Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-4726/2016-65

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Tanji Hučera kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužiteljice ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II-tužiteljice NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici FN, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Ulica Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po zaposlenici EN, po generalnoj punomoći Đ50/2012, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 18. prosinca 2025. godine, održane u nazočnosti punomoćnice I i II- tužiteljice FN, odvjetnice u [adresa] i punomoćnice tuženika po zaposlenju ŠN, po generalnoj punomoći, Su-50/2012 12, dana 19. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3 da tužiteljici ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] isplati razliku neisplaćene invalidske mirovine prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011.g. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. g. u iznosu od 9.218,61 EUR neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2011. pa do isplate, koje kamate su do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa nadalje do isplate, po stopi prema čl. 29. st. 7. ZOO-a (NN 155/23), po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HZMO da tužiteljici NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razliku neisplaćene invalidske mirovine prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011.g. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. 28. svibnja 2011. pa do isplate, koje kamate su do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa nadalje do isplate, po stopi prema čl. 29. st. 7. ZOO- a (NN 155/23), po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 10.364,53 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 19. ožujka 2026. po stopi prema čl. 29. st. 7. ZOO-a (NN 155/23), po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica ZN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s iznosom od 42,39 EUR i na taj iznos zatraženom zateznom kamatom tekućom od 28. svibnja 2011. godine pa do isplate, te se odbija tužiteljica NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s iznosom od 42,39 EUR i na taj iznos zatraženom zateznom kamatom tekućom od 28. svibnja 2011. godine pa do isplate.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljice su dana 27.07.2016. godine podnijele ovom sudu tužbu protiv tuženika, radi isplate, u kojoj navode da je tužiteljicama tuženik dana 01.08.2011. isplatio dospjelo, a neisplaćeno mirovinsko primanje za razdoblje od 07.11.2001. do 03.09.2007., na ime razlike mirovine od 07.01.2001. do 30.04.2004. te mirovine od 01.05.2004. do 03.09.2007., svakoj pojedinačno u iznosu od 90.489,29 kn, a da je od iznosa pripadajućeg primanja u visini od 162.728,95 svakoj obustavljen iznos od 61.220,04 kn po osnovi poreza i iznos od 11.019,62 po osnovi prireza.

2. Tužiteljice su kao izvanbračna supruga i kćerka iza pok. RN umrlog 2007. godine temeljem Rješenja o nasljeđivanju ostvarile pravo na isplatu navedenog potraživanja, obzirom da je imenovani kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata bio korisnik invalidske imovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, da bi mu 2004. nezakonitim radom tuženika mirovina bila obustavljena, a tužiteljice su dugo godina nakon njegove smrti, u dugotrajnom upravnom sporu uspjele da im tuženik u izvršenju presude Upravnog suda RH donesenim obračunskim rješenjima isplati pokojnikove, a neisplaćene invalidske imovine. Ujedno je tužiteljicama priznato pravo na obiteljsku mirovinu iza supruga i oca RN.

3. Tužiteljicama nije jasno po kojoj im je metodologiji izračuna tuženik obustavio iznos po osnovi poreza svakoj pojedinačno, obzirom da je pok. RN kao N od 40% tjelesnog oštećenja za života bio oslobođen plaćanja poreza, a tužiteljicama je nakon njegove smrti priznat status članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, koje obitelji su prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata oslobođene plaćanja poreza na dohodak u iznosu od 100%. Naime, 2.tužiteljica NN kao dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja nije porezni obveznik te joj porez nije trebao biti ustegnut, a i 1.tužiteljica ĐN kao udovica i u sukorisništvu obiteljske mirovine s djetetom isto tako ne podliježe obvezi plaćanja poreza po osnovi mirovine. Tužiteljice su više puta pismenim putem tražile da im tuženik dostavi obračunsku listu iz koje bi bila vidljiva metodologija i način obračuna dospjelih, a neisplaćenih invalidskih mirovina RN, ali tuženik je samo dostavljao potvrde s konačnim iznosima, a iz kojih se ne može zaključiti da li je prilikom izračuna navedenih iznosa tuženik primijenio zakonsku olakšicu za N, koji porez se plaća umanjeno sukladno postotku tjelesnog oštećenja i da li je primijenio zakonsku olakšicu za tužiteljice koje su kao njegove zakonske nasljednice sa statusom članova obitelji oslobođene plaćanja poreza na dohodak.

