REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-467/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB: 76674680107, protiv ovršenika ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zrinki Prlić, odvjetnici u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 19. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 10. veljače 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave – presude Općinskog suda u Karlovcu, pod poslovnim brojem: Povrv-379/2013 od 13. siječnja 2014. (zahtjeva za izravnu naplatu podnesen 28. siječnja 2026.), kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Karlovcu, pod poslovnim brojem: Povrv-379/2013 od 13. siječnja 2014. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 10. veljače 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Karlovcu, pod poslovnim brojem: Povrv-379/2013 od 13. siječnja 2014.

2. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). U bitnom ovršenik navodi da je predmetna osnova za plaćanje već ranije bila evidentirana u očevidniku osnova za plaćanje, te da je ista bila isknjižena 12. prosinca 2018. Zatim, da je ovrhovoditelj temeljem Ugovora o prijenosu prava i tražbina iz ovršnih isprava stekao ovu tražbinu za koju su po ovom isknjiženju već bili ispunjeni uvjeti radi nemogućnosti izvršenja temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine 68/18, 02/20, 46/20 i 47/20; dalje: ZPONS). Međutim, da je unatoč tome ovrhovoditelj ponovno podnio spornu sudsku odluku na izravnu zapljenu. Slijedom navedenog, ovršenik se poziva na čl. 12. st. 1. ZPONS-a, a kojim je propisano da ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od tri (3) godine od primitka u Agenciju, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest (6) mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni navedeni uvjeti. Također, ovršenik u bitnom ističe da je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 27. studenog 2019., broj: Su-IV- 245/2019-3, usvojen sljedeći zaključak: „6. Je li dopušten prijedlog ovrhovoditelja da Financijska agencija, nakon što je na temelju čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prestala postupati po rješenju o ovrsi i isto izbrisala iz Očevidnika, ponovno navedeno rješenje o ovrsi upiše u Očevidnik i nastavi postupati sukladno istome? Nije dopušten prijedlog ovrhovoditelja da Financijska agencija, nakon što je na temelju čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prestala postupati po rješenju o ovrsi i isto izbrisala iz Očevidnika, ponovno navedeno rješenje o ovrsi upiše u Očevidnik i nastavi postupati sukladno istome.“ U odnosu na prijedlog za odgodu od 10. veljače 2026. ovršenik predlaže odgoditi izdavanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne navodeći do kada predlaže odgodu. Ovršenik smatra da bi u slučaju provedbe ovrhe za njega nastala nepopravljiva šteta značajnog iznosa, te da bi mu nastupile teške i nepopravljive posljedice, jer bi mu bila narušena osobna egzistencija s obzirom da ne bi mogao slobodno raspolagati značajnim dijelom svojih budućih prihoda. Kao bitno navodi i da je nezaposlena osoba bez stalnih novčanih prihoda, a u prilog navedenog je dostavio Potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 02. veljače 2026. (list 35. spisa). Također, u prilog dugotrajne insolventnost ovršenik navodi da je nad njim bio proveden i jednostavni postupak stečaja potrošača u kojem je 11. siječnja 2023. bilo doneseno rješenje ovog suda, pod poslovnim brojem: Sp- 2296/2022 kojim je bio oslobođen od obveze u odnosu na vjerovnika B2 KAPITAL d.o.o., ali da je osnova za plaćanje koja je predmet ovog postupka u tom trenutku bila isknjižena iz očevidnika, pa da nije bila obuhvaćena ovim rješenjem. Nadalje, ovršenik je naveo da u svom vlasništvu nema nikakvu nekretninu ili vrijednu pokretninu, odnosno da je podstanar. I naposljetku, ovršenik potražuju troškove na ime sastava prijedloga i sudskih pristojbi u ukupnom iznosu od 724,55 EUR-a.

3. Prijedlozi ovršenika od 10. veljače 2026. dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje, a ovrhovoditelj se podneskom od 04. ožujka 2026. u cijelosti usprotivio ovršenikovim navodima. Ovrhovoditelj u bitnom navodi da je u cijelosti pogrešno ovršenikovo pozivanje na čl. 12. ZPONS-a, budući da se u konkretnom postupku radi o postupku izravne naplate, a ne o postupku sudske ovrhe. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj se poziva na praksa Vrhovnog suda RH, točnije na rješenje pod poslovnim brojem: Rev 274/2023 od 10. siječnja 2024., u kojem je Vrhovni sud RH zauzeo sljedeće stajalište: "Dopušten je prijedlog ovrhovoditelja da Financijska agencija, nakon što je, na temelju čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, u postupku izravne naplate prestala postupati po zahtjevu za izravnu naplatu i osnovu izbrisala iz Očevidnika, ponovno istu osnovu temeljem novog zahtjeva za izravnu naplatu upiše u Očevidnik i nastavi postupati sukladno istome.'' Nadalje, u odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj ukazuje na činjenicu da bi usvajanjem odgode ovrhe, FINA-a odgodila isključivo postupanje po drugoj ovršnoj radnji, odnosno da bi odgodila samo prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja, pa da ovršenik ni u tom slučaju ne bi mogao raspolagati sa ovim novčanim sredstvima.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 10. veljače 2026. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe zbog nastanka nepopravljive imovinske štete, jer ne bi mogao raspolagati povremenim prihodima iz kojih namiruje svoje egzistencijalne potrebe. Međutim, eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju. Nadalje, nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.

9. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st. 1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

10. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

11. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlozima u ovom postupku, te nije niti pozvan na plaćanje pristojbi, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

12. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

13. Kako ovršenik ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 19. ožujka 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Spis