Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Trg sv. Josipa 12, 33520 Slatina

Poslovni broj: P-427/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu Tomislavu Kuči, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice CU iz [adresa], C [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 18. veljače 2026., u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e :

I. Utvrđuje se da je tužiteljica CU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnica 1/5 dijela kč. br. [katastarska čestica] – vinograd s 1164 m[2] i 1/5 dijela kč. br. [katastarska čestica] – vinograd s 1109 m[2] , koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a koji dio predstavlja suvlasnički dio tužene, te je tužena dužna trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbeni zahtjev za utvrđenje u odnosu na 30/60 dijela kč. br. [katastarska čestica] – oranica s 2895 m[2] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina].

III. Nalaže se tuženoj da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 615,50 eura, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Dana 20. kolovoza 2025. tužiteljica je putem svog punomoćnika podnijela kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina. U tužbi se navodi da je tužiteljica posjednik i stvarni vlasnik kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a ranije su bile upisane u p.l. 6911 k.o. P. [adresa] i zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. P. [adresa]. Iste nekretnine upisane su u zemljišnoj knjizi kao suvlasništvo tužiteljice u 4/5 dijela, a kao formalni suvlasnik u 1/5 dijela upisan je tuženik. Tužiteljica se obratila tuženiku 18. ožujka 2024. radi mirnog rješenja spora na koji je tuženik negativno odgovorio. Tužiteljica je predmetne nekretnine stekla na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju iza pokojnog svekra IU i nasljedstvom iza pokojnog supruga OU koji je umro 2021. Predmetne nekretnine u cijelosti su bile posjed i vlasništvo IU i njegovih prednika, a nakon njegove smrti, sina OU i tužiteljice. Kako je vlasništvo nekretnine stečeno temeljem pravnog posla i nasljeđivanja, te na temelju Zakona, a po osnovi dosjelosti, tužiteljica ima pravni interes da se uknjiži kao vlasnica predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama. Predlaže da sud donese presudu kao u dispozitivu pod točkom I.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da su predmetne nekretnine nastale 1974. izradom katastarskog operata za k. o. [katastarska općina], te su rješenjem od 28. listopada 1981. bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Podravska Slatina. Povodom tužbe pravnog prednika tužiteljice, pokojnog OU, protiv pravnog prednika tuženika Općine Podravska Slatina, radi utvrđenja i priznanja prava vlasništva, presudom Općinskog suda u Podravskoj Slatini, poslovni broj: P-340/83-9 od 7. prosinca 1983. pravni prednik tužiteljice pokojni OU bio je utvrđen vlasnikom 4/5 dijela navedenih nekretnina dok je odbijen sa zahtjevom za utvrđenje na 1/5 dijela, budući da je navedena nekretnina bila konfiscirana. Tužiteljica i njen pravni prednik prije izrade katastarskog operata za k.o. Podravska Slatina 1974. nisu mogli biti u posjedu navedene nekretnine jer je ista formirana 1974. Stoga tužiteljica i njen pravni prednik nisu u samostalnom posjedu predmetne nekretnine u onom vremenu koje je propisano Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV). Tužiteljica nije pošten posjednik jer je znala da joj ne pripada pravo na posjed dijela nekretnine u kojem je njen pravni prednik odbijen sa zahtjevom za utvrđenje. Predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke ŠU i VU i tužiteljicu kao stranku, te je izvršio uvid u: zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. P. [adresa], p.l. 6911 k. o. [katastarska općina], zahtjev za mirno rješenje spora, odgovor na zahtjev, ugovor o doživotnom uzdržavanju, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Podravskoj Slatini O-317/74-12, rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog OU, povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Odjela za katastar nekretnina Slatina, povijesni zk. izvadak i presudu Općinskog suda u Podravskoj Slatini od 7.12.1983.