4. Budući da su tužiteljice u upravnim postupcima nezakonitim postupanjem tuženika grubo oštećene, tražeći samo ono što im po zakonu pripada i ništa više od toga, a o čemu je konačnu odluku donio i Ustavni sud, smatraju da je i izračun i metodologija dospjelih, a neisplaćenih iznosa suprotna zakonu tim više što im tuženik iako su to tražile, nije nikada predočio obračunske liste, niti se ikada pozvao na bilo koji propis po osnovu kojeg je tužiteljicama prilikom isplate obustavio tako velike iznose, pa stoga drže kako bi se jedino knjigovodstveno-financijskim vještačenjem moglo utvrditi da li je tuženik sačinio zakonit izračun. Slijedom navedenog tužiteljice predlažu sudu da nakon zakazane i provedene glavne rasprave donese sljedeću presudu:

"Nalaže se tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje RH da tužiteljicama ĐN i DN isplati novčani iznos koji će se utvrditi knjigovodstveno-financijskim vještačenjem, a predstavlja razliku između iznosa koji im je isplaćen prema potvrdama tuženika, od iznosa koji im pripada, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 02.08.2011. po stopi od 12% godišnje, a nadalje sve do isplate sukladno čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, time da tužiteljice zadržavaju pravo specificirati tužbeni zahtjev nakon što tuženik dostavi potrebne podatke, odnosno prema iznosima nakon provedenog financijsko – knjigovodstvenog vještačenja, propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena kao i naknaditi tužiteljicama troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena tekućom počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 8 dana."

5. U daljnjem tijeku postupka, nakon tuženikova odgovora na tužbu, tužiteljice se očituju svojim podneskom od 03.02.2017. godine na način da prvenstveno tužitelji ističu da je prigovor dvostruke litispendencije koji ističe tuženik neosnovan budući da su tužiteljice u parničnom postupku koji se vodio pred naslovnim sudom pod Posl. brojem: P-4276/14 ustale tužbenim zahtjevom protiv tuženika u kojem traže da im isti namiri novčanu tražbinu s osnova zakonske zatezne kamate na mirovinu i razliku mirovine, a koja tražbina je dospjela za plaćanje danom izvršnosti Rješenja tuženika Klasa: 141-02/10-01, Urbroj: 341-25-05/3-10-11870 od 26. svibnja 2011. i Rješenja tuženika Klasa: 141-02/11-01, Urbroj: 341-25-05/3-11-79772 od 27. svibnja 2011. s pripadajućom zateznom kamatom od 22.06.2011. do 30.06.2011. po stopi od 14% godišnje te od 01.07.2011. do 23.09.2011. po stopi od 12% godišnje, a nadalje sve do isplate po stopi u smislu članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište u visini prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, računajući od 22.06.2011.godine pa do isplate, te troškove parničnog postupka. Navedeno proizlazi i iz same izreke presude naslovnog suda kojim je tužbeni zahtjev odbijen, a u obrazloženju se navodi kako je osnovno pitanje za donošenje odluke u navedenoj pravnoj stvari bilo da li je tuženik zakasnio s ispunjenjem svoje obveze te je zauzeo stav da je isplata temeljem navedenih rješenja izvršena u primjerenom roku, a da tužitelji nemaju pravo na isplatu zakonskih kamata.

