u skladu sa pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 EUR (dvije tisuće petsto eura), u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima.

V. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I-944-17/15-01/284, URBROJ: 2170-03-09/3-22-53 od 23. svibnja 2022., točkom 1. utvrđen je interes Republike Hrvatske za rekonstrukciju postojećeg dalekovoda DV 2x220 kV Pehlin — Plomin na križanju s županijskom cestom Ž5215 Mariščina-Viškovo-A.G. Grada Rijeke, na temelju Zakona o energiji. Točkom 2. izreke prihvaćen je prijedlog trgovačkog društva Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. iz Zagreba, Kupska 4 (ovdje tužitelja), te je u korist istog nepotpuno izvlaštena ustanovljenjem služnosti nadzemnog dalekovoda, nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica]/zgr od 1180 m[2] (površina služnosti iznosi 73 m[2] zračne linije), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižno vlasništvo TH, [adresa] (ovdje zainteresirane osobe), u cijelosti. Točkom 4. izreke utvrđeno je da naknada za nepotpuno izvlaštenje u visini umanjene tržišne vrijednosti nekretnine opterećene služnošću iznosi 865.879,28 kn, a točkom 5. izreke naloženo je tužitelju da zainteresiranoj osobi navedeni iznos isplati u roku od 15 dana od pravomoćnosti tog rješenja. Preostalim točkama određeno je o zemljišnoknjižnim upisima i troškovima.

2. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-943-02/22-01/238, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 28. studenog 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja o izvlaštenju.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi i kasnijem tijeku spora u bitnome ističe da je u upravnom postupku pogrešno primijenjen Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“ broj 105/15), s obzirom na to da je isti stupio na snagu nakon pokretanja postupka izvlaštenja. Naglašava da se procjena morala izvršiti prema propisima koji su bili na snazi u trenutku pokretanja postupka, te da retroaktivna primjena propisa predstavlja povredu čl. 90. st. 4. Ustava Republike Hrvatske. Tužitelj smatra da se pobijani upravni akti moraju poništiti jer su zasnovani na vještačkom nalazu koji se temelji na materijalnom propisu koji se u konkretnom postupku nije mogao primijeniti. Nadalje, tužitelj osporava nalaz i mišljenje vještakinje Celestine Bolić, navodeći da je isti nejasan, kontradiktoran i neargumentiran. Ukazuje na činjenicu da utvrđena naknada odstupa za čak 1000 % u odnosu na procjene ranijih vještaka (Mirka Erakovića i Jasminke Lilić), pri čemu su upravna tijela bespogovorno prihvatila posljednje vještačenje i odbila prijedlog za suočenje vještaka. Tužitelj ističe da u upravnom postupku ne postoji presumpcija priznanja te da je vještačenje samo jedan od dokaza koji mora biti potpun i obrazložen da bi se na njemu temeljila odluka. U odnosu na naknadu za nepotpuno izvlaštenje ustanovljenjem prava služnosti, tužitelj navodi da je pogrešno utvrđen stupanj okrnjenosti nekretnine. Ističe da naknada ne može predstavljati puki postotak umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine, već se mora utvrđivati prema parametrima iz posebnih propisa, konkretno Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova. Smatra da utvrđeno umanjenje vrijednosti zapravo predstavlja naknadu štete, koja se ne dosuđuje u upravnom postupku izvlaštenja prema Zakonu o izvlaštenju, već pred redovitim sudom sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Također, tužitelj prigovara da upravna tijela nisu utvrdila niti obrazložila jesu li ispunjene pretpostavke za naknadu posljedičnih gubitaka sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina. Navodi da tijekom postupka nisu izvođeni dokazi o tome je li vlasnik pretrpio trajni ili prolazni gubitak u korištenju nekretnine, niti je utvrđeno smanjenje vrijednosti preostalog dijela nekretnine koji nije u zahvatu izvlaštenja. Zaključno, tužitelj ističe da subjektivni osjećaj vlasnika ili „emotivna satisfakcija“ ne mogu biti osnova za određivanje visine naknade u postupku izvlaštenja. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje, te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovorima na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbene zahtjeve odbije.

