REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] K 5

Poslovni broj: Us I-41/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja KĐ iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Matteo Manarin, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Gregović, Rijeka, Vatroslava Lisinskog 6, odvjetnik protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, izmjene podataka u katastarskom operatu, 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi radi oglašivanja ništavim i poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/24-07/501, URBROJ: 541-11/6-24-2 od 28. studenog 2024. i rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-07/24-02/7, URBROJ: 541-19-

02/5-24-9 od 15. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-07/24-02/7, URBROJ: 541-19-02/5-24-9 od 15. srpnja 2024. toč. 1. izreke u katastarskom operatu općine Zamet mijenjaju se podaci u Posjedovnom listu: 1095 – te se sada u novi Posjedovni list: 1095 i 5570 upisuju novi – sve kako je to precizno navedeno u izreci navedenog rješenja pod A) Dosadašnje stanje i B) Novo Stanje te se u toč. 2. izreke u katastarskom operatu iz toč. 1. osniva katastarska čestica broj [katastarska čestica] za koju rješenje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovane katastarske čestice.

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-932-07/24-07/501, URBROJ: 541- 11/6-24-2 od 28. studenog 2024. odbio žalbu ovdje tužitelja izjavljenu protiv citiranog prvostupanjskog rješenja kao neosnovanu.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u opsežnoj tužbi ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanja, pogrešnu primjenu materijalnog prava te bitnu povredu odredbi Zakona o općem upravnom postupku (čl. 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 30., 51., 52., 98., 101., 105. i 113.) kao i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (čl. 90., 91. ) i Pravilnika o geodetskim elaboratima (čl. 73., 74., 82.). Bitna povreda odredbi upravnog postupka očituje se prvenstveno u činjenici da iz pobijanog rješenja tuženika nije razvidno koji su stvarni razlozi odbijanja žalbe tužitelja pri čemu razlozi koji su rješenjem tuženika dani nisu razumni i nemaju pravnu podlogu odnosno pravno su irelevantni. Pozivom na odredbu čl. 120. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ističe kako je tuženik propustio odlučiti o sljedećem: navodu da prvostupanjskim rješenjem od 15. srpnja 2024. nisu ocjenjeni svi zahtjevi i navodi tužitelja sadržani u žalbi tužitelja od 29. siječnja 2024., navodu da prvostupanjsko rješenje od 15. srpnja 2024. ne sadrži razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva tužitelja iznesen u žalbi žalitelja od 29. siječnja 2024., navodu da su prvostupanjskim rješenjem od 15. srpnja 2024. počinjene povrede odredbi čl. 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 30., 51., 52., 98., 101., 105. i 113. Zakona o općem upravnom postupku, navodu da tužitelj nije obaviješten ni pozvan da sudjeluje u postupku izmjere i izrade Geodetskog elaborata, navodu da tužitelj nije potpisao ni izvješće ni suglasnost (ni na izmjere ni na Geodetski elaborat), navodu da je očito da Geodetski elaborat nije donesen primjenom geodetskih i katastarskih propisa, navodu da potvrda geodetskog elaborata ne sadrži činjenice da li su Geodetskom elaboratu priložene sve potrebne isprave, sva druga potrebna dokumentacija, svi dokazi, sve potrebne potvrde i sve suglasnosti, navodu da potvrda nije ispunila uvjete geodetskih i katastarskih propisa ni upravnog postupka, donesena primjenom geodetskih i katastarskih propisa, navodu da potvrda nije donesena primjenom odredbi upravnog postupka. Pozivom na odredbu čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku ukazuje na povredu načela izjašnjavanja stranke. Kao odlučno u konkretnom predmetu tužitelj ističe da je Ugovorom o kupoprodaji stana br. 00261 od 19. prosinca 2001. (dalje u tužbi: Ugovor) sklopljenim s Republikom Hrvatskom, Ministarstvom obrane kupio nekretninu u [adresa], dvosoban stan (čl. 1. tč. 1. Ugovora) u stambenoj zgradi koja je izgrađena na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (čl. 1. tč. 2. Ugovora) čime je postao suvlasnikom tog zemljišta (čl. 1. tč. 4. Ugovora) i nositelj prava na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1814 m2, sa čime je tuženik upoznat. Stoga Geodetski elaborat nije izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima budući da tužitelj kao nositelj prava na katastarskoj čestici na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1814 m2 nije sukladno čl. 90. st. 1. Zakona obaviješten o izradbi Geodetskog elaborata i nije sukladno čl. 90. st. 2. Zakona sudjelovao u postupku izradbe Geodetskih elaborata. Geodetski elaborat nije izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima budući da tužitelju kao nositelju prava na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1814 m2 nije predočen Geodetski elaborat (čl. 73. st. 1. Pravilnika) i tužitelj nije kao nositelj prava na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1814 m2 potpisao Izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica (čl. 74. st. 4. Pravilnika) i elaboratu ne prileži dokaz da je tužitelj kao nositelju prava na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1814 m2 bio pozvan na predočavanje elaborata zbog čega Geodetskom elaboratu ne prileži sva potrebna dokumentacija, dokazi i suglasnosti. Nadalje, nesporno je da je Geodetski elaborat potvrđen Potvrdom, međutim iz sadržaja Potvrde nije razvidno da je Geodetski elaborat pregledan, a kako tužitelj nije dao suglasnost ni potpis niti je bio pozvan ni na izmjere ni na predočenje Geodetskog elaborata očito je da Geodetskom elaboratu nisu priložene potrebne isprave i dokazi i sve potrebne potvrde i suglasnosti (čl. 82. Pravilnika). Stoga je Potvrda arbitrarna jer ne ispunjava uvjete geodetskih i katastarskih propisa ni upravnog postupka. Zaključno, tužitelj ukazuje kako je na temelju navedenih odluka upravnih tijela oštećen za 724 m2 odnosno za pripadajući dio te površine.