6. Tužitelji su nakon toga pokrenuli parnični postupak pred naslovnim sudom koji se vodi pod posl. brojem P-4726/2016 i u tužbenom zahtjevu zatražili da im tuženik isplati novčani iznos koji će se utvrditi knjigovodstveno-financijskim vještačenjem, a koji predstavlja razliku između iznosa koji im je isplaćen prema potvrdama tuženika i iznosa koji im stvarno pripada, a sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

7. Slijedom iznesenog, tužitelji osporavaju da bi iznosi isplaćeni prema potvrdama tuženika bili ispravno i na temelju zakona izračunati, obzirom da tuženik nikada, unatoč traženju tužitelja, nije dostavio način izračuna tih iznosa, već je samo dostavljao potvrde sa zbirno izbačenim iznosima, iako su tužitelji inzistirali na objašnjenju, odnosno da im se prezentira način i metodologija izračuna, a na što svakako imaju pravo, a zadnji takav dopis tuženik je uputio tužiteljima na sam dan podnošenja tužbe u ovom predmetu, odnosno dana 27. srpnja 2016.

8. Tužitelji ističu da se jedino knjigovodstveno-financijskim vještačenjem može utvrditi da li je tuženik iznose koje je isplatio tužiteljicama ispravno izračunao, a one u tuženikov izračun ozbiljno sumnjaju jer već godinama traže od tuženika da im predoči obračun na koji se poziva, a koji će poslužiti kao podloga knjigovodstveno- financijskom vještačenju kojim se jedino može utvrditi da li je tuženik ispravno obračunao novčane iznose koje je isplatio tužiteljicama, budući da one smatraju da ih je tuženik prilikom obračuna oštetio, pa slijedom navedenog tužiteljice ustraju kod svih navoda iznesenih u tužbi i tužbenom zahtjevu.

9. U daljnjem tijeku postupka, tužiteljice ustraju kod svog tužbenog zahtjeva koji usklađuju s provedenim financijskim vještačenjem i dopunama istog (usmenim i pismenim), te navode u odnosu na očitovanje tuženika iz njegova podneska od 10.06.2022. da tužiteljice osporavaju navode tuženika da su svi iznosi koje tužiteljice potražuju tužbom isplaćeni nasljednicama. Tužiteljice napominju da je točno da je tuženik isplatio tužiteljicama iznos sukladno svom obračunu, odnosno obračunu Odsjeka za obračun primitaka i naknada korisnicima, međutim to nije iznos koji tužiteljice potražuju tužbom, te da je upravo zbog spora oko visine isplaćenog iznosa tužiteljicama od strane tuženika sud proveo dokaz financijskim vještačenjem.

10. Tužiteljice u podnesku od 15.12.2022. godine navode da tužbom potražuju iznos koji predstavlja razliku između onoga što je tuženik isplatio tužiteljicama prema svom obračunu i onoga što je trebao isplatiti, a ta razlika jasno je utvrđena u Nalazu i mišljenju ovlaštenog sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije od 15.01.2019. kao i Dopunskom vještačenju od 11.08.2021., te da su tužiteljice podneskom od 28.03.2022. precizirale tužbeni zahtjev i predlažu sudu da zakaže ročište i zaključi glavnu raspravu te usvoji tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti a tuženika obveže da tužiteljicama naknadi troškove ovog postupka.

11. U daljnjem tijeku postupka, tužiteljice vrše specifikaciju tužbenog zahtjeva i kao u podnesku od 12.01.2024. predanom u spis neposredno na ročištu kod ovog suda dana 15.01.2025., te elektronski dostavljenom u spis 16.01.2025. godine.

12. Svojim podneskom od 27.09.2024. godine tužiteljice navode da tuženik ponavlja sve navode koje je i do sada isticao tijekom postupka i prilaže očitovanje Odsjeka za obračun primitaka i naknada korisnicima od 04.04.2024. u kojem se obrazlaže isplata po stavkama za svaku tužiteljicu ponaosob. Tužiteljice nikada nisu osporavale da bi im tuženik isplatio svakoj ponaosob iznos od 12.010 eura, međutim osporavaju način i metodologiju te primjenu zakonskim propisa po kojoj je izvršen navedeni obračun a koji je u konačnici doveo do toga da je tuženik isplatio tužiteljicama manji iznos od pripadajućeg i zbog čega su i pokrenule ovaj spor.