5. TH, koji kao vlasnik nekretnine u ovome sporu ima status zainteresirane osobe, u odgovoru na tužbu i kasnijem tijeku spora osporava osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva, posebice u dijelu navoda tužitelja o pogrešnoj primjeni materijalnog prava i metodologije procjene umanjenja vrijednosti nekretnine. U tom smislu, zainteresirana osoba navodi da je nalaz i mišljenje vještakinje Celestine Bolić izrađen stručno, savjesno i u skladu s mjerodavnim propisima, Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 78/15) i pripadajućim Pravilnikom ("Narodne novine" broj 105/15), koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka i izrade nalaza. Zainteresirana osoba ističe da postojanje nadzemnog dalekovoda u neposrednoj blizini njezine stambeno-poslovne zgrade uzrokuje buku, narušava izgled okoliša i smanjuje kvalitetu života i rada, čime se bitno ograničava njezino pravo vlasništva. U prilog svojih navoda poziva se na odredbe Ustava Republike Hrvatske, kojima se jamči pravo vlasništva, te na Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i na praksu Europskog suda za ljudska prava (predmet Bistrović protiv Hrvatske) i Visokog upravnog suda RH. Naglašava da se naknada mora odrediti za umanjenje tržišne vrijednosti cijele nekretnine kao jedinstvene cjeline, a ne samo dijela obuhvaćenog pojasom služnosti. Također, ističe da je vještakinja Bolić ispravno primijenila načelo jedinstva nekretnine uzevši u obzir i zgradu na zemljištu, što su prethodni vještaci propustili učiniti. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev te obveže tužitelja na naknadu troškova spora zainteresiranoj osobi.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 26. veljače 2026., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenice zainteresirane osobe, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

8. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 31. srpnja 2015., a radi nepotpunog izvlaštenja ustanovljavanjem služnosti vodova na predmetnoj nekretnini u k. o. [katastarska općina], a radi rekonstrukcije postojećeg dalekovoda, sukladno pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli izdanoj od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, KLASA: UP/I-350-05/13-01/147, URBROJ: 531- 05-13-7 od 20. studenog 2013.

10. Među strankama ovoga spora nisu sporni uvjeti za provođenje izvlaštenja, već je sporno je li naknada za izvlaštenje u provedenom postupku pravilno određena. Pritom tužitelj smatra da je naknada utvrđena u previsokom iznosu, pri čemu smatra da je neosnovano naknada utvrđena primjenom Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" br. 105/15), koji je stupio na snagu nakon pokretanja postupka, kao i da su odredbe tog Pravilnika nepravilno primijenjene.

11. Prema odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" broj 74/14, 69/17, 98/19, dalje: ZION), za ustanovljenje služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je zbog ustanovljenja služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine.

12. Sukladno čl. 47. ZION-a, tržišna vrijednost nekretnine je vrijednost nekretnine koja se izražava sukladno čl. 25. st. 2. ovog Zakona.

13. Sukladno čl. 25. st. 2. ZION-a, vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.

14. Na predmetni postupak primjenjuju se i odredbe Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" br. 78/15, dalje: ZPVN), a koji je zakon stupio na snagu prije pokretanja istoga (25. srpnja 2015.), te se sukladno čl. 1. i čl. 3. tog Zakona primjenjuje i kod procjene tržišne vrijednosti nekretnine u postupku izvlaštenja.

15. Sukladno čl. 4. st. 1. t. 36. ZPVN-a, stupanj okrnjenosti opterećene nekretnine (u daljnjem tekstu: stupanj okrnjenosti) odnosi se na ograničenja u odnosu na vrstu i mjeru korištenja, kao i na ostala korištenja predmetne nekretnine neopterećene služnošću

16. Nastavno, budući da se u predmetnom postupku zahtjev za izvlaštenje odnosi za ustanovljavanje služnosti vodova (dalekovoda), to se u postupku primjenjuju odredbe članaka 29. i članaka 34. i 35. ZPVN, a temeljem čl. 55. ZPVN-a, i članci 50.

- 53. tog zakona, na odgovarajući način.

17. Sukladno čl. 29. ZPVN-a, prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti prava služnosti procjenitelj je dužan uzeti u obzir tržišnu vrijednost zemljišta neopterećenog pravom služnosti, kamatu na nekretnine, stupanj okrnjenosti pravom služnosti opterećene nekretnine, veličinu prostora za izvršavanje služnosti na poslužnoj nekretnini (pojasa ili puta) ili mjera korištenja cijele nekretnine (st. 1.). Iznos naknade prava služnosti utvrđuje se na temelju okrnjenosti koju proizvode umanjenja vrijednosti prostora za izvršavanje služnosti na poslužnoj nekretnini (pojasa ili puta) od strane vlasnika povlasne nekretnine ili umanjenja mjere korištenja cijele nekretnine (st. 2.). Za izračunavanje umanjenja vrijednosti iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odgovarajući koeficijenti u skladu s pravilnikom iz članka 25. ovoga Zakona (st. 3.). Osnovica za izračun tržišne vrijednosti prava služnosti jest tržišna vrijednost predmetne nekretnine neopterećene služnošću (st. 4.) Tržišna vrijednost prava služnosti je iznos naknade koji je vlasnik povlasne nekretnine dužan plaćati vlasniku poslužne nekretnine ili iznos naknade koji je nositelj osobne služnosti dužan plaćati vlasniku poslužne nekretnine (st. 5.).

