Republika Hrvatska
Općinski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 31
Pn-63/2024- 52
U I M E R E P U B L I K E H R V A TS K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivici Grubišiću u pravnoj stvari tužitelja JŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], po punomoćniku odvjetniku Bruno Spiz, protiv tuženika PŽ [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], po punomoćniku Petar Vukasović, radi naknade štete, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 12. ožujka 2026. u prisustvu punomoćnika parničnih stranka 19. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku PŽ [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju JŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od:
- 7.750,00 € na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sa zakonskom zateznom kamatom od 19. ožujka 2026.,
- 250,00 € na ime tuđe pomoći sa zakonskom zateznom kamatom od 19. ožujka 2026.,
- te naknaditi imovinsku štetu na ime izgubljene zarade iznos od 766,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. listopada 2024.
sve po stopi određenoj čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima , u roku od 15 dana.
II. Sa preostalim dijelom odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom iznosa od:
- 7.750,00 € na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sa zakonskom zateznom kamatom od 19. ožujka 2026.,
- 250,00 € na ime tuđe pomoći sa zakonskom zateznom kamatom od 19. ožujka 2026.,
- 1.345,21 € na ime izgubljene zarade
III. Osim toga odbija se tužitelj sa zahtjevom za dosudom zakonske zatezne kamate na dosuđene iznose neimovinske štete i tuđe pomoći za razdoblje od 29.10.2024. do 18. 3.2026.
IV. Svaka stranka snosi svoj trošak.
Obrazloženje
1. Tužbom od 28. listopada 2024. tuženik zahtijeva naknadu neimovinske štete koju je pretrpio zbog ozljede na radu temeljem objektivne odgovornosti, Zakona o radu i Zakona o obveznim odnosima.
1.2. Tužbu obrazlaže navodom da je tužitelj je dana 10. veljače 2024. stradao kao radnik tuženika prilikom sječe debla motornom pilom. U jednom času morao je motornom pilom povući rez preko debla odozdo, ali se pila izmaknula kontroli i ozlijedila tužitelja u predjelu desne strane lica, oka i čela.
1.3. Tužitelj je odmah prevezen u bolnicu u Vinkovcima gdje su dijagnosticirane ozljede u vidu razderotina lica, oka kao i ozljeda frontalne kosti desno s dva koštana fragmenta 3 mm i 5 mm. Tužitelj je pretrpio silan strah i jake bolove, a iza ozljeđivanja zaostao je defekt desnog oka i jako vidljiva razderotina desne strane lica. Zbog velikog ožiljka tužitelj nije mogao zatvarati desno oko pa je 26. srpnja 2024. izvršen operativni zahvat rekonstrukcije gornje vjeđe desnog oka.
2. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.
1.2. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer PŽ, kao fizička osoba ne može odgovarati za nastalu ozljedu tužitelja, a time niti za nastalu štetu, jer tužitelj je kao radnik zadobio ozljedu za vrijeme rada kod PŽ, kao poslodavca, jer je tuženik vl. obrta „ [obrt]“ obrt za izradu i prodaju ogrjevnog drveta, sa sjedištem u [adresa].
1.3. Nije sporno da je tužitelj kao radnik bio zaposlen kod tuženika na poslovima sjekača u šumi, temeljem sklopljenog Ugovora o radu na određeno vrijeme, od 05.06.2023. godine. Također nije sporno da se tužitelj ozlijedio na radu dana 10. veljače 2024. godine, niti su sporne nastale ozljede tužitelja. Tužitelj sam navodi, da je u jednom času morao motornom pilom povući rez preko debla odozdo, ali da se pila izmaknula kontroli i ozlijedila tužitelja. Međutim, tuženik kao poslodavac, nije odgovoran za nasta lu ozljedu tužitelja, a time niti za nastalu štetu koju potražuje tužitelj, jer do nastanka navedene ozljede tužitelja nije došlo zbog propusta tužitelja u primjeni mjera zaštite na radu, jer je tuženik kao poslodavac poduzeo sve propisane mjere i postupke u smislu odredbi Zakona o zaštiti na radu, kako bi spriječio nastanak bilo kakve ozljede na radu tužitelja, a time i nastanak štete.