4. Slijedom svega navedenog, tužitelj po provedenom postupku predlaže sudu donošenje presude kojom će oglasiti ništetnim rješenje tuženika odnosno isto poništiti uz vraćanje predmet tuženiku na ponovan postupak.

5. Podneskom od 29. travnja 2025. tužitelj je, ponavljajući navode iznesene u tužbi, iznio i dodatne razloge nezakonitosti prvostupanjskog rješenja od 15. srpnja 2024. ukazujući pri tome na sadržaj odredbe čl. 113. Zakona o općem upravnom postupku. Naime, ispitni postupak nije proveden unatoč zahtjevu tužitelja sadržanom u žalbi od 29. siječnja 2024. i dužnom postupanju prema odredbi čl. 113. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku (budući da je rješenje doneseno u postupku neposrednim rješavanjem). Isto tako protivno odredbi čl. 113. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku rješenje od 15. srpnja 2024., kojim je zamijenjeno prvostupanjsko rješenje od 9. siječnja 2024., ne sadrži ocjenu da li je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično (čl. 113. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku). Nastavno, tužitelj iznosi razloge nezakonitosti prvostupanjskog rješenja od 9. siječnja 2024. Slijedom navedenog tužbenim zahtjevom dodatno predlaže poništiti i rješenja prvostupanjskog tijela od 15. srpnja 2024. i 9. siječnja 2024. te ocijeniti nevjerodostojnom potvrdu od 6. ožujka 2023. (potvrdu geodetskog elaborata).

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te je predložio sudu odbijanje tužbenog zahtjeva.

