REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-115/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 19. veljače 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 19. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.180,03 eura sa zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućim:

-na iznos od 22,52 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 23,06 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 19,76 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 27,64 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 25,98 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 21,13 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 30,38 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 32,36 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 26,21 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 22,59 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 24,30 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 19,68 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 23,58 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 22,89 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 21,37 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 16,55 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 7,20 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 13,80 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 22,95 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 20,65 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 23,07 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 21,97 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 21,78 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 20,80 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 21,59 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 21,10 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 22,88 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 28,93 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 21,87 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 26,62 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 27,08 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 21,69 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 24,51 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 18,91 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 12,59 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 25,81 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 28,26 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 32,11 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 27,16 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 33,22 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 31,16 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 35,93 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 26,81 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 32,18 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 28,31 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 33,11 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 32,12 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 33,94 eura od dana 16.03.2024.godine,

po stopi koja se, do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 21,95 eur sa zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2020. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.437,50 eur sa zateznim kamatama tekućim od 19. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je zaposlena kod tuženika u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju na radnom mjestu spremačice. U razdoblju od studenog 2019. pa do prosinca 2024. radila je na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao spremačica u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju, pa joj sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Ona kao nezdravstveni radnik na radnom mjestu IV. vrste radi kao spremačica u Odjelu intenzivne i postintenzivne njege i skrbi te minimalno 2/3 radnog vremena radi sa infektima i s otrovima te je izložena s visokim rizikom zarazama i parazitskim bolestima. Ističe da radi u posebnim uvjetima zbog izloženosti zarazama i štetnim tvarima obzirom da čišćenjem bolničkih prostora i opreme (pranje bolničkih kreveta nakon zahvata ili incidenta, pranje infektivnih boksova, pranje podova, zidova, prozora, sanitarnog čvora, namještaja, briga o smeću i otpadu i slični poslovi) dolazi u doticaj sa kemikalijama i biološkim agensima (bakterije, virusi, gljivice i slični organizmi ). Time je izložena zarazama ili parazitskim bolestima zbog rada u djelatnosti čišćenja gdje postoji velik rizik zaraze. Prilikom održavanja čistoće usprkos korištenju zaštitne opreme iskusi ubodni incident ili ogrebotinu. Naime, bolnički kreveti i namještaj su često prekriveni krvlju infektivnog pacijenta, u prostorijama često zaostanu oštri predmeti kao primjerice igle, a u smeću ima mnogo oštrih medicinskih otpadnih predmeta. U obavljanju svojih radnih zadataka u kontaktu je sa infektima i otrovima, pa okolnost što ista ne dolazi u izravan kontakt sa samim pacijentima nije odlučna jer to čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj: 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20., 3/23. i 68/23., dalje u tekstu: KU-a) ne propisuje kao uvjet za ostvarenje uvećanja plaće. Tuženik je bio u obvezi izraditi procjenu opasnosti, odnosno reviziju procjene opasnosti sukladno odredbi čl. 