1.4. Na pripremnom ročištu 16. siječnja 2025. tužitelj je proširio tužbu zahtijevajući od tuženika kao poslodavca izgubljenu zaradu u iznosu od 1.200,00 eura, odnosno 150,00 eura mjesečno počev od veljače 2024. za 8 mjeseci.
2. Tuženik kao poslodavac, prema tužitelju kao radniku, poduzeo je sve propisane mjere i postupke iz Zakona o zaštiti na radu, tuženik navodi slijedeće:
- Tuženik je tužitelja osposobio za rad na siguran način, za poslove sjekača u šumi, te za istog proveo testiranje znanja iz područja zaštite na radu.
- Tuženik je putem ovlaštene ustanove tužitelja osposobio za rukovatelja motornom pilom.
- Tuženik je za tužitelja ishodio uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika, za poslove sjekača u šumi.
- Tuženik je tužitelja, također putem ovlaštene ustanove osposobio za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.
2.1. Tuženik se poziva na čl.25.st.2. Zakona o zaštiti na radu kojom je propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Odredbom čl.68.st.1. Zakona o zaštiti na radu, propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom, te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Prema odredbi članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima, propisano je tko prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
2.3. Tuženik je tužitelja za obavljanje poslova iz Ugovora o radu – sjekača u šumi, osposobio za rad na siguran način. Budući je tužitelj osposobljen za rad na siguran način, da je isti također i osposobljen za rukovatelja motornom pilom, tužitelj je bio u potpunosti obučen za rad sa motornom pilom, te je bio svjestan da u slučaju kada se sa motornom pilom reže preko debla odozdo (stablo je već bilo ranije orušeno) može doći do uklještenja motorne pile (lista pile) i da zbog nedovoljnog opreza i pažnje radn ika može doći neželjene situacije, a što može dovesti do nastanka ozljede. Do nastale ozljede tužitelja, došlo je isključivo zbog postupanja tužitelja protivno pravilima postupka, odnosno zbog neispravnog radnog postupka tužitelja prilikom rada s motornom pilom, odnosno došlo je zbog krajnje nepažnje tužitelja, kao radnika, a na nastale posljedice tuženik nije mogao utjecati, nit ih je mogao izbjeći.
2.4. Neovisno o prethodno navedenom, mjere opreza radi, tuženik ističe i prigovor podijeljene odgovornosti za nastalu ozljede na radu, odnosno za nastalu štetu, jer iz navoda odgovora na 4 tužbu razvidno je da je tužitelj svojim postupanjem, odnosno načinom rada sa motornom pilom, doprinio nastanku ozljeda na radu, a time i do nastanke štete. Slijedom navoda odgovora na tužbu, budući je do ozljede na radu, odnosno do nastanka štete, došlo zbog krajnje nepažnje tužitelja, kao radnika, a na nastale posljedice tuženik nije mogao utjecati, nit ih je mogao izbjeći, tuženik predlaže sudu da odbije tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom kao neosnovanim.
3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: u fotografiju str. 4, medicinska dokumentacija str. 5-26, ugovor o radu na određeno vrijeme str. 34-35, zapisnik ocjeni osposobljenosti str 36-37, test znanja str. 38 -43, uvjerenje o osposobljavanju str 44, uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika str. 45, uvjerenje osposobljenosti str. 46, odluka br. 12/2020 o prenošenju ovlaštenja za organizaciju i provođenje zaštite na radu str. 47-48, zapisnik o osposobljenosti za obavljanje poslova str. 49, test znanja iz područja zaštite na radu str. 53-59, zapisnik o obavljanju pregleda i ispitivanju radne opreme str. 60-66, fotografija str. 71, obračun plaća str. 84-94, iskaz svjedoka BŽ i parničnih stranaka str. 95-98, pismeni nalaz i mišljenje vještaka Dražena Degmečić str 99-103, usmeni nalaz vještaka, Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu, pismeni nalaz i mišljenje vještaka Marcel Marcikić str. 151-153, pismeni nalaz i mišljenje knjigovodstvenog vještaka Krešimir Strmotić, usmeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Marcel Marcikić i ĆŽ .
4. Predmet spora je naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 13.500,00 eura, naknada za tuđu pomoć u iznosu od 500,00 eura, te naknada imovinske štete s osnova gubitka zarade u iznosu od ukupno 2.112,02 eura.