13. Tužiteljice napominju da i vještak u svom Nalazu i mišljenju navodi kako nije sporan pristup isplate bez primjene osobnog odbitka zaključno do 30. travnja 2004. godine budući da je tuženik do toga dana već obavio isplate mirovina korisniku mirovine, te je osobni odbitak korišten prilikom obračuna do tada isplaćenih mirovina, ali da u razdoblju od 01. svibnja 2004. do 03. rujna 2007. godine nije bilo isplata invalidskih mirovina, što znači da za te zakašnjele isplate nije uključen osobni odbitak koji bi bio uključen da su mirovine isplaćivane svakog mjeseca. Vještak navodi kako mu je sporan obračun poreza u cijelosti, jer po članku 39. Zakona o porezu na dohodak na kojeg se poziva tuženik tijekom postupka, kao i svim daljnjim izmjenama i dopunama tog zakona kao i novodonesenim zakonima, u slučaju kada je fizičkoj osobi po posebnom propisu rješenjem utvrđen status HRVI iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti (iz čega proizlazi da bi porez obračunat do 31. prosinca 2004. bilo potrebno umanjiti za 50% a od siječnja 2005. u 100% iznosu).

14. U tijeku postupka, nakon financijskog vještačenja i dopunskog pisanog vještačenja po suskom vještaku Zrinku Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o., tužiteljice su potraživale od tuženika isplatu svaka u iznosu od u iznosu od 69.457,59 kn neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2011. g. pa do isplate, kao i trošak postupka zajedno sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

15. Tužiteljice ističu kako je vještak u svom Nalazu i mišljenju jasno raščlanio po tabelama iznose koji su isplaćeni tužiteljicama i po kojim osnovama i iznose koje im je tuženik ostao dužan isplatiti a tužiteljice su sukladno izračunu vještaka precizirale tužbeni zahtjev.

16. Tužiteljice vrše konačnu specifikaciju tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužiteljica od 27.09.2024. godine koji je ispravljen neposredno na ročištu kod ovog suda dana 20.02.2025. godine, a koji ispravljen glasi:

„I. Nalaže se tuženiku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3 da tužiteljici ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] isplati razliku neisplaćene invalidske mirovine prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011.g. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. g. u iznosu od 9.261,00 eur neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2011 g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku HZMO da tužiteljici NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razliku neisplaćene invalidske mirovine prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011.g. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. g. u iznosu od 9.261,00 eur neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2011. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.“

17. Kod ove konačne specifikacije tužbenog zahtjeva tužiteljice ustraju do zaključenja glavne rasprave, te potražuju troškove prema troškovniku i na troškove potražuju zatezne kamate od presuđenja pa do isplate.

18. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor dvostruke litispendencije, budući među istim strankama po istovjetnom zahtjevu teče parnica pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem P-4276/14, a koja je u žalbenom postupku, te opreza radi tuženik se očituje na navode iz historijata tužbe te ističe da su isti nerazumljivi i nejasni, posebice uzevši u obzir da tužitelji u petitu tužbe postavljaju zahtjev za isplatom kamata. Tužbeni zahtjev tuženik osporava u cijelosti i protivi se provođenju financijskog vještačenja na okolnost metodologije izračuna razlike između iznosa koji im je isplaćen od iznosa koji im pripada, poreza i visine zatezne kamate, budući da za isplatu iste ne postoji pravna osnova, te bi provođenje navedenog dokaza predstavljalo neosnovano odugovlačenje postupka.