7. U ovom upravnom sporu 4. ožujka 2026. održano je ročište za raspravu, čime je strankama sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Ročište je održano u prisutnosti tužitelja i opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika na temelju ovlaštenja iz odredbe čl. 91. st. 3. ZUS-a. Na predmetnom ročištu opunomoćenik tužitelja ustrajao je kod tužbe i tužbenog zahtjeva postavljenog u podnesku od 29. travnja 2025. Tužitelj smatra kako je prvostupanjsko rješenje, a potom i drugostupanjsko rješenje, nezakonito iz razloga što tužitelj nije bio obaviješten niti o izradi geodetskog elaborata, a niti o njegovoj potvrdi, što je razvidno iz samog geodetskog elaborata budući istome ne prileži povratnica. Kako u konkretnom slučaju nije udovoljeno zahtjevu iz čl. 73. Pravilnika o geodetskim elaboratima to nije niti mogla biti izdana potvrda geodetskog elaborata odnosno geodetski elaborat nije mogao biti potvrđen. Činjenica da je tužitelj u upravnom postupku koji je prethodio, tek po izjavljenoj žalbi pozvan na saslušanje kod prvostupanjskog tijela, predstavlja puki formalizam bez stvarnog sadržaja i smisla obaviještenosti i sudjelovanja u postupku budući je u tom trenutku geodetski elaborat već izrađen, potvrđen te je doneseno rješenje o njegovoj provedbi (prethodno prvostupanjsko rješenje od 15. srpnja 2024.) i stoga tužitelj predlaže da u smislu ustavnog i konvencijskog prava na pošteno suđenje i prava na pristup sudu ovaj sud ispita stvarne mogućnosti tužitelja sudjelovanjem u postupku izrade elaborata i mogućnosti utjecaja na njegovo donošenje ili eventualne izmjene. Tužitelj je u upravnom postupku detaljno iznio razloge zbog kojih smatra da geodetski elaborat nije zakonit dok se niti prvostupanjsko niti drugostupanjsko tijelo na valjani i dostatni način na iste nisu očitovali, a u ovom trenutku, po mišljenju tužitelja, nije jasno iz kojeg razloga se prethodno išlo na rješenje o utvrđenju građevne čestice te iz kojeg razloga je od zgrade odvojeno dvorište pri čemu je dosadašnje stanje zgrade odnosno površina umanjena za 724 m2.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika, sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te onu koja se nalazi u spisu upravnog postupka.

9. Tužitelj je u tužbi predložio spajanje ovog spisa sa spisom ovog suda poslovni broj Us I-984/2024 no sud nije našao kako ima zakonskih uvjeta za predmetno obzirom je u potonje navedenom spisu doneseno rješenje poslovni broj UsI-984/2024-9 od 21. veljače 2025. o obustavi navedenog upravnog spora.

10. Na temelju razmatranja spornih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. U pogledu dijela tužbenog zahtjeva za oglašivanje ništavim rješenja tuženika valja reći kako se radi se o izvanrednom pravnom lijeku, pri čemu je ništavost najteži oblik nezakonitosti upravnog akta za koji se vežu najteže pravne posljedice. Ništavi akt ne proizvodi pravne učinke pa se oglašivanjem akta ništavim, smatraju ništavim i pravni učinci akta. Upravni akt može se oglasiti ništavim bez vremenskog ograničenja, a protekom vremena ništavi akt ne može konvalidirati. Zato su razlozi oglašivanja rješenja ništavim taksativno propisani zakonom i javnopravno tijelo odnosno sud ne može rješenje oglasiti ništavim izvan tih zakonom propisanih razloga.

12. Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, dalje: ZUP) propisano je da se rješenje može oglasiti ništavim iz slijedećih razloga: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

13. Cijeneći sadržaj citirane odredbe sud nije našao da bi u konkretnom slučaju bio ispunjen bilo koji od navedenih razloga za oglašivanje rješenja tuženika ništavim, pri čemu tužitelj u sporu izričito niti ne navodi neki od razloga predviđenih zakonom.

14. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja radi oglašivanja ništavim osporenog rješenja tuženika.

15. U odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva valja navesti slijedeće.

16. U konkretnom slučaju upravni postupak pokrenut je po službenoj dužnosti po zaprimanju rješenja Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z- 20928/2023 od 29. studenog 2023. u svrhu provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta, kojim su provedene promjene u odnosu na z.k. čest. na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]), temeljem podataka prijavnog lista – geodetskog elaborata pregledanog i potvrđenog od strane prvostupanjskog tijela 6. ožujka 2023. pod oznakom KLASA: 932-06/23-02/50, URBROJ: 541-19-02/3-23-6.

17. Geodetski elaborat izrađen je na zahtjev investitora – predstavnice stanara stambene zgrade [adresa], KĐŽ, [adresa], a za potrebe provođenje promjena u katastru zemljišta u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja, brisanja ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama.

