REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-610/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja KREKIĆ AVANGARD d.o.o., Bibinje, Poslovna zona Lonići 6, OIB: 90749374969, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Bačić i partneri u Zadru, protiv ovršenika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Pisarnica Zagreb I., bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, dana 19. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-163/2023-259 od dana 28. srpnja 2025., djelomično preinačene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3508/2025-5 od dana 21. listopada 2025., do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.

II. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od dana 23. veljače 2026. odlučit će se nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja od dana 04. ožujka 2026. za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 23. veljače 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-163/2023-259 od dana 28. srpnja 2025., djelomično preinačene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3508/2025-5 od dana 21. listopada 2025.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-163/2023-259 od dana 28. srpnja 2025., djelomično preinačene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3508/2025-5 od dana 21. listopada 2025 ., a radi naplate iznosa od 5.573.892,37 EUR. Navodi da je protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3508/2025-5 od dana 21. listopada 2025. podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije. U slučaju usvajanja revizije i ukidanja, odnosno preinačenja ovršne isprave podnesene na izravnu naplatu, ovršeniku će biti onemogućeno vratiti od ovrhovoditelja novčana sredstva koja su mu u postupku izravne naplate zaplijenjena i prenesena ovrhovoditelju. Svoje navode temelji na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za financije Emila Mihaline, koji je dostavio u prilogu prijedloga Naime, vještak na temelju sveobuhvatne analize poslovanja ovrhovoditelja zaključuje kako ovrhovoditelj u svom poslovanju djeluje s minimalnim rezervom likvidnosti te nema na raspolaganju veliku gotovinsku zalihu niti kratkoročnu financijsku imovinu kojom bi moglo pokriti obvezu povrata 5,60 mil. EUR za slučaj da isti naplati u ovom postupku izravne naplate. Za slučaj obveze ovrhovoditelja da predmetni iznos treba vratiti ovršeniku isto bi zahtijevalo pretvaranje znatnog dijela potraživanja u gotovinu ili hitno vanjsko financiranje (npr. kreditom), uz pretpostavku da su potraživanja uopće naplativa u punom iznosu i na vrijeme. No, svako kašnjenje ili neuspjeh u vraćanju predmetnog iznosa ovrhovoditelju bi otežalo likvidnost do točke da ovrhovoditelj ne bi mogao ispuniti svoje tekuće obveze i istovremeno vratiti ovršeniku naplaćeni iznos u slučaju uspjeha ovršenika u postupku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Vještak zaključuje kako ovrhovoditelj spada u srednje poduzetnike po veličini, s time što raspoloživi kapital čini relativno mali dio ukupne pasive, odnosno izvora poduzeća/ovrhovoditelja. Konkretno, 2024. vlastiti kapital čini samo 20,5% ukupnih izvora financiranja, dok su obveze oko 79,5%, što govori o značajnoj zaduženosti ovrhovoditelja. Vještak ocjenjuje da iznos koji je predmet ovoga postupka izravne naplate predstavlja iznos koji je za čak 160% viši od ukupne dobiti ovrhovoditelja u posljednje tri godine, što sve u ukupnosti ukazuje na objektivnu nemogućnost da bi ovrhovoditelj, u slučaju uspjeha ovršenika u postupku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, mogao vratiti predmetno naplaćeni iznos ovršeniku, odnosno ukoliko bi i mogao tada bi za to ovrhovoditelju bilo potrebno vrijeme od nekoliko godina. Vještak ukazuje i na javno dostupne podatke o sudskim postupcima, a ujedno i kaznenim postupcima, koji se vode u vezi poslovanja kako ovrhovoditelja tako i odgovornih osoba i članova društva ovrhovoditelja. Tako vještak ukazuje i na potencijalne obveze koje ovrhovoditelj ima prema drugih poslovnim subjektima i to konkretno društvu Centar d.o.o. u iznosu od čak 2,13 mil. EUR, što također ukazuje na znatno otežanu poziciju ovrhovoditelja da vrati ovršeniku novčani iznos koji bi naplatio u ovom postupku izravne naplate. Pri svemu vještak analizira i potencijalnu kreditnu sposobnost ovrhovoditelja ističući kako je ovrhovoditelj, odnosno s njim povezana ovlaštena osoba/član društva u dosadašnjem poslovanju drugih pravnih osoba u kojima je također bio ovlaštena osoba iste odveo bilo u stečaj ili u stečaj koji je doveo do brisanja pravne osobe što, prema mišljenju vještaka, kreditne institucije (banke) posebno analiziraju, radi čega nije realno očekivati da bi ovrhovoditelj, za slučaj da bude morao vratiti iznos od gotovo 5,6 mil. EUR koji bi naplatio od ovdje ovršenika, mogao uopće realizirati kredit kod poslovne banke radi podmirivanja takve svoje potencijalne obveze vraćanja naplaćenog u ovom postupku izravne naplate, posebno ukazujući kako su raspoloživa sredstva koja je ovrhovoditelj imao na raspolaganju na kraju poslovne godine iznosila svega 600.000,00 EUR, dok u ovom postupku izravne naplate želi naplatiti od ovršenika iznos od čak 5.573.892,37 EUR. Stoga je mišljenje vještaka da, ukoliko ovršenik uspije sa revizijom, postoji realna opasnost da ovrhovoditelj neće biti u mogućnosti predmetni iznos vratiti ovršeniku. Stoga ovršenik predlaže sudu odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno revizije.

3. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 04. ožujka 2026. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka financijske struke NN, ovrhovoditelj navodi da se radi o privatno naručenom vještvu za potrebe ovršenika, a ne za sudski spis. Vještak Emil Mihalina je član grupe Agram u kojoj je i ovršenik, pa tako i u tvrtkama Agram invest, Agram brokeri, Medora hoteli i ljetovališta itd. gdje je član nadzornog odbora s punomoćnikom ovršenika, odvjetnikom Hrvojem Pelclom, o čemu kao dokaz prilaže izvatke iz sudskog registra (list 377-384 spisa). Dalje, ovrhovoditelj navodi da ima u svom vlasništvu nekretnine i to: a) k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 19.647 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. odjela [adresa], u naravi poslovna zgrada i dvorište, koja nekretnina je procijenjena u 2025. godini na iznos od 6.810.000 EUR tržišne vrijednosti te je temeljem navedene procjene zaključen ugovor o okvirnom iznosu zaduženja s Erste bankom na iznos od 6.500.000 EUR; b) poslovni prostor u Šibeniku u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], procijenjen na 1.790.000 EUR te je temeljem navedenog elaborata OTP banka odobrila ovrhovoditelju limit kreditiranja na iznos od 2.650.000 EUR; c/ poslovni prostor u Splitu u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Splitu, površine 428 m2, uvećano za pripadajuće prostore, prosječna vrijednost po m2: 4.000 - 5.000 EUR = ukupno oko 2.000.000 EUR; d/ poslovni prostor i garaže u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. odjela Zagreb, površine 147 m2, vrijedna oko 500.000 EUR. Ukupno na nekretninama ima upisano pravo vlasništva na iznos od oko 11.100.000 EUR, uvećano za vrijednost prostora izvan poslovne zgrade u [adresa] od 13.000 m2 ili oko 4.000.000 EUR. Dalje, ovrhovoditelj navodi da samo u 2026. ima zaključene ugovore o izvođenju radova u ukupnom ugovorenom iznosu od 43.067.877,48 EUR. O navedenom dostavlja kao dokaz ugovore o građenju (list 385-415 spisa). Ovrhovoditelj prilaže i podatke o solventnosti izdane dana 22.01.2026. od Zagrebačke banke, koja je banka ovrhovoditelja, iz koje potvrde je vidljivo da je ovrhovoditelj u 30 dana imao priljev od 4.160.077 EUR, da nema kredita, da nije u blokadi, da nema nepodmirenih obveza (list 417 spisa). Nadalje, ovrhovoditelj prilaže Potvrdu Porezne uprave, Područnog ureda u [adresa] od 02. ožujka 2026. godine iz koje je vidljivo da nema nikakvih dugova prema poreznoj upravi (list 416 spisa).

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava je osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Ovršenik navodi da je protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3508/2025-5 od dana 21. listopada 2025., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena ovršna isprava podnesena na izravnu naplatu (presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-163/2023- 259 od dana 28. srpnja 2025.), podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije, a što je i utvrđeno uvidom u spis (list 89-188 spisa). Budući je ovršenik podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije, ispunjena je pretpostavka propisana odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a, kojom je propisano da će sud odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ako je protiv odluke na temelju koje se provodi pljenidba i prijenos podnesen pravni lijek.

8. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim.