19. Nadalje tuženi ističe da su obračuni mirovina koji su isplaćeni dani 01.08.2011. godine javna isprava u smislu članka 171. Zakona o općem upravnom postupku i članka 140. a Zakona o mirovinskom osiguranju, znači da se radi o ispravama koje je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu i kao takva dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.

20. Tuženik naglašava da je isti obračun sačinjen od nadležne stručne službe HZMO kao ovlaštenog tijela za izradu takvih obračuna, te da isti obračun ne bi mogao biti sačinjen da isplata mirovine nije doista izvršena. Naime, prije sastavljanja takvog obračuna vrši se uvid u banku podataka tužitelja, u kojoj su precizno navedene sve isplate mirovina izvršene prema osiguranicima u predmetnom razdoblju.

21. Nadalje, tuženik smatra da dokumentacija priložena uz tužbu, izuzev rješenja tuženika od 26.05.2011.g.,27.05.2011.g. i 31.05.2011.g. ni na koji način nije od važnosti za odlučivanje o tužbenom zahtjevu.

22. Uzevši sve gore navedeno predlaže se tužbu odbaciti, a podredno odbiti kao neosnovanu u cijelosti.

23. Tuženik svojim podneskom od 10.06.2022. godine navodi da se očituje na podnesak tužitelja od 29.03.2022. na način da navodi da je od strane ovlaštene službe HZMO, Odsjeka za obračun primitka i naknada korisnicima, utvrđeno da su svi iznosi koji se potražuju tužbom isplaćeni nasljednicima.

24. U skladu s rješenjem naslovnog suda od 25.04.2024. tuženik se očituje da nakon detaljne provjere, nadležna služba HZMO, Odsjek za obračun primitaka i naknada korisnicima, utvrdio je, da je objema nasljednicama isplaćeno:

-mirovina u bruto iznosu za razdoblje 07.11.2001. -03.09.2007.-18.027,79 eura;

-dodatak na mirovinu u bruto iznosu za razdoblje 07.11.2001. -31.12.2004.-5.840,19 eura;

25. Tuženik navodi da je iznos umanjen za 2.270,15 eura, budući je za razdoblje 07.11.2001.-31.12.2003. te 01.10.2007.-31.05.2011. utvrđena pretplata mirovine te je na ovaj način pretplata namirena. Također je iznos umanjen za porez u iznosu 8.125,29 eura, te prirez u iznosu 1.462,55 eura, pa je slijedom iznesenog, neto iznos za isplatu za svaku od nasljednica bio je 12.010,00 eura. Kod svojih tvrdnji i očitovanja, tuženik ustraje do zaključenja glavne rasprave.

26. Sud je u tijeku postupka proveo dokaze: uvidom u cjelokupnu u spis dostavljenu dokumentaciju, proveo je financijsko vještačenje po financijskom vještaku „Ručević vještačenja“ d.o.o., te dva usmena dopunska i jedno pismeno dopunsko financijsko vještačenje po sudskom vještaku Zrinku Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o., izvršen je uvidu u spis ovog suda poslovni broj: P-4276/14, pa kako stranke nakon ovako provedenog dokaznog postupka nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, to je sud riješio da se daljnji dokazi neće provoditi.

26. Nakon ovako provedenog postupka cijeneći sve izvedene dokaze u smislu propisa članka 8 i čl. 221a Zakona o parničnom postupku (ZPP-a) sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan kao pod toč. I., II. i III. izreke ove presude.

27. Sud je utvrdio da je neosnovan prigovor tuženika vezano uz dvostruku litispendenciju, obzirom na postojanje parnice pod poslovnim brojem P-4276/14 ovog suda, obzirom da su iste tužiteljice istog tuženika, kao i u ovoj parnici, tužile vezano uz različit predmet spora (u tom predmetu je predmet spora bilo potraživanje zatezne kamate zbog isplate tuženika izvršene sa zakašnjenjem ovim tužiteljicama, kako one to tvrde u istoj parnici, s kojim zahtjevom su pravomoćno odbijene), nego što je predmet spora u ovoj parnici, a kako je to sud utvrdio i kako to točno tvrde tužiteljice u ovoj parnici, osporavajući osnovanost tako iznesenog tuženikova prigovora.