5. Iako je tužitelj izvršio preinaku tužbe na pripremnom ročištu 16. siječnja 2025. tako što je osim neimovinske štete postavio zahtjev za naknadom imovinske štete, kojoj preinaci se tuženik protivio, sud je dopustio preinaku tužbe primjenom čl. 190. st. 2 . ZPP-a smatrajući da bi bilo korisno dopustiti preinaku jer i imovinska šteta proistječe iz istog štetnog događaja i time bi se u cijelosti riješio spor između parničnih stranaka. Osim toga, nakon provedenog knjigovodstvenog vještačenja na održanom ročištu za glavnu raspravu 12. ožujka 2026. tužitelj je povisio tužbeni zahtjev na iznos od 2.112,02 eura, što je sud rješenjem dopustio primjenom odredbe čl. 190. st. 3. ZPP -a jer tužitelj nije knjigovodstvene struke i kod podnošenja tužbe nije mogao znati koji iznos izgubljene zarade gubi za vrijeme bolovanja.
6. Nesporno je među parničnim strankama da se tužitelj 10. veljače 2024. ozlijedio na radu kod tuženika kao poslodavca, kao i što su nesporne zadobivene ozljede.
7. Sporna je odgovornost.
8. Čitanjem ugovora o radu na određeno vrijeme sud je utvrdio da su isti zaključili [obrt], obrt za izradu i prodaju ogrjevnog drveta, vlasništvo PŽ BŽ iz [adresa] kao poslodavac i JŽ iz [adresa] kao radnik 5.6.2023. na određeno vrijeme u trajanju od jedne godine zaključno sa 8. kolovoza 2024. Saslušanjem tuženika sud je utvrdio da je ugovor nakon kolovoza 2024. produžen do listopada 2024. i da je tužitelj radnik tuženika i tijekom 2025. Iz članka 1. navedenog ugovora i saslušanjem svjedoka i stranaka sud je utvrdio da je ugovor zaključen za radno mjesto sjekač u šumi i radnik u poljoprivredi i da je tužitelj započeo sa radom 9. kolovoza 2023. te da je ugovor zaključen na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.
9. Čitanjem zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način i zapisnika o osposobljenosti za obavljanje poslova ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu sud je utvrdio da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto sjekač u šumi, a zapisnik kao i test znanja provelo je trgovačko društvo Škrobo j. d.o.o. iz Županje tijekom mjeseca studenog 2020. Tužitelj je potpisao 11. studenog 2020. izjavu da je prije početka rada upoznat sa važnošću pridržavanja službenog protokola vezanog za primjenu mjera i pravila zaštite na radu.
10. Čitanjem zapisnika o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme sud je utvrdio da je isto provedeno po trgovačkom društva Zaštita – Inspekt d.o.o. iz Osijeka i da su motorne pile bile u zadovoljavajućem stanju odnosno da su bile ispravne i da je slijedeći pregled bio predviđen za 24. siječnja 2025.
11. Iz medicinske dokumentacije sud je utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju ozlijedio lancem motorno pile desnu stranu lica i oko što potvrđuju i priložene fotografije.
12. Saslušanjem svjedoka MŽ i parničnih stranaka sud je utvrdio:
- da je tužitelj kao radnik tuženika šumarski radnik sjekač 10. veljače 2024. oko 7,30 sati u šumskom odjelu imao zadatak izrade pilanskog trupca iz izvaljenog hrastovog stabla,
- da je navedeno stablo bilo obilježeno sprejem na mjestu gdje je trebalo izvršiti prerezivanje i da je na tom mjestu bilo nešto više od 50 cm od tla, a promjera da je trupac bio 60-70 cm, da je prostor oko stabla bio čist od izbojaka,
- da je tužitelj od poslodavca dobio u radu motornu pilu marke S till 462 sa 36 zubi, novu sa kojom tužitelj prije samog štetnog događaja nije imao nikakvih problema u radu i da je lanac motorne pile bio dovoljno naoštren,
- da je vodilica motorne pile bila kraća od promjera trupca,
- da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja na sebi imao zaštitnu opremu kao što su kaciga, radne hlače, cipele i rukavice,
- da je tužitelj ispod i oko trupca očistio raslinje tako da isto nije moglo izazvati povratni udar.