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu kojom je propisana obveza poslodavca, a u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja, ili smanjenja te je u tom smislu poslodavac dužan izraditi, ili posjedovati procjenu opasnosti. Tuženik je izradio elaborat od tvrtke VIZOR d.o.o. s osnovnom djelatnošću pružanje usluga mjerenja, ispitivanja i izrada elaborata iz zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. Iz navedenog elaborata proizlazi da je radno mjesto spremačice prilikom obavljanja poslova izloženo zaraznim i parazitskim oboljenjima zbog doticaja sa biološkim agensima i kemikalijama te je potrebno pridržavanje tehničkih i organizacijskih mjera zaštite i korištenje zaštitnih sredstava i preporučena su cijepljenja. Sukladno članku 55. st. 2. KU-a pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 17 % ima zdravstveni i nezdravstveni radnik za rad s infektima i rad s otrovima (2/3 radnog vremena). Kako je ona u utuženom razdoblju radila kao spremačica sa infektima i sa otrovima minimalno 2/3 radnog vremena, to joj pripada pravo na dodatak od 17% temeljem klasifikacije radnog mjesta IV. vrste. Tuženik joj je priznao dodatak sa osnova posebnih uvjeta rada od 11% kao nezdravstvenom radniku, a što je nimalo ne razlikuje od radnika koji rade na odjelima niskog rizika od oboljenja. Kako ona pripada kategoriji nezdravstvenih radnika koji 2/3 radnog vremena rade sa infektima i otrovima i ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koja radi na radnim mjestima i poslovima navedenim u članku 55. KU-a navedenih u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak - radna mjesta I. vrste točka 1. podtočka 16. i točka 4. te radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, točke 1., 5. i 8., to sukladno članku 55. st.3. KU-a ostvaruje i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU-a. Ona ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU-a koji propisuje da iznimno od članka 57. KU-a, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće. Tuženik joj ne priznaje pravo na uvećanje dodatka od 17% sukladno čl. 55. st.2. KU- a, i uvećanje dodatka od 4% sukladno čl. 55. st. 3. KU-a. Budući da joj je tuženik po navedenim osnovama pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično joj je pogrešno obračunao i isplatio i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 4. studenog 2025. predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti joj na ime razlike plaće iznos od 1.202,08 eur s pripadajućim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare. Tužiteljica je zaposlena kod njega na radnom mjestu spremačice te je u utuženom razdoblju temeljem njegovih naloga poslove svog radnog mjesta obavljala na različitim mjestima rada tj. radilištima. Prilogom II. Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb utvrđena su radna mjesta s nazivom, opisom poslova, odgovornosti i uvjetima. Broj radnog mjesta tužiteljice prema Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb je 2035 uz sljedeći opis poslova: održava čistoću prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održava čistoću prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavlja i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog. Spremačica na klinici/kliničkom zavodu održava i čistoću bolničkog prostora i bolničkog okoliša. Sistematizacijom su sva radna mjesta spremačica (lokacija Rebro) objedinjene u jednu organizacijsku jedinicu „Služba zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova“, te Odjel koji je tijekom vremena mijenjao naziv te po trenutnoj sistematizaciji nosi naziv „Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD“. Prilikom upućivanja za svako pojedino mjesto rada radnicima se uručuje Rješenje o plaći kojim se, pored ostalog, utvrđuje i odgovarajući postotak dodatka za posebne uvjete rada sukladno uvjetima rada konkretnog radilišta i kriterijima propisanim odredbama KUZZO-a. U utuženom razdoblju tužiteljici je sukladno čl. 55. st. 2. toč. 10. KU-a pravilno utvrdio i obračunao dodatak za posebne uvjete rada od 14%, obzirom da na upućenim radilištima tužiteljica nije radila s biološkim, ili kemijskim štetnostima (rad s infektima i otrovima), a posebice ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji uvjeti se moraju kumulativno ispuniti za utvrđenje dodatka u postotku koji se tužbom potražuje. Obzirom da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 55. st.2. KU-a, posljedično tomu tužiteljica ne ostvaruje niti pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 4% iz čl. 55.st.3. KU-a. Upućuje i na Odluku o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika u javnim službama ostvarenih temeljem granskih kolektivnih ugovora kojim je izričito propisano isključenje primjene prava (dodataka za posebne uvjete rada) iz čl.55. KU-a od 1. ožujka 2024. pa nadalje. Tužiteljici je plaća isplaćivana u skladu s Rješenjima o plaći na koje tužiteljica nije imala prigovora, niti je ulagala zahtjeve za zaštitu prava. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Naloge za upućivanju na mjesto rada, Ugovore o radu, Rješenje o plaći, Odluke, izvod iz elaborata tvrtke Vizor d.o.o., Zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a, Opis poslova za radno mjesto spremačice, Izračun potraživanja, Izvadak iz KU-a, Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1 iz srpnja 2017.), Podatke o broju pacijenata sa zaraznim bolestima, pročitani su iskazi svjedokinja HI i JI iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr- 111/2025 od 3. lipnja 2025., pročitan je iskaz svjedokinje RI iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-105/2025 od 28. listopada 2025., pročitan je iskaz svjedokinje ZI iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-149/2025 od 29. rujna 2025., saslušane su svjedokinje ŽIZ i ŠI te je saslušana tužiteljica.