4. Svjedok ŠU navela je u svom iskazu da od malena poznaje tužiteljicu, budući da su u daljnjem srodstvu, jer je njen otac bio u srodstvu sa suprugom od tužiteljice. Dobro zna gdje se nalazi predmetna nekretnina, a ista se nalazi u Dubokoj dolini i prođe se pokraj OPG Šomođi i ide se putem još u brdo, a predmetna nekretnina nalazi se i s lijeve i s desne strane od puta. Njoj je to poznato jer su odmah do predmetne nekretnine i njeni roditelji imali vinograd, a koji i danas uživa njena sestra LU. Prije je to bio u naravi vinograd, a sada je voćnjak, uglavnom šljivak, ali ne može točno reći od kada. Otkako se sjeća, dakle negdje od početka 70-ih godina, predmetne nekretnine uživali su OU i CU. OU je umro prije nekoliko godina, tako da nakon Ivanove smrti predmetne nekretnine uživa tužiteljica. Koliko je čula od 2. svjetskog rata predmetne nekretnine uživali su pravni prednici tužiteljice i to I, a isto tako i njihove nekretnine koje su u susjedstvu i zna da su se te nekretnine kasnije dijelile, tako da su njeni roditelji uživali susjedne čestice od predmetnih nekretnina, a predmetne nekretnine su pripale tužiteljici i njenom suprugu. Koliko zna, tužiteljicu i njene pravne prednike nitko nije ometao u mirnom posjedu predmetnih nekretnina, a nije čula da Republika Hrvatska ima u posjedu predmetnu nekretninu. Poslije rata predmetnu nekretninu, kao i nekretninu od njenih roditelja, uživali su njeni djedovi IU i UU, a oni su se nakon nekog vremena podijelili. Koliko zna Općina Podravska Slatina također nije bila nikad u posjedu predmetnih nekretnina. Ne zna da su I vodili neki sud u vezi spornih nekretnina. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka jer je logičan i uvjerljiv, a ni stranke nisu imale primjedbe.

5. Svjedok VU naveo je u svom iskazu da je s tužiteljicom u daljnjem srodstvu i zove ju "ujna" iako mu to ustvari nije prava ujna, a poznavao je i njenog pokojnog supruga s kojim je više puta išao na predmetnu nekretninu, tako da zna gdje se to nalazi. VU mu je čak to htio i pokloniti, međutim, to nije htio. Otkako se sjeća u naravi je to bio voćnjak i livada. Zna gdje se nalazi predmetna nekretnina, a ista se nalazi u Dubokoj dolini i ide se putem lijevo prema brdu pokraj OPG Šomođi, a to su zvali blizu O koji tamo stanuje i taj O mu je kolega. Put je do OPG Šomođi asfaltiran, a onda je kasnije makadam, uglavnom može se doći do predmetnih nekretnina autom i nalaze se i s lijeve i desne strane puta, i nisu daleko od Šomođija. Otkako se sjeća predmetne nekretnine uživali su tužiteljica i njen pokojni suprug VU, a sada samo tužiteljica. Koliko je čuo predmetne nekretnine prije OU uživao je njegov otac, a on se zvao IU. Koliko je čuo, to je od davnina bilo od OU i oni su se dijelili, ali ne može točno reći od kada, moguće je da je to i čuo, ali nije na to obraćao pozornost. Koliko zna, OU koga je zvao "ujo" nitko nije ometao u mirnom posjedu, iako mu se ujak znao žaliti da nije sve papirnato uređeno i da je došlo do konfiskacije nakon rata. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka jer je logičan i uvjerljiv, a ni stranke nisu imale primjedbe.