18. Sukladno čl. 34. st. 1. ZPVN-a, okrnjenosti koje proizvode služnosti vodova obuhvaćaju:

1. vrstu voda

2. vrstu i mjeru korištenja služnošću opterećene nekretnine

3. ostala korištenja.

19. Sukladno nastavnim stavcima članka 34. ZPVN-a, vrsta voda obuhvaća vodove komunalne i druge infrastrukture (st. 2.). Stupanj okrnjenosti koji je prouzročen vrstom voda može se umanjiti konstrukcijskim rješenjima koja omogućuju nove tehnologije. Navedeno se osobito odnosi na postavljanje svjetlovodnih kabela u postojeće zaštitne cijevi ili na postojeće stupove nadzemne niskonaponske elektroenergetske ili elektroničke komunikacijske mreže, te se takvim konstrukcijskim rješenjem ne utječe na povećanje stupnja okrnjenosti nekretnine (st. 3.). Istovrsni vodovi mogu prouzročiti različite stupnjeve okrnjenosti u ovisnosti o njihovoj važnosti i veličini (st. 4). Vrsta i mjera korištenja služnošću opterećene nekretnine obuhvaća namjenu i koeficijent iskoristivosti cijele čestice, a može obuhvatiti i druge pokazatelje koji utječu na vrijednost nekretnine (st. 5). Ostala korištenja odnose se na mogućnosti izgradnje građevina za koje nije potrebna suglasnost vlasnika prema posebnom propisu, uređenje građevne čestice te hortikulturno uređenje na prostoru za izvršavanje služnosti vodova na poslužnoj nekretnini (pojasu) (st. 6). Prilikom razmatranja stupnja okrnjenosti ne uzimaju se u obzir ograničenja koja proizlaze iz propisa o minimalnoj udaljenosti između građevine i međe (st. 7). Ako okrnjenost ne umanjuje mjeru korištenja cijele nekretnine, stupanj okrnjenosti izražava se kao postotak umanjenja u odnosu na opterećenu površinu. U tom slučaju primjenjivat će se koeficijenti za preračunavanje za vrijednost služnosti vodova prema pravilniku iz članka 25. ovoga Zakona (st. 8). Ako okrnjenost umanjuje mjeru korištenja cijele nekretnine, primjenjivat će se koeficijenti za preračunavanje kao razlika u vrijednosti građevnih čestica, zbog različite mjere njihova korištenja, između predmetne nekretnine neopterećene služnošću i dijela predmetne nekretnine koji nije opterećen služnošću prema pravilniku iz članka 25. ovoga Zakona (st. 9.).

20. Sukladno čl. 35. ZPVN-a, veličina opterećene površine služnosti vodova obuhvaća zaštitni pojas koji se određuje prema posebnom propisu. Ako se izravno iz propisa ne može utvrditi veličina zaštitnog pojasa, moguće je pribaviti izvadak iz katastra vodova i/ili odgovarajuću ispravu nadležne komunalne tvrtke ili drugog dobavljača koji je vlasnik ili korisnik vodova (izvadak iz pogonskog katastra) (st. 1.). U slučaju da se zaštitni pojasevi djelomično ili u potpunosti preklapaju, zbroj pojedinačnih umanjenja na opterećenoj površini ne smije biti veći od tržišne vrijednosti iste površine služnošću neopterećene nekretnine (st. 2.).

21. Sukladno čl. 35. st. 3. ZPVN-a, služnost će se u slučaju iz stavka 2. ovoga članka izračunati posredno:

1. na način da se zasebno izračunaju opterećene površine za svaki zaštitni pojas (zanemarujući preklapanja), a izračunani će se iznosi zbrojiti

2. nakon toga izračunat će se postotak udjela svake pojedine opterećene površine u odnosu na prethodno izračunani zbroj

3. tako dobiveni udjeli pomnožit će se s ukupnom površinom opterećenog dijela nekretnine, odgovarajućim koeficijentom za preračunavanje vrijednosti služnosti vodova i jediničnom tržišnom vrijednošću nekretnine neopterećene služnošću 4. prethodno izračunani umnošci zbrojit će se, a njihov zbroj odgovara služnosti.