4. Uvidom u Ugovor o radu od 26. siječnja 2017. (list 10. spisa) i Ugovor o radu od 30. siječnja 2023. (list 19. spisa) utvrđeno je da je tužiteljica kod tuženika do 31. siječnja 2023. bila zaposlena na radnom mjestu spremačice, broj radnog mjesta 2305 u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjela za zajedničke poslove, Odsjeka za čišćenje prostora i brigu o rublju, a od 1. veljače 2023. na radnom mjestu spremačice, broj radnog mjesta 2305 u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjela za higijenu prostora, čišćenje i DDD. Nalogom od 20. srpnja 2017. upućena je na Kliniku za kardijalnu kirurgiju.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za isplatom dodatka na plaću za posebne uvjete rada.

6. Člankom 7. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., dalje u tekstu: ZR-a) propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

7. Člankom 6. Ugovora o radu od 26. siječnja 2017., odnosno čl. 6. Ugovora o radu od 30. siječnja 2023., tuženik se obvezao tužiteljici isplaćivati plaću u skladu sa pozitivnim propisima te joj za obavljene poslove isplaćivati osnovnu plaću i dodatke na plaću propisane važećim zakonom, drugim propisima donesenim u skladu s tim zakonom i Kolektivnim ugovorom.

8. Tuženik je kao poslodavac dužan pridržavati se Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", broj: 27/01.), Zakona o osnovici o plaći u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/09. i 124/09.), Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama ("Narodne novine", broj: 155/23.), Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, kao i odredbi svih važećih kolektivnih ugovora.

9. Člankom 3. st. 1. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" broj: 27/01., 39/09. i 155/24.) propisano je da se na pitanje plaća i drugih naknada s temelja rada državnih službenika i namještenika u javnim službama koje nisu uređene Zakonom primjenjuju opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu sa njima.

10. Člankom 45. st. 1. KU-a propisno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (st.2.). Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće (st. 3.).

11. Člankom 55. st. 1. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Člankom 55. st. 2. toč. 5. KU-a propisno je da će se osnovna plaća uvećati radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstveni i ne nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) koji radi sa infektima i otrovima dodatkom 17%

12. Člankom 55. st. 3. KU-a propisano je da nezdravstveni radnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koji rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, između ostalog, i radna mjesta II., III. i IV. vrste, točke 1.,5. i 8. ovoga članka ostvaruju pravo na uvećanje dodatka s osnovna posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na pravo na dodatak na plaću iz čl. 58. Ugovora.

13. Iz čl. 7. st.1. ZR-a proizlazi da pravo na isplatu plaće tužiteljice predstavlja njezino individualno pravo iz radnog odnosa i da je tuženik obvezan tužiteljici isplatiti ugovorenu plaću, a koja podrazumijeva i dodatke na plaću iz KU-a. Budući da tužiteljica svoje pravo na isplatu razlike plaće crpi iz Ugovora o radu (koji je sklopljen na temelju ZR-a), a ne iz Rješenja o plaći (jednostranog akta tuženika kojim je isti odredio visinu predmetnog dodatka na plaću), ista prije podnošenja ove tužbe, a obzirom se radi o novčanom potraživanju iz radnog odnosa, sukladno čl. 133. st. 3. ZR-a nije bila u obvezi protiv Rješenja o plaći podnijeti zahtjev za zaštitu prava.

