Poslovni broj: P-1222/2020-92

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu tog suda Mirni Santini, u pravnoj stvari tužiteljice: 12. ABM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2 . AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. NBM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćniku Igoru Žuriću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene NB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i dr. iz Rijeke, radi utvrđenja nevaljanosti oporuke i dr., nakon glavne rasprave zaključene dana 2. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tužene, a koja presuda je objavljena 19. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je pisana oporuka ostaviteljice HB predana u ostavinski spis kao oporuka sačinjena pred svjedocima 11.siječnja 2014.g. i proglašena na ročišnom zapisniku povjerenika Suda javne bilježnice Vesne Čuzela, od 06.rujna 2019.g., u predmetu br. O-2018/19, UPP/OS- 64/19, kao oporuka nepostojeća jer nije potpisana po ostaviteljici HB te je neistinita i kao takva ne proizvodi pravne učinke.

II. Nalaže se tuženoj NB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljicama ABM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], AB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i HBM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 4.391,62 eura za zakonskom zateznom kamatom koja teče od 19. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe dok se za više zatraženi parnični trošak zahtjev tužiteljica odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužiteljice u tužbi navode da je pred ovim sudom u tijeku ostavinski postupak iza pok . HB iz [adresa] posl .br. O-2018/2019. U tom predmetu tužena da je predala oporuku a one su osporile istinitost i pravnu valjanost te istaknuli činjenicu ništetnosti i da oporuka ne proizvodi pravne učinke te su upućene Rješenjem od 27. srpnja 2019. g. da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja pokrenu parnicu protiv tužene. U ostavinskom postupku posl .br. O-2018/2019 iza pok. HB čije su tužiteljice zakonske nasljednice, tužena da je predala oporuku navodno sačinjenu pred svjedocima dana 11. siječnja 2014. g. prema kojoj bi ostaviteljica svu svoju imovinu ostavila tuženoj kao oporučnoj nasljednici. Na oporuci da je krivotvoren potpis ostaviteljice HB te se stoga ne radi o njezinoj oporuci. Ostaviteljica HB na dan 11. siječnja 2014. g. tj. na dan potpisa i prilikom potpisa oporuke da nije bila sposobna za rasuđivanje, te oporuka kada bi i bila potpisana po njoj nije stvarni izraz njezine volje. Navodi da je u postupku pred ovim sudom pod posl .br. R1 Ob-558/16 djelomično lišena poslovne sposobnosti temeljem Rješenja od 24. travnja 2017. g. Prethodno je za potrebe postupka izrađen i nalaz liječnika vještaka, specijalista psihijatra, psihoterapeuta tj. stalnog sudskog vještaka za područje psihijatrije Nalaz da je izrađen 24. siječnja 2017 .g. te je konstatirano da se ostaviteljica nalazila u teškom stupnju demencije a da je i prethodno prema medicinskoj dokumentaciji konstatirana demencija. Slijedom navedenog ostaviteljici je i od strane Centra za socijalnu skrb Rijeka postavljena ABM kao skrbnik. Nekoliko godina prije smrti ostaviteljica da nije bila sposobna za rasuđivanje pa tako ni u trenutku potpisa sporne oporuke. Svjedoci oporuke da nisu mogli biti svjedoci u smislu odredbe čl. 35. Zakona o nasljeđivanju. Oporuka da je neistinita i nije pravno valjana te ne proizvodi pravne učinke i ništetna je jer ne zadovoljava uvjete i pretpostavke za valjanost oporuke u smislu Zakona o nasljeđivanju. Da sporna oporuka uopće nije oporuka ostaviteljice odnosno potpisana po njoj te da ukoliko bi se i radilo o njezinom potpisu to nije izraz njezine stvarne volje vidljivo je iz činjenice da je godinu dana prije predmetne oporuke ostaviteljica sačinila oporuku od 28. siječnja 2013. g. prema kojoj je tuženoj ostavila grobnicu ali ne i drugu imovinu. Navode da su one nećakinje pok. HB te su uvijek bile sa njom u dobrim odnosima i brinule se za nju u skladu sa svojim mogućnostima pa ostaviteljica nije imala nikakvog razloga da svoju imovinu ostavi trećim osobama. Kada se usporedbe potpis na oporuci od 28. siječnja 2013. g. sa potpisom na oporuci 11. siječnja 2014. g. da je vidljivo kako na potonjoj nije potpis ostaviteljice. To da je vidljivo i iz nalaza vještaka Ćorića. Stoga predlažu da sud po provedenom postupku usvoji tužbeni zahtjev sadržaja naznačenog kao u izreci prema konačno preciziranom zahtjevu iz podneska od 11.6.2021 g. 2.U svom odgovoru na tužbu tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužena da je u ostavinskom postupku iza smrti HB predala pismenu oporuku sačinjenu pred svjedocima te osporava da bi to bila lažna i krivotvorena oporuka. Osporava nalaz vještaka Ćorića koji je predan uz tužbu jer je u pitanju privatno vještačenje. Sporna oporuka da je pisana 11. siječnja 2014. g., gotovo tri i pol godine prije negoli je ostaviteljica djelomično lišena poslovne sposobnosti pa se osporava da bi ta činjenica imala utjecaj na pisanje oporuke. Netočno da je kako je ostaviteljica godinu dana prije smrti bila nesposobna za rasuđivanje. Tužiteljice da osporavaju svojstvo svjedocima oporuke ČB i OB bez da ijednom riječju obrazlože zbog čega. Činjenica što je ostaviteljica godinu dana nakon pisanje jedne oporuke sastavila drugu ne znači da je ta druga nevaljana niti dokazuje izostanak njezine prave volje. Po odredbi čl. 26/2 Zakona o nasljeđivanju smatra se da je opručitelj u trenutku oporučivanja bio sposoban za rasuđivanje sve dok se eventualno ne dokaže suprotno. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tužiteljice u daljnjem tijeku postupka ističu da je rješenje o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti doneseno cca tri godine nakon pisanja sporne oporuke no da je rješenju prethodio dugotrajni postupak.