18. Predmetnom elaboratu je priložena sljedeća dokumentacija: Uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. (KLASA: UP/I-361-05/20-30/477, URBROJ: 2170/01-13-00-20-4/VS od 11. studenog 2020.) izdana od Odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, Grad Rijeka; Potvrda o pravomoćnosti rješenja (KLASA: UP/I-361-05/20-30/477, URBROJ: 2170/01-13-00-20-6VS od 3. prosinca 2020.) izdana od Odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, Grad Rijeka; Lokacijska informacija (KLASA: 350-05/23-10/000103, URBROJ: 2170-1-13-00-23-0003/HŽP od 3. veljače 2023.) izdana od Odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, Grad Rijeka; Potvrde o kućnom broju: evid.br.: DGUAR0000210231 i DGUAR0000210232 od 25. siječnja 2023., izdane od Državne geodetske uprave, Središnji ured; vlasnički list - zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19. Odredbom čl. 33. st. 1. Pravilnika o katastru zemljišta ("Narodne novine" broj: 84/07, 148/09 i 112/18, dalje: Pravilnik o katastru zemljišta) propisano je da se promjene u katastarskom operatu katastra zemljišta u pogledu broja, položaja, oblika, načina uporabe i površine katastarskih čestica, te položaja, oblika i načina uporabe zgrada i drugih građevina provode na temelju zahtjeva stranke ili po službenoj dužnosti.

20. Iz navedenog proizlazi kako je pravilno i zakonito nakon zaprimanja obavijesti zemljišnoknjižnog odjela o provođenju promjene u zemljišnoj knjizi, sukladno čl. 33. st. 1. Pravilnika o katastru zemljišta prvostupanjsko tijelo provelo promjenu u katastarskom operatu katastra zemljišta po službenoj dužnosti.

21. Promjena je provedena temeljem potvrđenog geodetskog elaborata koji postupak potvrđivanja je neupravni postupak, pri čemu je tužitelju omogućena zaštita njegovih prava u postupku provedbe geodetskog elaborata (upravnom katastarskom postupku), a vezano uz izradu tj. tehničku ispravnost geodetskog elaborata. U odnosu na potonje, tužitelj ukazuje na povredu zakonskog prava na sudjelovanje u postupku izrade elaborata prije njegovog potvrđivanja, a koja povreda prema stajalištu tužitelja ima za posljedicu nezakonitost same potvrde istog. U odnosu na navedeno tužitelju se ukazuje na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, izneseno između ostalog i u presudama poslovni broj Usž-2691/16 od 11. siječnja 2017. i Usž-2448/2022-2 od 18. siječnja 2024., da i u situaciji kada se radi o propustu, ali je isti ispravljen naknadnim pozivanjem stranaka u postupku provođenja promjene u katastru zemljišta temeljem geodetskog elaborata (pa i tek u fazi po zaprimanju žalbe na prvostupanjsko rješenje o provedbi elaborata) da je na taj način otklonjen propust te omogućeno tužiteljima sudjelovanje u predmetnom postupku, odnosno očitovanje o činjenicama i okolnostima relevantnim za predmetnu upravnu stvar. Slijedom iznesenog općeprihvaćenog stajališta, ovaj sud ocjenjuje prigovore tužitelja u navedenom dijelu neosnovanima, obzirom je u konkretnom slučaju tužitelju omogućeno očitovanje o činjenicama i okolnostima relevantnim za predmetnu upravnu stvar i to u postupku nakon izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje o provedbi elaborata od 9. siječnja 2024.