6. Tužiteljica CU navela je u svom iskazu da za OU se udala 1969. i u posjedu predmetne nekretnine bio je otac od njenog pokojnog supruga IU. On je predmetne nekretnine prepisao pola na nju, a pola na njenog supruga OU. Predmetna nekretnina u naravi je bila vinograd negdje do 1975. godine, a onda su oni tamo jedno vrijeme sadili bundeve, a negdje krajem 70-ih i početkom 80-ih na predmetnim nekretninama posadili su voćnjak, uglavnom šljive. I danas su predmetne nekretnine u naravi voćnjak. Prije ni nisu išli tim putem do Šomođija, već su imali drugi put koji je išao od uljare do gore, a bila su dva puta, budući da su imali voćnjak i s jedne i s druge strane. Njen svekar IU rođen je 1904. i zna da je on otišao u Brazil, ali mu se tamo očito nije svidjelo jer se vratio 1929. i već iduće godine je predmetne nekretnine kupio i iste je uživao sve dok te nekretnine nije poklonio njenom suprugu i njoj. Njen svekar je bio bogat i imao je i vršilicu i traktor s motorom koji su vukli konji, a komunisti su htjeli uzeti njegovu zemlju zato što je b io bogat, pa su se oni 1952. i upisali kao suvlasnici, međutim, tuženik, a ni njegovi pravni prednici nikad nisu stupili u posjed predmetnih nekretnina. Nekad je cijelo to Bakićko brdo bilo u vlasništvu njenog svekra IU, ali su mu komunisti većinu toga uzeli. Nije nikad vodila nikakav sud u vezi zemlje, a koliko zna nije ga vodio niti njen pokojni suprug, jedini postupak koji su vodili je bio za sređenje zk. stanja i sjeća se da je prije više od 40 godina kod njih došao advokat NU, a ne zna točno kako se on zvao, možda je NU, a možda i nije, samo zna da je bio bez ruke, uglavnom je sve to uredio i troškovi su im bili namireni. Smatra da je ona vlasnik 1/1. Prodala je zemlju Š prije negdje 2 ili 3 godine, ali ne zemlju koja je predmet ovog postupka. Istina je da je njen pokojni suprug vodio parnicu i da ga je zastupao advokat NU, ali to nije bilo za predmetne nekretnine, već za oranicu i tu je on uspio, a za drugo ne zna. Ne zna točno s kim je OU vodio parnicu, a pretpostavlja da su to bili država ili Općina. Predmetne nekretnine otkako pamti i otkako je došla bile su već formirane, a ne zna kada je to i da li je provedeno u katastru. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice jer je logičan i uvjerljiv, a ni tuženik nije imao primjedbe.

7. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su na kč. br. [katastarska čestica] – vinograd D. dolina sa 1164 m i kč. br. [katastarska čestica] – vinograd D. dolina sa 1109 m , kao suvlasnici upisani: CU iz [adresa] u 4/5 dijela i Republika Hrvatska u 1/5 dijela. Uvidom u povijesni zk. izvadak sud je utvrdio pravne prednike sadašnjih vlasnika.

8. Iz p.l. 6911 k. o. [katastarska općina] proizlazi da su na kč. br. [katastarska čestica] – vinograd D. Dolina sa 1164 m i kč. br. [katastarska čestica] – vinograd D. dolina sa 1109 m , kao suposjednici upisani: CU iz [adresa] u 4/5 dijela i Republika Hrvatska u 1/5 dijela.

9. Iz zahtjeva za mirno rješenje spora proizlazi da se tužiteljica putem svog punomoćnika obratila tuženiku 18. ožujka 2024., a na koji zahtjev je tuženik 8.7.2024. negativno odgovorio.

10. Iz ugovora o doživotnom uzdržavanju utvrđeno je da je sklopljen između IU te OU i CU godine 1974.

11. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Podravskoj Slatini poslovni broj: O-317/74-12 od 8.1.1975. utvrđeno je da je IU iz [adresa] umro **.**.1974. i da su ga naslijedili na temelju Zakona i sporazuma SU i OU.

12. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog OU od 21. svibnja 2021. utvrđeno je da je OU umro **.**.2021. i da su ga naslijedili na temelju Zakona Anka Gincer, supruga ostavitelja i CUZ, kći ostavitelja.

13. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Odjela za katastar nekretnina Slatina od 4.4.2023. proizlazi da su kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale 1974. u izmjeri katastarskog operata katastarske općine [katastarska općina], te su navedenim postupkom upisane u posjed SU, a zatim su provedbom ugovora o doživotnom uzdržavanju i rješenjem o nasljeđivanju broj O-317/74 upisane u posjed Ivana Gincera 1977. Rješenjem Općinskog suda broj Z-2703 od 2008. iste čestice upisane su u posjed OU i [adresa]. Rješenjem Općinskog suda broj Z-6623 od 2021. upisane su u posjed CU i tuženika.

14. Iz presude Općinskog suda u Podravskoj Slatini poslovni broj P-340/83-9 od 7.12.1983. utvrđeno je da je kod tog suda vođen parnični postupak po tužbi OU iz [adresa] protiv tužene Općine Podravska [adresa], a utvrđeno je da je tužitelj suvlasnik u 4/5 dijela nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica].

15. Sud je kao istinite prihvatio iskaze svjedoka ŠU, VU i same tužiteljice, budući da su njihovi iskazi logični i uvjerljivi i u suglasnosti s provedenim materijalnim dokazima, a iz kojih proizlazi da je tužiteljica zajedno sa svojim pravnim prednicima u posjedu sporne nekretnine više od 90 godina. Neosnovano tuženik tvrdi da tužiteljica i njeni pravni prednici nisu mogli biti u posjedu sporne nekretnine budući da je ista formirana tek 1974. Faktički posjed potpuno je neovisan o činjenici kada su formirane sporne nekretnine. U ovoj parnici bitan je faktički posjed na spornim nekretninama što je sud nedvojbeno i utvrdio, a potpuno je nebitno za sjecanje prava dosjelošću kada su predmetne nekretnine formirane u katastru i u zemljišnoj knjizi.

16. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava njihovih pravnih učinaka (čl. 388. st. 2.), da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, i da se posjed smatra poštenim dok se suprotno ne dokaže (čl. 18. st. 3. i 5.), te da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed nekretnine neprekidno trajao 40 godina (čl. 159. st. 3. i 4.). Neosnovano tuženik prigovara da tužiteljica nije pošteni posjednik, tvrdeći da je znala da joj ne pripada pravo u pogledu dijela nekretnina u kojem je njezin pravni prednik odbijen sa zahtjevom za utvrđenje, uzimajući u obzir citiranu odredbu čl. 18. st. 3. i 5. ZV -a, te činjenicu da je teret dokaza da tužiteljica nije pošteni posjednik upravo na tuženiku koji to nije dokazao, niti je predložio bilo kakav dokaz. Presuda na koju se poziva tuženik Općinskog suda u Podravskoj Slatini ne odnosi se na tužiteljicu niti na tuženika i nema nikakve veze s poštenjem posjeda tužiteljice.

17. Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima stavljena je izvan snage odredba čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koja nije dopuštala stjecanje dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu. Ustavni sud RH je odlukom od 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a kojom je bilo propisano da se u rok za sjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana pri čemu je ukidanje iste odredbe imalo učinak ex nunc. Budući da je tužiteljica dokazala da je sa svojim pravnim prednicima imala pošten i samostalni posjed dijela spornih nekretnina duže od 90 godina, sud smatra da je tužiteljica prije 1. siječnja 1999. i ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a, ex lege dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela spornih nekretnina, kao što je to pobliže navedeno u dispozitivu.

18. Tužiteljica je na ročištu 18. veljače 2026. povukala tužbeni zahtjev u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k.o. P. [adresa], a čemu se tuženik nije protivio. Stoga je sud, a po osnovi odredbe čl. 193. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku, riješio kao u dispozitivu pod točkom II.

19. Po osnovi odredbe čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku sud je odlučio da tuženik naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 615,50 eura i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 150,00 eura, zastupanje na raspravama 12.11.2025. i 18.2.2026. 300,00 eura (2 x 150,00 eura), sudsku pristojbu na tužbu i presudu 53,00 eura i PDV 112,50 eura.

U Slatini 19. ožujka 2026.

Sudac:

Tomislav Kuči

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni županijski sud u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužiteljica: po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine,

2. Tuženik: po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, na broj: P-DO- 51/2025.