14. Tužiteljica je iskazala da je kod tuženika radila do svibnja 2024. na radnom mjestu spremačice u operacijskoj sali. Po dolasku na posao ujutro bi prvo uzela čarobnu krpu i sa dezinfekcijskim sredstvom alkoholom, aktivnim kisikom ili incidinom prebrisala sve predmete u sali. Nakon toga bi provjerila jesu li svi predmeti i vreće na mjestu. Potom bi u garderobama preuzela čisto kirurško rublje i isto složila na police. Prije početka operacijskog programa provjeravali bi se svi sanitarni čvorovi, dezinficirale sve kvake i vrata. Nakon uspavljivanja pacijenta smeće bi iznosile van, a krpe od pranja pacijenta slagale na određeno mjesto. To se radi u svakoj od 9 operacijskih sala na katu. Kako koja sala završava, ista se čisti, dezinficira i priprema za drugog pacijenta. One su bile cijelo vrijeme u zelenom i sterilnom na tom katu i nisu smjele izlaziti van zgrade, već su se mogle kretati unutar operacijskog bloka na četiri kata te zgrade. Jako je osjetljiva na incidin i aktivni kisik od kojih je dobivala flekove koji su izgledali poput vodenih kozica, i poslije točkica koje nalikuju osušenim ranicama nakon opekline. Učestala je pojava bolničkih bakterija i to se sve treba dobro dezinficirati. Od stropa, zidova, pločica. One su morale isprazniti usisavač izlučevina kojeg liječnik koristi za vrijeme operacije. To su bile posude od 3-5 litara izlučevina koje su se trebale isprazniti u "nečisto", oprati i dezinfekcijskim sredstvom očistiti i vratiti u operacijsku salu. U prosjeku je bilo 25-30 operacija u dnevnoj smjeni, a u noćnoj ovisno o hitnosti. Svako dezinfekcijsko sredstvo u prevelikoj koncentraciji može biti otrovno. Ona nije radila sa sredstvima sa velikom koncentracijom. Jednom do dva puta tjedno je 10-15 minuta nakon operacije perikardiotomija bila izložena otrovnom otpadu, odnosno citostaticima. Koristila je svu zaštitnu opremu, zaštitnu obuću, odjeću, kapu i rukavice.

15. Svjedokinja HI iskazala je da radi kao spremačica u operacijskom bloku. Zadužena je za čišćenje 9 operacijskih sala. U svom je radu izložena štetnim utjecajima odnosno krvi, ljudskim izlučevinama i zarazama. Kada dolazi na posao odlazi u garderobu, prolazi kroz filter, oblači službenu odjeću i obuću. Dnevno se obavi po 25 operacija. Sve to treba očistiti prije i poslije operacije.

16. Svjedokinja JI iskazala je da radi kao spremačica u operacijskom bloku i čisti operacijske sale. U svom je radu izložena štetnim infektima, izlučevinama. Na rukama ima duple zaštitne rukavice, zaštitnu odjeću i obuću. Baci plahtu preko izlučevina, iste pokupi i baci plahtu u prljavi veš. U svom radu nosi jednokratnu zaštitnu masku, a na glavi jednokratnu kapu. Kada dođe do isticanja štetnih izlučevina medicinske sestre zovu spremačice da odmah dođu počistiti. Spremačica treba izbaciti sve smeće koje je nastalo za vrijeme pripreme pacijenta za operaciju. Vodi računa o higijeni poda za 9 operacijskih sala. Čisti i bolesničke krevete na kojem je bio pacijent koji je operiran.