22. Nastavno na potonje valja reći kako je sukladno odredbi čl. 113. st. 3. ZUP-a, nakon izjavljene žalbe tužitelja na prvostupanjsko rješenje od 9. siječnja 2024. doneseno u postupku neposrednog rješavanja, tužitelju omogućeno izjašnjavanje te proveden ispitni postupak u kojem je tužitelju omogućeno upoznavanje s činjenicama i okolnostima vezanim uz promjene određene temeljem potvrđenog geodetskog elaborata, raspravljanje i izjašnjavanje o činjenicama odlučnima za donošenje odluke kao i predočavanje dokumentacije temeljem koje tužitelj osporava zakonitost provođenja promjena. Navedeno potvrđuje zapisnik od 20. ožujka 2024. sastavljen u Odjelu za katastar nekretnina Rijeka, koji je tužitelj uredno potpisao. Pri tome se prvostupanjsko tijelo u rješenju od 15. srpnja 2024. pravilno pozvalo na odredbu čl. 113. st. 5. ZUP-a te u obrazloženju navelo: "Pregledom pobijanog rješenja kod saslušanja žalitelja utvrđeno je da su točni navodi žalbe da je u obrazloženju pobijanog rješenja upisan pogrešan broj rješenja Zemljišnoknjižnog odjela. Međutim isto nije sadržaj izreke rješenja i ne utječe na zakonitost istog u smislu utjecaja na prava žalitelja i drugih zainteresiranih stranaka u ovom postupku. Također, suvlasnički omjeri u pobijanom rješenju nisu upisani prema važećim podacima zemljišne knjige i rješenju Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Rijeci, kojim su, uz provođenje podataka geodetskog elaborata provedeni i podaci po završenom postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige KPU, te se zbog istog i donosi ovo zamijenjeno rješenje o provedbi dok se u ostalom dijelu rješenje ovog ureda KLASA: UP/I 932-07/24-027, URBROJ: 541-19-02/5-24-2 od 09.01.2024. godine ne mijenja." Stoga su i u navedenom dijelu ocijenjeni neosnovani navodi tužitelja.

23. Nadalje, valja reći kako se predmetnim geodetskim elaboratom dijeli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], do sada upisana kao niz stambenih zgrada P+3 od 1814 m2, na k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada, [adresa],6 od 588 m2 i dvorište od 502 m2, te k. č. br. [katastarska čestica], dvorište od 724 m2. Prema zemljišnoknjižnim podacima, predmetne k.č. u ovom geodetskom elaboratu su dosadašnje k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaka kao kuća i dvorište u [adresa], vlasništvo Republike Hrvatske. Pritom se k. č. br. [katastarska čestica] poništavaju i spajaju u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se upisuje kao stambena zgrada, [adresa], 6 od 588 m2 i dvorište od 502 m2. Površina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izračunata je iz izvornih podataka (koordinata) dobivenih na temelju terenskih mjerenja (čl. 35. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18, dalje: Pravilnik), te se sukladno odredbi čl. 97. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine broj 112/18 i 39/22) pobijanim rješenjem provodi i promjena upisa vlasnika te se preuzimaju važeći podaci zemljišne knjige. Nastavno, vidljivo je iz Izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica od 12. srpnja 2022. da je očevidom na terenu ustanovljeno da su točke linije područja mjerenih podataka na terenu definirane i vidljivo označene trajnim oznakama, kao što je prikazano na skici izmjere, odnosno da međe katastarskih čestica čine raspoznatljive lomne točke građevina, ograda i sl. (sukladno čl. 51 Pravilnika), te su u elaboratu iskazani mjerni podaci o stvarnom stanju predmetnih katastarskih čestica.

24. Tužitelj tijekom ovog spora i upravnog postupka koji mu je prethodio samo paušalno osporava stvarno stanje novoformirane k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno pravilnost utvrđenih međa prema raspoznatljivim lomnim točkama, ističući kako se pobijanim rješenjem od 15. srpnja 2024. uspostavlja nova k. č. [katastarska čestica] dvorište od 724 m2 koja se upisuje u korist Ministarstva obrane Republike Hrvatske u 1/1 dijela, unatoč činjenici da je tužitelj suvlasnik i dijela tog zemljišta od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji stana od 19. prosinca 2001. U odnosu na navedeno valja reći kao predmet upravnog postupka nije razrješenje vlasničkopravnih odnosa na novoformiranim česticama obzirom je isto u nadležnosti općinskog suda, već je predmet ovog spora i upravnog postupka koji mu je prethodio ocjena zakonitosti provedbe geodetskog elaborata, a što je prethodno ocijenjeno zakonitim te stoga ugovor o kupoprodaji stana ne može biti od utjecaja na rješavanje predmetne upravne stvari.

25. Zaključno, sud nalazi potrebnim istaknuti da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u brojnim odlukama kao i presudi Usž-2448/22-2 od 18. siječnja 2024.).

26. Slijedom navedenog, budući da je prema ocjeni suda pobijanim rješenjem tuženika pravilno i zakonito odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 15. srpnja 2024., to je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao u izreci ove presude.

U Rijeci 19. ožujka 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Matteu Manarinu, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Gregović, Rijeka, Vatroslava Lisinskog 6

- Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb,

Gruška 20