28. Sud je utvrdio da je nesporno da je prednik tužiteljica bio korisnik mirovine i to kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, i to invalidske mirovine, a da su obje tužiteljice njegove zakonske nasljednice, kako one to tvrde i iznose u tužbi i u tijeku postupka.

29. Među strankama nije sporno da je tuženik tužiteljicama izvršio isplatu svakoj po 159.946,88 kn, kao i da je iznos bruto po jednoj tužiteljici bio 162.728,95 kn. Nije sporno da je tuženik tužiteljicama, i to svakoj od njih isplatio ukupno iznos od po 12.010,00 EUR. Nije sporno da je tuženik bruto iznos umanjio za porez i prirez, a kako proizlazi i iz dokumentacije i obračuna tuženika, tako i iz provedenog financijskog vještačenja u ovoj pravnoj stvari. Ono što je sporno je da li je tuženik prema pozitivnim propisima koji su se odnosili na ovu obvezu tuženika i pravo tužiteljica bio ovlašten obračunavati porez i prirez na one ukupno utvrđene iznose koji su pripadali svakoj tužiteljici, te da li je tako nastala razlika između iznosa koji je tuženik stvarno isplatio tužiteljicama, spram onog iznosa koji je tuženik dužan prema rješenjima priloženima u spisu, trebao isplatiti tužiteljicama.

30. Sud je utvrdio da u dopisu HZMO-a upućenom odvjetnici tužiteljica na dan 26. studenog 2015., stoji da su iznosi: predujma poreza i prireza obračunati prema Zakonu o porezu na dohodak (NN br.127/2000) i prema Pravilniku o porezu na dohodak (NN br. 54/2001) na ukupan iznos doznačenih sredstava bez primjene osobnog odbitka. Prema stavu ovog suda, kao i financijskog vještaka nije sporan tuženikov pristup isplate bez primjene osobnog odbitka zaključno do 30. travnja 2004., budući da je tuženik do tog dana već obavio isplate mirovina korisniku mirovine, te je osobni odbitak korišten prilikom obračuna do tada isplaćenih mirovina, ali da u vremenu od 1. svibnja 2004. do 3. rujna 2007. nije bilo isplata invalidskih mirovina, što znači da za te zakašnjele isplate nije uključen osobni odbitak koji bi bio uključen da su mirovine isplaćivane svakog mjeseca.

31. Tako je sporan obračun poreza u cijelosti, te upitna njegova zakonitost, jer je sud utvrdio da se po članku 39. Zakona o porezu na dohodak na kojeg se poziva tuženik, kao i svim daljnjim izmjenama i dopunama tog zakona, kao i novodonesenim zakonima, u slučaju kada je fizičkoj osobi po posebnom propisu, rješenjem utvrđen status HRVI iz Domovinskog rata, te osobe, a tako tužiteljice kao pravne slijednice iza N iz F, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti (iz čega proizlazi da bi porez obračunat do 31. prosinca 2004. bilo potrebno umanjiti za 50%, a od 1. siječnja 2005. u 100% iznosu).

32. Sud je utvrdio iz Tabela 1 i 1a iz nalaza, vještak je za sporno razdoblje (od 7. siječnja 2001., kao dan početka primjene invalidske mirovine prema Rješenju HZMO- a od 26. svibnja 2011. godine) dao prikaz u Tabeli i na listovima spisa 66-67):

-iznosa invalidske mirovine prema svim prethodno navedenim rješenjima (stupac ,,b" Tabele 1) -iznos priznatih dodataka na mirovinu (stupac ,,c" Tabele 1)

-iznos osobne ili obiteljske invalidnine prema rješenjima Gradskog ureda za zdravstvo, rad,

socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba (stupac ,,d" Tabele 1) - neoporezivo