17. Svjedokinja RI iskazala je da radi u operacijskim salama u svim klinikama. U opis njezinog posla ulazi punjenje sanitarnog čvora i sale s potrošnim materijalom, skupljanje gaza tijekom operacija, čišćenje sala nakon operacije, skupljanje krvavih gaza, rublja, brisanje svih predmeta, pražnjenje kanti punih krvlju. Često se zna dogoditi da su pacijenti zaraženi nekom bolesti, ili imaju neku bakteriju što im osoblje napomene. Takve se situacije u pravilu događaju jednom dnevno. One svaku salu čiste 3-4 puta dnevno, a ukupno ima 36 operacijskih sala. Iza zadnje operacije se generalno i temeljito čisti svaka sala, pri čemu se čiste sve površine i predmeti u toj sali. Tom prilikom se čiste saugeri koji se koriste kod operacija, a koji skupljaju krv i sl. One te saugere trebaju detaljno očistiti incidinom. Zna se dogoditi da se poprskaju sa izlučevinama koje se nalaze u tim saugerima kada se čiste. Također čiste i hodnike, sanitarne čvorove, garderobe i ostale prostorije. Za čišćenje koriste posebna sredstva za čišćenje kao što su incidin i aktivni kisik za najteže oblike infekcija, a vanjske prostorije čiste sa sredstvom za čišćenja Labudol. Ta sredstva se ne mogu kupiti u slobodnoj prodaji. Za slučaj da se poprskaju sa incidinom na koži se javlja crvenilo, a nakon toga mjehurići. Aktivni kisik ima vrlo neugodan miris. Znaju se ubosti na oštrice od skalpela i igli koje se znaju naći na podu. Osim s krvi, u doticaju je sa urinom, stolicom i sa sadržajem koji pacijent povrati. Zna se dogoditi da budu u doticaju sa izlučevinama pacijenata za koje u tom trenutku ne znaju da su zaraženi, jer ih medicinsko osoblje o tom ne obavijesti na vrijeme. U doticaju je i sa medicinskim otpadom kojeg iznose iz sale. Zna se dogoditi da je u kontaktu sa radioaktivnim otpadom (citostaticima) koje moraju prema posebnim propisima odložiti na posebnu vrstu otpada. Jednom joj se dogodilo da su joj zbog doticaja sa citostaticima otpale obrve i dlačice na ruci. U doticaju sa citostaticima je 1-2 puta tjedno, a nekada češće. Od zaštitne opreme ima uniformu i zaštitne rukavice. Čišćenje sale između operacije traje 10-15 minuta, a temeljno čišćenje sale na kraju radnog vremena traje oko 45 minuta.

18. Svjedokinja ZI nema neposrednih saznanja o radu tužiteljice.

19. Svjedokinja ŽIZ iskazala je da je voditeljica Odjela za higijenu prostora, čišćenja i dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju prostora unutar Službe zajedničkih poslova. Tužiteljicu ne poznaje.

20. Svjedokinja ŠI, voditeljica Službe zajedničkih poslova kod tuženika, iskazala je da je tužiteljica kod tuženika radila kao spremačica u središnjem operacijskom bloku do lipnja 2024. Prilikom dolaska na posao se trebala presvući u posebnu zaštitnu zelenu operacijsku opremu. Spremačica čisti prostore sala, nusprostorije, garderobe, sobe, hodnike. Specifičnost čišćenja operacijskih sala je tzv. nulto čišćenje koje se obavlja prije početka operacija na način da se dezinficiraju sve površine. Nakon toga je čišćenje između operacijskih zahvata i završno čišćenje na kraju operativnog dana. Prethodno navedeno čišćenje se obavlja kada pacijent više nije u sali. Tada se pobere sav zarazni otpad i drugi otpad te se sve površine temeljito peru i dezinficiraju. Između pojedinih operacijskih zahvata one čiste sve ostale prostorije. Taj središnji operacijski blok se prostire na 4 kata i predstavlja jednu zatvorenu jedinicu. Tužiteljica je izvan te jedinice mogla izaći samo pod pauzom i po potrebi. Tužiteljica ne dolazi u kontakt sa otrovima i neposredni kontakt sa pacijentima. Ulazi u operacijsku salu samo ako dođe do izvanredne situacije i na poziv. Zarazni otpad je otpad koji je nastao za vrijeme operacije i koji je stavljen u vreće, a zadatak tužiteljice je bio samo tu vreću zatvoriti i odnijeti. To je potencijalno zarazno, pa se sa istim postupa kao da je zarazan. Tužiteljica po njezinom saznanju ne radi više od 2/3 vremena sa infektima i zarazama.

21. Člankom 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR-a) propisano je da je poslodavac obvezan, a uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada i druge rizike koji su prisutni, radi sprečavanja ili smanjenja rizika. Sukladno čl. 18. st. 2. ZZR-a poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi sa radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Propusti učinjeni u postupku procjene rizika ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu (čl. 18. st. 3. ZZR-a).

22. Sukladno čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika („Narodne novine“, broj: 112/14. i 129/19.) propisano je da je procjena rizika postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi sa radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.

23. Člankom 4. st. 1. Pravilnika o izradi procjene rizika propisano je da je poslodavac obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i osobe na radu.