4. Tužena se u daljnjem tijeku postupka protivi preinaci tužbenog zahtjeva no sud je dopustio preinaku.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu te u spise R1 Ob-558/2016 i O-2018/2019 , saslušao stranke i svjedoke OB i ČB a proveden je dokaz grafološkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku grafologu Valteru Dolušiću. Odbijen je dokazni prijedlog tužiteljica za vještačenjem testamentarne sposobnosti ostaviteljice kao nepotreban. Odbijen je i dokazni prijedlog tužene za novim grafološkim vještačenjem kao nepotreban i protivan načelu ekonomičnosti postupka.

6. Tužbeni zahtjev tužiteljica je osnovan.

7.Tužiteljice ovom tužbom traže utvrđenje da oporuka ostaviteljice HB predana u ostavinski spis kao oporuka sačinjena pred svjedocima 11.siječnja 2014.g. i proglašena na ročišnom zapisniku povjerenika Suda javne bilježnice Vesne Čuzela, od 06.rujna 2019.g., u predmetu br. O-2018/19, UPP/OS- 64/19, kao oporuka nepostojeća jer nije potpisana po ostaviteljici HB te je neistinita i kao takva ne proizvodi pravne učinke.

8. Iz sadržaja predmetne oporuke od 11. siječnja 2014. g. ( l.s. 13 ostavinskog spisa ) slijedi da ostaviteljica HB izjavljuje da svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostavlja ovdje tuženoj. Oporuke je pismena pred svjedocima ĐB i RB i na njoj je potpis ostaviteljice koji je sporan u ovom postupku i za kojeg tužiteljice tvrde da nije njezin. Na ostavinskom ročištu tužiteljice kao zakonske nasljednice osporile su valjanost oporuke od 11. siječnja 2014. g. pa su rješenjem ostavinskog suda od 27. srpnja 2020 .g. posl .br. O-2018/19 upućenu u parnicu.

9.Prema odredbi čl. 30. Zakona o nasljeđivanju ( NN-48/03 )oporuka je valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. Prema odredbi čl. 31. istog zakona pismena oporuka pred svjedocima biti će pravno valjana ako oporučitelj zna čitati i pisati, može čitati i pisati, za već sastavljenu oporuku bez obzira tko ju je sastavio izjavi pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te ju pred njima potpiše.

10. Tužiteljice osporavaju da je pok . HB potpisala spornu oporuku. Svjedok oporuke ŠB iskazala je da je ostaviteljica pročitala i potpisala spornu oporuku te je nakon uvida u istu potvrdila da se radi o toj oporuci. Drug svjedok oporuke ČB također potvrđuje da je ostaviteljica pročitala i potpisala spornu oporuku.