-ukupnog iznosa invalidske mirovine prema gornjim rješenjima (stupac ,,e" Tabele 1)

-iznosa isplaćenih mirovina (stupac ,,f" Tabele 1),

-razlike između iznosa mirovine koja je isplaćena i iznosa koji je trebao biti isplaćen sukladno svim donesenim rješenjima (stupac ,,g" Tabele 1), te vještak daje napomenu: u stupcu ,,d" Tabele 1 vještak je dao prikaz iznosa koji se odnosi na osobnu invalidninu (do dana smrti), odnosno obiteljsku invalidninu (od 1. listopada 2007, nadalje). Međutim, vještak je napomenu da ovi iznosi nisu od važnosti kod utvrđivanja visine ukupnog potraživanja tužiteljica, budući da je iste određivao i isplaćivao Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba, te tuženik u tom dijelu nije bio u nikakvoj obvezi prema tužiteljicama.).

33. Sud je utvrdio da je iz Tabela 1 i 1a (listovi spisa 68), razvidno kako slijedi:

-korisniku invalidske mirovine, u isplatama izvršenim do dana smrti, nije isplaćen dodatak na mirovinu u iznosu od 2.328,20 kn mjesečno, što je za razdoblje od 7. studenog 2001. do 31. prosinca 2003. iznosilo ukupno: 60.067,56 kn (za svaku tužiteljicu po 30.033,78 kn),

-za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004., ukupna visina neisplaćenih dodataka iznosila je 27.938,40 kn (za svaku tužiteljicu po 13.969,20 kn),

-u razdoblju od 7. studenog 2001. do 31. prosinca 2003. visina preplate na ime osnovne invalidske mirovine (bez dodataka) iznosila je ukupno 23.811,34 kn (razmjerni dio preplate koji se odnosio na svaku tužiteljicu ponaosob, iznosio je 11.905,54 kn),

-u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 30. travnja 2004. visina preplate na ime osnovne invalidske mirovine (bez dodataka) iznosila je ukupno 3.890,08 kn (razmjerni dio preplate koji se odnosio na svaku tužiteljicu ponaosob, iznosio je 1.945,04 kn),

-iz stupca ,,g", donjeg dijela Tabele 1, razvidno je da je tuženik od 1. listopada 2007. godine dalje nastavio s isplatama obiteljske mirovine prema tužiteljicama. Zaključno do zadnje evidentirane isplate (za svibanj 2011. godine), visina preplate iznosila je 10.397,79 kn (razmjerni dio preplate po tužiteljici iznosio je 5.198,90 kn),

-zbroj iznosa neisplaćenih invalidskih mirovina od dana kada je tužitelj prestao s isplatama (1. svibnja 2004.) do 3. rujna 2007., prikazanih u stupcu ,,b" Tabele 1, iznosio je ukupno 275.550,90 kn (te razmjerni dio koji otpada na svaku tužiteljicu ponaosob iznosi 137.775,45 kn). Sud je stava da tuženik nije mogao niti smio u predmetnom razdoblju retrogradno obračunavati porez i prirez, jer za to nije imao zakonsko uporište, kao i da tuženik nije uračunavao, tj. koristio osobne odbitke, pa je sud iz izračuna financijskog vještaka, a koji je sačinjen za slučaj isplate mirovina ili razlika mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), uz primjenu propisa koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena (kada je mirovina prema jesenju dospjela za isplatu) utvrdio da je nesporno da se od 1. siječnja 2005. godine, porez više ne obračunava u slučaju oporezivanja invalidske mirovine za korisnika koji ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida sa utvrđenim 100% stupnjem invalidnosti, sve sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN br.127/2000 i 177/2004) i svim pripadajućim izmjenama i dopunama tog zakona, kojim su predviđene posebne olakšice, oslobođenja i poticaji, kako za N iz Domovinskog rata, tako i za članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

34. Sud je na osnovi spisu priležeće dokumentacije i provedenog financijskog vještačenja utvrdio da su tužiteljice od 1. listopada 2007. godine, ostvarile pravo na obiteljsku mirovinu, te da ista, za njih kao članove obitelji smrtno stradalog branitelja iz Domovinskog rata (jer je naknadno utvrđeno da su 100% invalidnost, kao i smrtni slučaj korisnika mirovine RN nastali kao neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske), nije podlijegala plaćanju poreza na dohodak.