9. Naime, prije svega valja reći da vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika.

10. Uvidom u predmetni zahtjev za izravnu naplatu (list 10-11 spisa) utvrđeno je da je dana 19. veljače 2026. ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu kojim zahtjeva izravnu naplatu novčane tražbine temeljem presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-163/2023-259 od dana 28. srpnja 2025., djelomično preinačene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3508/2025-5 od dana 21. listopada 2025., pri čemu ovrhovoditelj zahtjeva naplatu tražbine iz ovršne isprave u cijelosti te zahtjeva u cijelosti naplatu zateznih kamata na troškove postupka koje nisu određene osnovom za plaćanje od dana donošenja odluke do isplate.

11. Uvidom u ovršnu ispravu podnesenu na izravnu naplatu - presudu Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-163/2023-259 od dana 28. srpnja 2025., djelomično preinačenu presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3508/2025-5 od dana 21. listopada 2025. (list 14-77 spisa), utvrđeno je da je istom naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju na ime osigurnine iznos od 2.881.882,43 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 25. listopada 2017. (točka I. izreke presude); naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju na ime troškova raščišćavanja iznos od 86.456,47 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. lipnja 2018. (točka II. izreke presude); naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju na ime troškova početka uklanjanja građevine iznos od 23.907,82 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. lipnja 2018. (točka III. izreke); naloženo ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju troškove parničnog postupka u iznosu od 315.536,67 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 28. srpnja 2025. (točka VII. Izreke); naloženo ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju troškove parničnog postupka u iznosu od 50.991,41 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. listopada 2025. (točka VIII. Izreke).

12. Uvidom u podatke koji prileže spisu (list 189-203 spisa) utvrđeno je da je ovrhovoditelj u 2024. ostvario dobit od 512.244,00 EUR, u 2023. ostvario dobit od 551.756,00 EUR, u 2022. ostvario dobit od 392.999,00 EUR, u 2021. ostvario dobit od 213.942,00 EUR te u 2020. ostvario dobit od 651.139,00 EUR.

13. Uvidom u izvadak iz BZP-a (list 364-365 spisa), sa stanjem na dan 13. listopada 2025., utvrđeno je da je ovrhovoditelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk odjel [adresa], u naravi dvorište i poslovna zgrada, ukupne površine 19647 m2, ali da je ista nekretnina opterećena založnim pravom (hipotekom) na iznos od 3.670.000,00 EUR u korist Erste & Steiermärkische Bank d.d. te založnim pravom (hipotekom) na iznos od 6.500.000,00 EUR u korist Erste & Steiermärkische Bank d.d.

14. Ovrhovoditelj je dostavio sudu izvadak iz BZP-a (list 369-370 spisa) za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk odjel Šibenik, sa stanjem na dan 15. rujna 2025. No, iz istog proizlazi da je vlasnik opisane nekretnine Grad Šibenik, a ne ovrhovoditelj.

15. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 373-374 spisa), sa stanjem na dan 02. ožujka 2026., utvrđeno je da je ovrhovoditelj vlasnik tri poslovna prostora u Splitu (površine 141,20 m2, 174,90 m2 i 112,00 m2), u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk odjel Split.

16. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 375-376 spisa), sa stanjem na dan 02. ožujka 2026., utvrđeno je da je ovrhovoditelj vlasnik dviju garaža, svaka površine 15,56 m2 sa dva parkirna mjesta, te vlasnik poslovnog prostora površine 115,70 m2, u stambenoj zgradi u [adresa], sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk odjel Zagreb.

17. Imajući u vidu, s jedne strane, izuzetno visok novčani iznos koji bi u predmetnom postupku izravne naplate trebao biti prenesen ovrhovoditelju (5.573.892,37 EUR), te imajući u vidu, s druge strane, da je ovrhovoditelj u 2024., 2023., 2022., 2021. i 2020. godini ostvario višestruko manju dobit od iznosa koji bi trebao biti prenesen, ocjena je ovog suda da postoji vjerojatnost da ovrhovoditelj neće biti u mogućnosti vratiti ovršeniku novčana sredstva koja će mu u postupku izravne naplate biti prenesena, u slučaju ako ovršenikov prijedlog za dopuštenje revizije bude prihvaćen i ako nakon toga ovršenikova revizija bude usvojena te ukinuta, odnosno preinačena odluka koja je ovršna isprava u ovoj pravnoj stvari, slijedom čega je ocjena ovog suda da postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