Saslušanjem tužitelja sud je utvrdio da je tužitelj poduzeo radnju bušenja debla i to iz razloga da nebi uništio trupac, da je vodilica motorne pile bila kraća od promjera debla i da je otpočeo rezanje prema dolje, te je sa vodilicom pile izašao ispod debla i u trenutku kada je završio tu radnju da mu je nešto snažno izbacilo vodilicu sa lancem što nije mogao kontrolirati i vodilica sa lancem ga je udarila u predjelu glave i lica. Saslušanjem svjedoka BŽ sud je utvrdio da je u trenutku stradavanja tužitelja bio udaljen 40 metara, da se štetni događaj dogodio oko 7,30 sati u šumskom odjelu i da je od stabla koje je predstavljalo izvalu tužitelj trebao izraditi trupac sa motornom pilom 462 marke Still i da je vidio da je tužitelj neposredno prije stradavanja započeo rez odozdo prema gore. Saslušanjem tuženika sud je utvrdio da nije bio na mjestu štetnog događaja u trenutku stradavanja tužitelja i da kad je došao na mjesto štetnog događaja da je zatekao rez odozdo otprilike 50% promjera debla i da tužitelj sa vodilicom nije mogao biti na suprotnu stranu debla jer je deblo većeg promjera.
13. Na prijedlog tuženika sud je odredio šumarsko vještačenje po vještaku dr. sc. Dražen Degmečić iz čijeg nalaza i mišljenja je sud utvrdio:
- da su poslovi šumskog radnika sjekača izrazito rizični poslovi, te da se planiranju obuci i samoj provedbi rada treba koncentrirano pristupiti i držati protokola o radu na siguran način,
- da se vrlo izgledno dogodio tzv. povratni udar što je jedna od najvećih opasnosti u radu s motornom pilom zbog koje dolazi uslijed dodira vrha vodilice i lanca u pogonu s nekim predmetom – u ovom slučaju sa granom ispod debla, koju tužitelj nije vidio il i je uslijed smanjenja brzine rada motorne pile – dakle lanca vodilica s lancem prilikom izvlačenja vodilice ispod debla, sam vrh vodilice dodirnuo plašt debla te se dogodio povratni udar. Posljedica povratnog udara je da se motorna pila (vodilica i lanac) odbija na gore prema gornjem dijelu tijela i glavi radnika. On se izbjegava na način da se motornu pilu drži čvrsto i sigurno objema rukama, potrebno je piliti sa punim brojem okretaja lanca (puni gas), uvijek promatrati vrh vodilice, nikad ne rezati vrhom vodilice, prilikom ubodnog reza početi na način da se vodilica postavi koso donjom četvrtinom vrha na drvo, te se potom zakrene motorna pila i uđe se okomito (no to je kod obaranja stabla). Djelotvorna tehnička zaštita od povratnog udara je ispravna kočn ica lanca, ona nakon aktivacije u 1/10 sekunde zaustavlja lanac.
- tužitelj je koristio motornu pilu marke Still 462 i standardna vodilica za predmetni model je 45 cm, a kako je stablo bilo promjera 60-70 cm očito je stablo bilo većeg promjera od duljine vodilice i u ovom slučaju prerezivalo se stablo s jednim osloncem, (izvaljenim korijenom ukliještenim u zemlju)
- rezanje ovakvog stabla započinje sa suprotne strane debla (polukružno) dok se promjer ne svede na radnu duljinu vodilice. Nakon toga se pila vadi iz reza i gornjom stranom vodilice se reže odozdo prema gore do otprilike 1/3 debla. Rez se završava režući od gornje strane prema dolje te se spaja sa ranije načinjenim rezom odozdo prema gore,
- način na koji je tužitelj opisao da je pristupio prerezivanju nije način koji osigurava rad na siguran način,
- ukoliko je tužitelj ispravno i čvrsto držao motornu pilu kod povratnog udara da je kočnica lanca na motornoj pili bila ispravna, a koja se aktivira dodirom ruke došlo bi u 1/10 sekunde do zaustavljanja kretanja lanca po vodilici,
- da je postupak prerezivanja stabla samo jedan od elemenata koji može ili ne mora završiti nesrećom i da na nastanak nesreće utječe psihofizička spremnost radnika, način držanja motorne pile od strane radnika, zadržavanje gasa na motornoj pili, ispravnost motorne pile i sl.
14. Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu čl. 39. (NN 7/14) propisano je da prerezivanje stabla oslonjenog na samo jedan oslonac vrši se na način da prvi rez počinje sa donje strane prema gore do 1/3 promjera, a drugi završava s gornje strane. Po iskazu vještaka navedeni način i postupak prerezivanja podrazumijeva da je stablo manjeg promjera od dužine vodilice i Pravilnikom nije opisan način prerezivanja i izrade trupca iz stabla kad je promjer kao u konkretnom slučaju znatno veći.
15. Zakon o zaštiti na radu odredbom čl. 25. st. 1. i 2. regulira odgovornost za štetu na radu i u vezi s radom. Tako je st. 1. čl. 25. istog zakona propisano: ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, dok je st. 2. istog članka propisano: poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
16. Zakon o obveznim odnosima regulira odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Tako taj zakon u čl. 1063. propisuje da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da je potekla od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Odredba čl. 1064. ZOO propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Odredba čl. 1067. ZOO predviđa situacije u kojima se vlasnik oslobađa od odgovornosti.
(1) Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.
(2) Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.
(3) Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.
(4) Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.
(5) Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra se trećom osobom.
17. Člankom 111. st. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom.
18. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku ozljedom na radu postoji pod pretpostavkom da je radniku nastala šteta, da je ta šteta uzrokovana na radu ili u vezi s radom, da postoji uzročna veza između štete i procesa rada i da postoji odgovornost poslodavca. Poslodavac koji odgovara po kriteriju uzročnosti može se te odgovornosti osloboditi pod pretpostavkom iz čl. 25. st. 2. navedenog Zakona o zaštiti na radu i podredno po pretpostavkama iz čl. 1067. ZOO. Iz sadržaja iz čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu proizlazi kako se poslodavac može osloboditi od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, ako je riječ o namjeri ili krajnje nepažnje radnika ili ako je šteta nastala namjerom ili nepažnjom treće osobe na što poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Poslodavac se ne može pozivati na ekskulpacijske razloge ako je šteta posljedica obične nepažnje radnika ili treće osobe.
19. Člankom 19. st. 1. Zakona o zaštiti na radu propisano je da poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima. Osim toga st. 5. istog članka je propisano je da na odgovornost poslodavca iz st. 1. ne utječu propisane obveze radnika u području zaštite na radu.
20. Člankom 27. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac dužan osposobiti radnika za rad na siguran način.
21. Člankom 44. st. 1. Zakona o zaštiti na radu određeno je da je poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke, te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tom najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom u skladu s pravilima na radu i drugim propisima.
22. U čl. 68. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove s dužnom pažnjom, te pri tom voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Radnik radi s dužnom pažnjom kad poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te kad radi po uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika, tako da posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke, te pisanim uputama poslodavca i tako da pravilno koristi sredstva rada.
23. Vještak za šumarstvo se očitovao da u situacijama kao u konkretnoj kada je deblo većeg promjera od dužine vodilice motorne pile da je prethodno potrebno rezanje započeti sa suprotne strane debla (polukružno kako je prikazano na slici 2. str. 102 spisa) dok se promjer ne svede na radnu duljinu vodilice. Nakon toga se pristupa rezanju kako propisuje navedeni čl. 39. Pravilnika. Sud opisani postupak prerezivanja stabla debljeg od dužine vodilice, a koje se nalazi na jednom osloncu smatra stručnim i logičnim jer je stablo značajno većeg promjera od dužine vodilice i nemoguće pravilno i uspješno prerezati dok se ne svede na dužinu vodilice motorne pile.
24. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je započeo prerezivanje ubodom vodilice koji pri tom i navodi "morao sam bušiti deblo", te da je na opisani način radio sa stablima koja su bila izvaljena, dakle, koje je oluja prethodno izvalila i imala su jedan oslonac u zemlji. Vještačenjem je sud utvrdio da je opisani način prerezivanja debla u konkretnoj situaciji nepravilan i da može dovesti do povratnog udara. Tužitelj je primjenjivao nepravilan postupak prerezivanja i time se doveo u situaciju da može biti ozlijeđen zbog povratnog udara ovo tim više ako nije psihofizički spreman ili ne drži motornu pilu objema rukama i čvrsto. Tuženik kao poslodavac bio je dužan da prati odnosno nadzire rad tužitelja i da je to činio uočio bi da tužitelj nepravilno vrši prerezivanje u svim slučajevima gdje je promjer stabla veći od dužine vodilice čime bi se smanjila mogućnost da dođe do povratnog udara, a time i ozljeđivanja. Osim toga tuženik kao poslodavac dužan je nadzirati psihofizičko stanje radnika i pratiti kako rukuje motornom pilom, naročito u konkretnom slučaju koji radi sa opasnom stvari jer je motorna pila tijekom prerezivanja debla opasna stvar. Iz naprijed navedene dokumentacije sud je utvrdio da je tužitelj prošao teoretski i praktični dio osposobljavanja za rad na siguran način, međutim to ne oslobađa poslodavca da nadzire postupke radnika, te ih ispravlja što je kod tuženika izostalo, a posljedica čega je i ozljeđivanje tužitelja.
25. Slijedom navedenih utvrđenja ovaj sud zaključuje da tužitelj nije ispravno vršio prerezivanje, što je dovelo do povratnog udara, a niti pravilno držao motornu pilu, i takvo ponašanje tužitelja je u uzročno posljedičnoj vezi sa ozljeđivanjem, što je na bitan način dovelo do ozljeđivanja. S druge strane tuženik da je pratio i nadzirao rad tužitelja te ispravljao nepravilne postupke spriječio bi i otklonio mogućnost ozljeđivanja i taj propust je u uzročno posljedičnoj vezi sa ozljeđivanjem i na bitan način je doprinijelo da tužitelj nepravilan rad i držanje motorne pile primjenjuje u svim sličnim situacijama. Stoga sud u takvim okolnostima cijeni da je tužitelj doprinio nastanku vlastite štete u omjeru od 50%, a i da je tuženik odgovoran u omjeru od 50%.
26. Sud nalaz i mišljenje šumarskog vještaka smatra stručnim i objektivnim jer je sud tim vještačenjem utvrdio na koji način je navedeno stablo trebalo prerezati, zbog čega je došlo do povratnog udara i koje okolnosti na strani tužitelja su dovele do ozljeđivanja tužitelja.
27. Na prijedlog tužitelja sud je odredio medicinsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku dr. Marcel Marcikić spec neurokirurgu iz Slavonskog Broda iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrdio:
- da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ranu razderotinu mekih tkiva lica s desne strane u području čela, oka i gornje čeljusti dužine oko 17 cm , te ranu razderotinu gornje vjeđe desnog oka,
- odmah nakon primarne dijagnostike učinjen je operacijski zahvat i zašivena rana, te je nakon četiri dana pušten na kućnu njegu,
- 18. travnja 2024. javio se na pregled oftamologu zbog žuljanja i iritacije oka praćeno crvenilom spojnice i suzenjem, kada je utvrđeno oštećenje rožnice, tužitelj se 28. svibnja 2024. javio na pregled u kliniku za očne bolesti gdje je upisano da ne zatvara oko, te je preporučena operacija koja je učinjena 26. srpnja 2024., kojom je izvršena rekonstrukcija gornje vjeđe,
- da je vještak 13. kolovoza 2025. pregledao tužitelja kada je utvrdio:
- da na licu desno je vidljiv veliki okomiti ožiljak dužine 17-18 cm koji nagrđuje lice mlađe osobe,
- gornja vjeđa je deformirana i pri pokušaju zatvaranja oka zaostaje 2 -3 mm uz vidljiv defekt ruba vjeđe,
- oko desnog oka, ispod oka, na čelu i dijelom u vlasištu prisutna trajna utrnulost
- na desnoj strani lica je zaostao tik-nevoljno žmirkanje i trzaj muskulature ozlijeđene strane lica,
- zbog deformiteta vjeđe tužitelj osjeća stalnu iritaciju oka minimalno uvrnutim trepavicama,
- svakodnevno koristi umjetne suze na dnevnoj bazi i očnu mast prije spavanja,
- kod forsiranog otvaranja usta koje je urednog opsega osjeća zatezanje desne strane lica, a pri žvakanju hrane ponekad se ugrize za unutrašnjost obraza.