22. Sukladno čl. 35. st. 4. ZPVN-a, u slučaju s integriranom infrastrukturom, određuje se jedan zaštitni pojas, a stupanj okrnjenosti opterećene nekretnine određuje se prema važnosti i veličini integrirane infrastrukture, a ne prema zbroju zaštitnih pojasa pojedinih vodova u sklopu iste, a sukladno čl. 35. st. 5. ZPVN-a, prilikom procjene iznosa naknade za služnost vodova, neovisno o stupnju okrnjenosti nekretnine, prvenstveno se primjenjuju posebni propisi.

23. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je naknada za nepotpuno izvlaštenje utvrđena na temelju nalaza i mišljenja vještakinje Celestine Bolić. U citiranom nalazu i mišljenju vještakinja utvrđuje da predmetna nekretnina predstavlja izgrađeno građevinsko zemljište, na kojem je izgrađena (legalna) stambeno-poslovna zgrada katnosti P+2, te na kojem se s obzirom na dosegnutu površinu izgrađenosti više ne može graditi. Nastavno utvrđuje da pojas širine dalekovoda iznosi 2x15 m, pri čemu zona zahvata vodova dalekovoda prolazi isključivo preko dvorišta (parkirališta) i ne zahvaća samu zgradu, no da je utvrđeno prisustvo buke (zujanje) od utjecaja dalekovoda, pa da stoga uslijed dalekovoda čitava zgrada trpi umanjenje vrijednosti. Nastavno je vještakinja primjenom poredbene metode utvrdila da tržišna vrijednost čitave nekretnine (zemljišta i zgrade) iznosi 8.658.792,80 kn, a da koeficijent umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine sukladno odredbi priloga 3. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina iznosi 0,10 (odnosno 10%), budući da taj stupanj okrnjenosti zahvaća čitavu nekretnine, a što iznosi 865.879,28 kn.

24. Prvotno valja navesti da ovaj Sud nalazi neosnovanim prigovor tužitelja glede primjene citiranog Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“ broj 105/15). Naime, iako je točno da je navedeni Pravilnik stupio na snagu nakon pokretanja postupka (3. listopada 2025.), isti je donijet na temelju čl. 25. i čl. 68. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, te se na temelju čl. 68. st. 2. tog Zakona primjenjivao u vrijeme izrade nalaza i mišljenja vještakinje Bolić, budući je stupanjem na snagu tog Pravilnika prestao važiti raniji Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 79/14). Osim toga, na primjenu tog Pravilnika i koeficijenata propisanim istime kod utvrđivanje naknade za nepotpuno izvlaštenje ustanovljavanjem služnosti vodova izričito upućuju i citirane odredbe čl. 29. st. 3. i čl. 34. st. 8. i st. 9. ZPVN-a. Stoga se ne radi o retroaktivnoj primjeni prava, te su u tom dijelu navodi tužitelja cijenjeni neosnovanima, kako je to detaljno obrazložio i tuženik.

25. Međutim, Sud smatra da se za sada ne mogu otkloniti prigovori tužitelja glede same metodologije vještačenja, odnosno utvrđivanja naknade za nepotpuno izvlaštenje.

26. Naime, u korištenom vještačenju utvrđeno je da predmetna služnost vodova, iako zahvaća samo zračni prostor iznad dvorišta (parkirališta) okrnjuje – zahvaća čitavu nekretninu, uključujući i stambeno-poslovnu zgradu, te je s tim u svezi naknada izračunata množenjem utvrđene tržišne vrijednosti čitave nekretnine (zgrade s dvorištem) s koeficijentom 0,10. Pritom vještakinja svoj zaključak o okrnjenosti čitave nekretnine temelji na utvrđenoj činjenici buke odnosno zujanja dalekovoda (koji je u međuvremenu izgrađen), a što da umanjuje tržišnu vrijednost čitave nekretnine.

27. Međutim, sukladno citiranim odredbama, stupanj okrnjenosti opterećene nekretnine odnosi se na ograničenja u odnosu na vrstu i mjeru korištenja, kao i na ostala korištenja predmetne nekretnine neopterećene služnošću (čl. 4. st. 1. t. 36. ZPVN), te obuhvaćaju vrstu voda, vrstu i mjeru korištenja služnosti opterećene nekretnine, te ostala korištenja (čl. 34. st.1. ZPVN). Pritom vrsta i mjera korištenja služnošću opterećene nekretnine obuhvaća namjenu i koeficijent iskoristivosti cijele čestice, a može obuhvatiti i druge pokazatelje koji utječu na vrijednost nekretnine (čl. 34. st. 5. ZPVN-a), dok se ostala korištenja odnose na mogućnosti izgradnje građevina za koje nije potrebna suglasnost vlasnika prema posebnom propisu, uređenje građevne čestice te hortikulturno uređenje na prostoru za izvršavanje služnosti vodova na poslužnoj nekretnini (pojasu) (čl. 34. st. 6. ZPVN-a).