11. U postupku je provedeno grafološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Valteru Dolušiću čiji zadatak je bilo bio utvrditi vjerodostojnost potpisa pokojne HB u pismenoj oporuci pred svjedocima od 11. siječnja 2014. Za potrebe vještačenja pribavljeni su izvornici isprava sa nespornim potpisima ostaviteljice kao i izvornik sporne oporuke. U svom nalazu i mišljenju vještak je naveo da potpis ispisan pod stavkom " HB rođ. ABM " na Oporuci datiranoj u [adresa] dana 11.01.2014.g. poslovnog broja Pi-57/20 proglašena u smislu odredaba čl-. 204. i čl. 205. ZN-a na zapisnik od 06.9.2019. g. od strane javnog bilježnika Vesne Ćuzela vrlo vjerojatno- gotovo sigurno nije pisan rukom HB. Vještak je dao svoje mišljenje nakon detaljno izvršene analize komparativnog materijala , primjenom metode analiziranja, utvrđivanja i uspoređivanja rukopisnih karakteristika, temeljena na proučavanju općih i posebnih rukopisnih karakteristika, proučavanju detalja, te usporedbi utvrđenih elemenata rukopisa u spornom i nespornom materijalu. Tako u nalazu navod da je sporni potpis pisan nešto drugačijim modusom , stilom pisanja i oblikovanja grafema u odnosu na nesporni potpis koji je više formiran ispisanim stilom, djelom grupiran reduciranim grafemima, fluentnijeg pisanja, bržeg ritma i dinamike pisanja. Sporni potpis da je ispisan s dozom školskog pa čak i djelomično arhaičnog stila rukopisa, prepoznatljivih, čitkih grafema dok nesporni potpis dobrim djelom prati nečitka grafijska konfiguracija grafema pa i deficit pokojeg grafema u određenim potpisima. Vještak je utvrdi oda su nesporni potpisi pisani rukom istog skriptora. Sporni potpis pak da je vjerojatno nastao imitiranjem po poznatom uzorku što se prvenstveno primjećuje na obliku, stilu i formi verzalnih grafema " B " K " , ascenderu grafema " lj ", vezanju grafema " vi " te kontaktu grafema " di " gdje se vizualnom percepcijom pronalaze elementi podudarnosti.

12.Tužiteljice nisu imale primjedbi na nalaz vještaka te su istaknule da je i sam vještak u analizi spornog potpisa na oporuci utvrdio između ostalog da isti nije pisan prirodno i da utvrđene nesigurnosti ne potječu od propadanja rukopisa usl ijed bolesti ili staračkog tremora. Navode da je iz nalaza i mišljenja evidentno da jedino sporni potpis odudara u svim onim elementima koji opširno i detaljno obrazlaže u svom nalazu vještak od ostalih nespornih potpisa, budući je vještak utvrdio da su svi ostali nesporni potpisi pisani rukom istog skriptora.

13. Tužena je u podnesku od 9.11.2023. predložila da se vještaku dostavi još i dodatna dokumentacija potpisana od strane ostaviteljice na dopunu nalaza i mišljenja . Nakon uvida u dodatnu dokumentaciju imenovani grafološki vještak je u svom nalazu od 25.08.2025. g. dao mišljenje da potpis na oporuci od 11. siječnja 2014. g. godine nije pisan rukom HB.

14. Tužena je nakon primitka dopunskog nalaza vještaka angažirala vještaka Željka Radmilovića kako bi se mogla očitovati na nalaz vještaka Dolušića. Ne bi trebalo biti sporno da nalazi vještaka koje privatno angažiraju stranke nemaju važnost u postupku niti ih sud uzima u obzir prilikom donošenja odluke. Tako je tužena osporila nalaz vještaka Ćorića angažiranog prije podnošenja tužbe po tužiteljicama a isto tako one osporavaju uzimanje u obzir ekspertize sačinjene od strane Željka Radmilovića.