- tužitelj je opravdano bio na bolovanju od 10. veljače do 2. rujna 2024. kada je liječenje završeno, te se ozljede mogu uzročno posljedično povezati sa predmetnim štetnim događajem,
- navedene ozljede kvalificiraju se kao obična teška tjelesna ozljeda,
- tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta do tri dana nakon ozljede, a nakon toga bolove srednjeg intenziteta kroz 10 dana, bolove slabog intenziteta i trajnog karaktera kroz 75 dana, te bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera koji ulaze u pojačane napore. Nakon operacije rekonstrukcije vjeđe trpio je bolove srednje jake 24 sata, te slabe bolove do 7 dana.
- tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku neposredno prije ozljede, sekundarni strah jakog intenziteta nakon ozljede do 3 dana, srednjeg intenziteta do 10 dana, te slabog intenziteta 60 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje, izgled i moguće komplikacije na koje je upozoren. Zbog očekivanja operacije rekonstrukcije vjeđe u Zagrebu, trpio je slabi strah mjesec dana, te srednje jaki strah 2 dana prije operacije. Nakon operacije trpio je strah do 10 dana.
- zbog ozljede tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć nekvalificirane osobe 2 sata dnevno 90 dana tj. U periodu u kojem je desno oko previjano, aplicirana antibiotska mast , a pomoć se odnosi na održavanje higijene, nabavu osnovnih životnih namirnica, vožnju u automobilu, te obavljanje uobičajenih radnji i obveza u kućnom okružju.
- ozljeda je ostavila naruženost teškog stupnja u vidu okomitog ožiljka na desnoj strani lica, svakodnevno vidljiva trećima.
- temeljem iznesenog i nakon pregleda tužitelja, a uzevši u obzir dob (34 g. u trenutku ozljeđivanja), spol i zanimanje, te da je ožiljno - deformirajuće oštećenje desne strane lica praćeno funkcionalnim smetnjama mekih tkiva došlo do trajnog umanjenja opće životne aktivnosti oko 15%. Tužitelj ulaže svakodnevne napore pri ublažavanju zaostalih tegoba zbog ozljede očne vjeđe, te pri žvakanju hrane, zatim pri održavanju higijene lica (izgubljen osjet pri osjećaju toplo hladno) i oka kako bi spriječio sušen je oka noću i umanjio iritaciju trepavicama.
28. Tjelesno i duševno zdravlje predstavlja pravo osobnosti fizičke osobe sukladno čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima. Sukladno čl. 1110. st. 1. i 2. ZOO propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanim fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
28.1. Uzevši u obzir sve navedene posljedice koje je tužitelj pretrpio u štetnom događaju (fizički bolovi i nelagodnosti kao što su dva operativna zahvata, te vađenje konaca, pretrpljeni strah, smanjenje životne aktivnost od 15%, naruženost jakog stupnja vrlo uočljiva trećima kod mlađe osobe) prema ocjeni ovog suda tužitelju pripada pravična novčana naknada u jedinstvenom iznosu od 13.500,00 eura, koliko je tužitelj i zahtijevao. Naime tužitelj je zahtijevao 14.000,00 eura, međutim naknada za tuđu pomoć pripada u imovinsku štetu i zahtijevani iznos od 500,00 eura sud će razmatrati kod tog vida štete.
28.2. Kako je utvrđena odgovornost tuženika u omjeru od 50% to tužitelj polaže pravo na naknadu 50% iznosa od 13.500,00 eura, odnosno iznos od 7.750,00 eura, dok je preostali iznos od 7.750,00 eura valjalo tužitelja odbiti.
28.3. Zatezna kamata na pravičnu novčanu naknadu teče tek donošenjem presude jer je tražbina tada postala određena i dospjela slijedom čega je tužitelju dosuđena od 19. ožujka 2026., po stop određenoj čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima. Kako je tužitelj zahtijevao isplatu zatezne kamate od podnošenja tužbe 28.10.2024. sud je istog odbio za razdoblje od 28. listopada 2024. do 18. ožujka 2026.
28.4.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka jer je dat sukladno pravilima struke i objektivno.