28. Nastavno, ovisno o tome umanjuje li okrnjenost mjeru korištenje cijele nekretnine, odredba čl. 34. ZPVN-a propisuje različitu metodologiju daljnjeg izračuna naknade:

- ako okrnjenost ne umanjuje mjeru korištenja cijele nekretnine, stupanj okrnjenosti izražava se kao postotak umanjenja u odnosu na opterećenu površinu. U tom slučaju primjenjivat će se koeficijenti za preračunavanje za vrijednost služnosti vodova prema pravilniku iz članka 25. ovoga Zakona (st. 8), ali

- ako okrnjenost umanjuje mjeru korištenja cijele nekretnine, primjenjivat će se koeficijenti za preračunavanje kao razlika u vrijednosti građevnih čestica, zbog različite mjere njihova korištenja, između predmetne nekretnine neopterećene služnošću i dijela predmetne nekretnine koji nije opterećen služnošću prema pravilniku iz članka 25. ovoga Zakona (st. 9.).

29. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da nije sporno da se pojas služnosti pruža samo iznad parkirališta zgrade, a iz nalaza i mišljenja proizlazi da na predmetnoj nekretnini daljnje građenje i inače ne bi bilo dopušteno uslijed već iskorištenih maksimalnih prostornih parametara, Sud smatra da nalazom i mišljenjem nije adekvatno obrazloženo u čemu se sastoji okrnjenost čitave nekretnine, odnosno na koji će način predmetna služnost vodova predstavljati ograničenje u odnosu na vrstu i mjeru korištenja čitave nekretnine.

30. Nastavno, sve i da je utvrđenje u pogledu postojanja okrnjenosti koja umanjuje mjeru korištenja cijele nekretnine točno, proizlazi da prilikom izračuna naknade nije korištena metoda iz čl. 34. st. 9. ZPVN-a (koeficijenti za preračunavanje kao razlika u vrijednosti građevnih čestica, zbog različite mjere njihova korištenja, između predmetne nekretnine neopterećene služnošću i dijela predmetne nekretnine koji nije opterećen služnošću prema pravilniku).

31. Stoga Sud smatra da tužitelj osnovano prigovara predmetnom nalazu i mišljenju, kojemu je prigovarao i podnescima dostavljenima u tijeku postupka i izjavljenoj žalbi, a na koje prigovore upravna tijela nisu odgovorila niti iste otklonila.

32. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da upravna tijela svoja rješenja temelje na iznijetom nalazu i mišljenju, proizlazi da se pobijano rješenje tuženika, a ni rješenje o izvlaštenju, ne mogu ocijeniti zakonitima. Stoga je valjalo na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a ista poništiti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Prvostupanjsko tijelo će u ponovnom postupku, ovisno o očitovanjima stranaka i vlastitoj ocjeni glede ekonomičnosti, ili pozvati vještakinju Bolić na uređenje i dopunu nalaza i mišljenja, ili provesti novo vještačenje, pri čemu će voditi računa o uputama suda glede primjene odredaba ZPVN-a.

33. Stoga je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a u svezi čl. 119. st. 4. ZUS-a predmet je vraćen na ponovni postupak, budući da će u konkretnom slučaju postupak brže i lakše provesti upravno tijelo.

34. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa). Budući da je tužitelj u predmetnom sporu uspio u cijelosti, to je istome priznat kao opravdan i nužan zatraženi trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava tužbe te pristupa na ročištu za raspravu održano 26. veljače 2026., za svaku radnju u visini od po 500,00 bodova, vrijednost boda 2 EUR (Tbr. 27.1. i Tbr. 27.2. u svezi Tbr. 54. Tarife), u ukupnom iznosu od 2.000,00 EUR, uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (500,00 EUR - Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 EUR, koje je troškove dužan naknaditi tuženik, koji je u ovome sporu izgubio u cijelosti (t. IV. izreke presude). Budući da zainteresirana osoba nije uspjela u ovome sporu, to istoj ne pripada pravo na naknadu troškova spora (t. V. izreke presude).

35. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 19. ožujka 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točaka I., II. i III. ove presude žalba nije dopuštena (čl. 127. st. 1. ZUS- a). Protiv točaka IV. i V. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Florijanu Matiću, odvjetniku u Rijeci, Korzo 22

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz spis upravnog postupka

- opunomoćenici zainteresirane osobe Seniji Kovačić, odvjetnici u Rijeci, Ciottina 17B