15. Vještak Valter Dolušić očitovao se na primjedbe tužene u podnesku ( l.s. 516 - 522 ) na način da u potpunosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja uključujući i dopunu te da ne ulazi u nalaze i ekspertize drugih vještaka no naveo je da bi uzimajući uz obzir ekspertizu sačinjenu od angažiranog vještaka po tuženoj mogao konstatirati da je ostaviteljica bila medicinski fenomen i to jedna na 7.500.000.000 osoba na svijetu kojoj bi se u poznim godinama poboljšala grafo-motorika i kvaliteta potpisa. Na ročištu održanom 2. veljače 2025. g. vještak je pojasnio da niti dostavljanje daljnje dokumentacije u vidu potpisa pok. HB ne bi dovelo do drugačijeg mišljenja. To stoga što je u svim nespornim potpisima vidljivo prirodno propadanje rukopisa pok . HB i zamjetna je slabija struktura grafomotorike u svom dostavljenim nespornim potpisima za razliku od spornog potpisa. To da znači da je sporni potpis ispisan kudikamo boljom kvalitetom poteza i grafomotorikom skriptora od svih dostavljenih potpisa pok. HB. Odbijen je dokazni prijedlog tužene za provođenjem novog grafološkog vještačenja kao nepotreban. Naime, sud je uze u obzir nalaz vještaka Dolušića kao stručan i objektivan, imenovani vještak je obrazložio i dopunio svoj nalaz pa činjenica što tužena nije zadovoljna ishodom ne znači da se treba provesti drugo vještačenje. Vještak je otklonio sve prigovore tužene Čak i dostavljanje privatno naručene ekspertize nije ukazalo na potrebu provođenja novog vještačenja. Uvažavanje tog prijedloga bilo bi protivno i načelu ekonomičnosti postupka.

16. Temeljem provedenih dokaza a uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka Valtera Dolušića sud je utvrdio da s obzirom na činjenicu da ostaviteljica HB nije potpisala spornu oporuku od 11. siječnja 2014. g. ta oporuka nije istinita ( jer je potpis krivotvoren ) i onda ne proizvodi pravne učinke odnosno oporuka ostaviteljice pok . HB od 11.1.2014. .g i ne postoji. Zato je tužbeni zahtjev usvojen. Kako je oporuka neistinita zbog činjenice što ju ostaviteljica nije potpisala već je potpis krivotvoren onda nije bilo potrebe provoditi medicinsko vještačenje radi utvrđenja testamentarne sposobnosti oporučiteljice jer je utvrđeno da oporuka od 11. siječnja 2014. g. nije njezina oporuka.

17. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljicama je priznat trošak sastava tužbe i podnesaka od 11.6.2021. g. , 31.10.2023. g. i 8.12.2023. g. u visini od po 100 bodova, sastav podnesaka od 10.11.2022. g. , 28.10.2025. g. i 31.10.2025. g. u visini od po 50 bodova ( Tbr.8/3), zastupanje po punomoćniku iz redova odvjetnika na ročištima 14.6.2022, 17.8.2022 g. . i 2.2.2026. g. u visini od po 100 bodova, a na ročištu 24.8.2022. g. u visini od 50 bodova ( Tbr.9/2 jer se na ovom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari u smislu da su se izvodili dokazi ) , što sa PDV-om i uvećanjem od 20 % za zastupanje 3 osobe iznosi 3.000,00 eura. Tome treba pridodati i trošak pristojbe na tužbu od 56,41 euro, na presudu od 112,81 euro i troškove vještačenja u ukupnom iznosu od 1.222,40 eura pa je ukupni trošak tužiteljica 4.391,62 eura. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljica za naknadom parničnog troška je odbijen. Ovo stoga što im nisu priznati troškovi zastupanja na svim ročištima po Tbr. 9/1 iz već iznesenih razloga niti sastav podnesaka nepotrebnih za raspravljanje, kratkih po sadržaju te u kojima se ponavljaju već izneseni navodi ( ovi su priznati u visini od po 50 bodova ), požurnice i sl. Nisu im priznati ni putni troškovi punomoćnika i izbivanje iz pisarnica budući je u sjedištu suda dovoljno odvjetnika pa nije bilo potrebe uzimati odvjetnika iz drugog grada. Stoga se radi o trošku koji ne može teretiti suprotnu stranu,.

U Rijeci, 19. ožujka 2026.

S U D A C

Mirna Santini

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud pismeno u tri istovjetna primjerka.

D N A :

1. Tužiteljici po punomoćniku uz rješenje pristojbe na presudu 112,81 eura

2. tuženoj po punomoćniku

U Rijeci, 19.3.2026. g.