29. Medicinskim vještačenjem sud je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć nekvalificirane osobe 2 sata dnevno 90 dana, ukupno 180 sati. Primjenom odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a sud je po slobodnoj ocjeni tužitelju dosudio utuženi iznos od 500,00 eura. Naime, sud smatra da je sat tuđe pomoći 5,00 eura i pomnoženo sa 180 sati daje iznos od 900,00 eura, ali kako je tužitelj zahtijevao iznos od 500,00 eura, a primjenom čl. 2. st. 1. ZPP-a sud odlučuje u granicama zahtjeva i ne može stranki dosudi veći iznos od zahtijevanog iz kojeg razloga je sud tužitelju dosudio iznos od 500,00 eura. O ovom vidu imovinske štete sud je odlučio primjenom odredbe čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. S obzirom da je tuženik odgovoran za predmetni štetni događaj u omjeru od 50% to tužitelju pripada u tom omjeru naknada za tuđu pomoć odnosno iznos od 250,00 eura, dok je za preostali utuženi iznos od 250,00 eura valjalo tužitelja odbiti.
29.1. Tužitelju pripada zatezna kamata za tuđu pomoć od dana donošenja presude jer obveza postaje određena i dospjela tek donošenjem presude i tuženik je tek tada saznao koji iznos je u obvezi isplatiti tužitelju. Naime tuženik je zakasnio sa isplatom novčane obveze te je dužan isplatiti zateznu kamatu po stopi određenoj čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima. Kako je tužitelj zahtijevao zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe 29. listopada 2024., valjalo je istog odbiti za razdoblje od 29. listopada 2024. do 18. ožujka 2026.
30. Tužitelj tužbom potražuje izgubljenu zaradu od travnja do zaključno listopada 2024. u iznosu od 2.112,02 eura. Provedenim knjigovodstvenim vještačenjem po ovlaštenom sudskom vještaku Krešimir Strmotić iz Vinkovaca sud je utvrdio da je tužitelj za vrijeme bolovanja od travnja do konca listopada 2024. gubio zaradu zbog umanjene plaće za vrijeme bolovanja u iznosu od 2.112,02 eura. Medicinskim vještačenjem sud je utvrdio da je tužitelj opravdano bio zbog posljedica predmetnog štetnog događaja na bolovanju od 10. veljače 2024. do 2. rujna 2024. pa u tom razdoblju tužitelju opravdano pripada naknada izgubljene zarade. Slijedom navedenih utvrđenja tužitelju prema pismenom nalazu i mišljenju knjigovodstvenog vještaka pripada izgubljena zarada za travanj 2024. iznos od 303,58 eura, za svibanj 2024. iznos od 276,63 eura, za lipanj 2024. iznos od 357,45 eura, za srpanj 276,63 eura, za kolovoz 303,58 eura i za jedan dan u rujnu 2024. iznos od 15,74 eura (330,51 eur/21 dan), ukupno 1.533,61 eur. Međutim kako je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50% to tužitelju pripada u tom omjeru naknada izgubljene zarade odnosno u iznosu od 766,80 eura. Slijedom navedenih utvrđenja sud je tužitelju na ime izgubljene zarade dosudio iznos od 766,80 eura, a kako je zahtijevao naknadu u iznosu od 2.112,02 eura odbio za iznos od 1.345,21 eur.
30.1. Tužitelju pripada izgubljena zarada primjenom odredbe čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.
30.2. Izgubljena zarada na ime razlike plaće dospijeva na dan kada bi plaća inače bila isplaćena, a zatezna kamata od dana pada u zakašnjenje, ali kako tužitelj zahtijeva zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe što je povoljnije za tuženika sud je istom dosudio zateznu kamatu od 29. listopada 2024. do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima.
31. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a.
32. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.4.,. i čl. 164. ZPP-a. VPS je 16.112,02 eura.
Parnične stranke su u pogledu pravne osnove spora uspjele u omjeru od 50%, a približno tako i po visini pa je primjenom odredbe čl. 154. ZPP-a valjalo odlučiti da svaka stranka snosi svoj trošak. Vrhovni sud RH je u odluci Rev-1413/2024-2 od 10. prosinca 2024. odbio reviziju tužitelja podnesenu protiv niže stupanjskih presuda u kojim je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak jer su u jednakim omjerima uspjeli u sporu, te tužitelj nema pravo niti na poseban trošak vještačenja.
U Vukovaru, 19. ožujka 2026.
Sudac
Ivica Grubišić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Županijski sud. Žalba se podnosi u tri primjerka u roku 15 dana od dana objave presude putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Tužitelju po punomoćniku odvjetniku Bruno Spiz
2. Tuženiku po punomoćniku odvjetniku Petar Vukasović