24. Člankom 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada ("Narodne novine", broj: 5/84) propisano je da su poslovi sa posebnim uvjetima rada, između ostalog, i poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima te biološkim agensima prema točki 18. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima su poslovi pri kojima su radnici izloženi uzročnicima raznih bolesti i zaraza, te posebno poslovi u operativnim traktovima, odjelima za zarazne bolesti, dijagnostičkim laboratorijima, praonicama zaraženog rublja, poslovi čišćenja (toč. 18).

25. Uvidom u Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. utvrđeno je da je radno mjesto spremačice, šifra radnog mjesta 2305, Odjel za zajedničke poslove, Odsjek za čišćenje prostora i briga o rublju (list 653. -663. spisa) sukladno članku 3. točka 16. i 18. podtočka 56. Pravilnika o posebnim uvjetima rada, posao s povećanim rizikom (posebni uvjeti rada). Pod opis poslova spada održavanje čistoće prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održavanje čistoće prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavljanje i drugih poslova po nalogu neposrednog pretpostavljenog. Navedeni poslovi obavljaju se u zatvorenom prostoru, odnosno u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima poslodavca 90% vremena, dok u otvorenom prostoru, odnosno dvorišnom krugu poslodavca 10% vremena. Od kemijskih štetnosti navedeno radno mjesto je izloženo drugim korozivima i nadražljivcima lako topivim u vodi (srednji rizik). Biološkim štetnostima (štetni mikroorganizmi - bakterije, virusi, paraziti, gljivice, alergogeni i toksične tvari koji su produkt mikroorganizama) navedeno radno mjesto izloženo je kroz zarazni materijal. Kao zaključak analize naveden je velik rizik. Kao moguća profesionalna oboljenja navedene su zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom.

26. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i svjedokinja HI, JI, RI i ŠI u dijelu u kojem su navele kako je tužiteljica čistila i dezinficirala operacijske sale, podove, stropove, pločice, sanitarne čvorove, dezinficirala predmete, namještaj, skupljala nečisto rublje i korištene gaze, skupljala vreće od smeća, ispražnjavala i čistila usisavač sa izlučevinama, čistila bolesničke krevete, garderobe, hodnike i sobe. To ne samo stoga što su u navedenom dijelu iskazivale podudarno, već i zbog toga što navedeno proizlazi i iz Opisa poslova za radno mjesto spremačice.

27. Sud iskaz tužiteljice i navedenih svjedokinja u dijelu koji se odnosi na rad sa otrovima i infektima, i vremenu izloženosti istima, nije posebno cijenio, budući njihovi iskazi u tom dijelu predstavljaju njihovo mišljenje, dok se sud rukovodio utvrđenjima iz Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) iz srpnja 2017. Navedenu procjenu je sukladno prethodno citiranim člancima 18. st. 1. i 2. i čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika sačinila Vizor d.o.o., pravna osoba ovlaštena, između ostalog, i za utvrđivanje izloženosti pojedinog radnog mjesta kemijskim štetnostima (u koje spadaju i otrovi), odnosno biološkim agensima (u koje spadaju i infekti), a sve u smislu čl. 3. i 18. st. 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada.

28. Člankom 55. st.2. toč. 5. KU-a propisano je da će se osnovna plaća uvećati za 17% radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstvenom i nezdravstvenom radniku (2/3 radnog vremena):

- rad s infektima

- rad s otrovima.

29. Iz citirane odredbe čl. 55. st. 2. KU-a proizlazi da je za predmet ovog spora odlučno utvrditi je li tužiteljica u utuženom razdoblju u okviru poslova svog radnog mjesta spremačice 2/3 svog radnog vremena radila sa infektima, ili sa otrovima.

30. Iz Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. proizlazi da tužiteljica u svom radu od kemijskih štetnosti nije izložena otrovima (već samo korozivima i nadražljivcima lako topivim u vodi), dok je od bioloških agenasa izložena infektima (štetnim mikroorganizmima, bakterijama, virusima, parazitima, gljivicama, alergogenima i toksičnim tvarima koji su produkt mikroorganizama) kroz zarazni materijal.