18. U odnosu na okolnost da ovrhovoditelj u svom vlasništvu ima više nekretnina, valja reći da nekretnine nisu likvidna sredstva (novac na računu) pa u slučaju potrebe za povratom prenesenih sredstava ovršenik bi morao pokrenuti novi, dugotrajni sudski postupak radi povrata sredstava i provedbe ovrhe na nekretninama ovrhovoditelja, a što samo po sebi potvrđuje da se radi o šteti koju je teško nadoknaditi u razumnom roku. Pri tome valja reći i to da je jedna od nekretnina za koju ovrhovoditelj navodi da je procijenjena u 2025. godini na iznos od 6.810.000 EUR tržišne vrijednosti (nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk odjel [adresa]) opterećena založnim pravom (hipotekom) na iznos od 3.670.000,00 EUR u korist Erste & Steiermärkische Bank d.d. te založnim pravom (hipotekom) na iznos od 6.500.000,00 EUR u korist Erste & Steiermärkische Bank d.d.

19. U odnosu na navod ovrhovoditelja da je u (proteklih) 30 dana imao priljev od 4.160.077 EUR, o čemu je kao dokaz dostavio potvrdu banke ovrhovoditelja izdanu dana 22. siječnja 2026. (list 417 spisa), valja reći da priljev nije jednak dobiti (neto imovini). Priložena potvrda banke prikazuje isključivo promet po računu (ukupni priljev) u promatranom razdoblju (u zadnjih 30 dana), a ne stvarno financijsko stanje, likvidnost ili imovinu ovrhovoditelja. Visoki priljevi mogu biti rezultat kredita, kratkoročnih pozajmica, naplate potraživanja koja se odmah prosljeđuju dalje ili plaćanja dobavljača.

20. U odnosu na navod ovrhovoditelja da samo u 2026. ima zaključene ugovore o izvođenju radova u ukupnom ugovorenom iznosu od 43.067.877,48 EUR, o čemu je kao dokaz dostavio ugovore o građenju (list 385-415 spisa), valja reći da se ovdje radi o potencijalnom, a ne stečenom potraživanju. Ugovori o građenju predstavljaju samo potencijalnu, a ne sigurnu imovinu koja bi jamčila povrat prenesenih sredstava. Ugovori o građenju predstavljaju pravni posao kojim se tek stječe pravo na naplatu nakon uredno izvršenih radova. To nije siguran novac na koji se može računati niti likvidna imovina. Realizacija navedenog iznosa ovisi o nizu neizvjesnih faktora: urednom ispunjenju obveza samog ovrhovoditelja kao izvođača, preuzimanju radova bez nedostatka od strane naručitelja, kao i solventnosti samih naručitelja.

21. Sud je prilikom donošenja ove odluke naročito uzeo u obzir da odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ima samo ograničeno vremensko trajanje, a predmetno potraživanje ovrhovoditelja osigurano je i zaštićeno samom zapljenom na računu ovršenika te da ovršenik zaplijenjenim novčanim sredstvima ne može raspolagati pa su navedena novčana sredstva osigurana i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez navedenih novčanih sredstava. To zapravo i jest smisao instituta odgode ovrhe - da je, s jedne strane, potraživanje ovrhovoditelja osigurano i zaštićeno (zapljenom na računu ovršenika), a da, s druge strane, ne nastane šteta ovršeniku. Uzimajući u obzir da odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ima ograničeno vremensko trajanje, a potraživanje ovrhovoditelja osigurano je samom zapljenom na računu ovršenika, ovaj sud je stajališta kako pretežu razlozi u korist ovršenika te je potrebno odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji.

22. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi sa čl. 210. st. 2. OZ- a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

23. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od dana 23. veljače 2026. odlučit će se nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o ovršenikovom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno o ovršenikovoj reviziji obzirom osnovanost navedenog zahtjeva ovisi o tome hoće li ovršenik uspjeti u tom postupku, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

24. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 04. ožujka 2026. na prijedlog ovršenika.

25. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan.

26. Naime, čl. 14. st. 4. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

27. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu obzirom očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, ovrhovoditelj nema obvezu očitovanja. Sud je ovrhovoditelju u ovom postupku omogućio, ali ne i naložio (primorao ga) da odgovori na prijedlog ovršenika.

28. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 19. ožujka 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. FINI

4. u spis

Z/ kal.15 dana