31. Imajući u vidu da je tužiteljica u svom radu izložena infektima, da su Procjenom rizika (broj Pr-4636/16-1) iz srpnja 2017. kao moguća profesionalna oboljenja navedene zarazne ili parazitske bolesti zbog čega je, između ostalog, tuženik obvezan nad tužiteljicom provoditi zdravstveni nadzor sukladno odredbi čl. 26. točka 4. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i da iz navedene Procjene rizika proizlazi da tužiteljica poslove svog radnog mjesta obavlja 90% radnog vremena u zatvorenom prostoru (u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima), kao logičan se nameće zaključak da je tužiteljica 2/3 radnog vremena izložena infektima.

32. Budući da je sud rad tužiteljice sa infektima i vrijeme izloženosti istima, kao odlučnim činjenicama za predmet ovog spora, utvrdio na temelju Procjene rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017., a koju je sukladno čl. 18. st. 1. i 2. i čl. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika, i sukladno čl. 3. i čl. 18. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada izradio tuženik, nije bilo potrebe na iste okolnosti provoditi vještačenje po vještaku zaštite na radu i infektologu kako je to tijekom postupka predlagala tužiteljica.

33. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužiteljica u razdoblju od 1. siječnja 2020. pa do 29. veljače 2024. radila na radnom mjestu spremačice na kojem je 2/3 radnog vremena bila izložena infektima, pa joj za navedeno razdoblje sukladno čl. 55. st. 2. KU-a pripada pravo na dodatak na plaću od 17%. Također je utvrđeno da tuženik tužiteljici u navedenom razdoblju nije isplaćivao dodatak iz čl. 58. KU-a jer ne sudjeluje u postupku dijagnostike i liječenja, slijedom čega joj na temelju čl. 55. st.3. KU-a pripada i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće.

34. Tužiteljica je visinu tužbenog zahtjeva postavila sukladno Izračunu tuženika (list 61. spisa), slijedom čega je za razdoblje od 1. siječnja 2020. pa do 29. veljače 2024. valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice i istoj dosuditi bruto iznos od 1.180,03 eur, kao pod točkom I. izreke presude.

35. Člankom 92. st. 3. ZR-a propisano je da ako kolektivnim ugovorom, ili ugovorom o radu nije drugačije određeno plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije od 15-tog dana u mjesecu.

36. Budući da je tuženik tužiteljici plaću isplaćivao u dane kako je to za utuženo razdoblje navedeno u obračunskim listama, tužiteljica na dosuđene iznose sukladno čl. 92. st. 3. ZR-a ima pravo na zatezne kamate od dana koji je u obračunskim listama naveden kao dan isplate, a kako je to tužiteljica i predložila.

37. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a).

38. Najstarije potraživanje tužiteljice odnosi se na prosinac 2019. s datumom dospijeća 16. siječnja 2020. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 19. siječnja 2025., dakle, za potraživanje za prosinac 2019. izvan zastarnog roka od pet godina predviđenog čl. 139. ZR-a. Stoga je zahtjev tužiteljice za isplatom bruto iznosa od 21,95 eur sa zatraženim kamatama valjalo odbiti kao pod točkom II. izreke presude.

39. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) te su tužiteljici priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023., u daljnjem dijelu teksta: OT/23).

40. Tako su tužiteljici priznati troškovi sastava tužbe (75 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), sastava podneska od 4. studenog 2025. (75 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23), sastava podnesaka od 10. prosinca 2025. i 18. veljače 2026. (po 25 bodova prema Tbr. 8/3 OT/23) i pristupa na ročište 22. svibnja 2025., 18. rujna 2025., 5. studenog 2025., 11. prosinca 2025. i 19. veljače 2026. (po 75 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23) što uz vrijednost boda od 2,00 eur (Tbr. 50. OT/23) i PDV od 25% ukupno iznosi 1.437,50 eur. Stoga je tužiteljici na ime troškova parničnog postupka dosuđen navedeni iznos sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO), pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

41. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 19. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice

2. tuženiku