35. Sud je utvrdio da je tako počevši od 1. listopada 2007., tuženik započeo s isplatama obiteljskih mirovina izravno tužiteljicama, te je iz dokumentacije u spisu razvidno da su ove isplate bile oslobođene plaćanja poreza. Isplaćene mirovine iz tog razdoblja obuhvaćene su obračunom tuženika, ali samo u dijelu preplaćenog iznosa, te iste nisu utjecale na povećanje bruto osnovice na koju su bili obračunati porez i prirez prilikom isplate na dan 1. kolovoza 2011., te potom uplaćeni direktno na račun porezne uprave.

36. Sporno je oporezivanje neisplaćenih mirovina, odnosno dijela neisplaćenih mirovina prije 1. svibnja 2005. U Tabeli 2 sa 72. stranice nalaza, te je sud utvrdio da je vještak dao prikaz izračuna poreza i prireza za razdoblje od 7. studenog 2011. do 30. travnja 2004. godine, uz oporezivanje razlike između ukupnog iznosa mirovine (zajedno s dodatkom) i prethodno isplaćenog iznosa mirovine, sve bez primjene osobnog odbitka koji je bio korišten prilikom prethodnih isplata.

37. Sud je iz dopunskog pismenog očitovanja financijskog vještaka Zrinka Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o. utvrdio da je vještak dao točan izračun razlika koje su nastale prikazanim obračunom poreza i prireza za isplatu tužiteljicama, u iznosu za svaku tužiteljicu u iznosu od po 69.457,59 kn neto.

38. U odnosu na primjedbe tužiteljica iz podneska tužiteljica od 02.06.2021. godine, na listu spisa 98-99 spisa, gdje tužiteljice iznose primjedbu da su naknadno ustanovile da se u predmetnom nalazu i mišljenju vještak u zbirnom obračunu (str. 7) koji se odnosi na jednu tužiteljicu, kod stavki poreza i prireza, za izračun potraživanja jedne tužiteljice izneseni ukupni iznosi utvrđeni u Tabeli 2 i 3, koje se odnose na porez i prirez koji su obračunati za ukupnu vrijednost mirovine koja pripada dvjema tužiteljicama, pa se predlaže da vještak u tom dijelu uskladi izračun. Predlaže se da vještak pismeno dopuni nalaz na način da za svaku tužiteljicu pojedinačno specificira iznose koje bi im tuženik trebao isplatiti, a kako bi tužitelj mogao specificirati tužbeni zahtjev. Na ovu primjedbu tužiteljica vještak se očituje da je sačinio ponovni uvid u izračun iskazan u Tabelama 2 i 3 osnovnog nalaza, te je u skladu s prijedlogom tužiteljica, sačinio novi izračun odbitka poreza i prireza u Tabelama 2a i 3a predmetnog dopunskog nalaza. Posljedično, unesene su i izmjene u zbrini obračun u nastavku, te isti iznosi rekapitulirano kako slijedi, a iz kojeg je sud utvrdio: (+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 7.11.2001. do 31.12.2003.: 30.033,78 kn (+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 1.1.2004. do 31.12.2004.: 13.969,20 kn (-) Preplata invalidske mirovine od 7.11.2001. do 31.12.2003.:

11.905,54 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.1.2004. do 30.4.2004.:

1.945,04 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.10.2007. do 31.5.2011.:

5.198,90 kn

(+) Razlika mirovine od 1.5.2004. do 3.9.2007.:

137.775,45 kn

Ukupno bruto:

162.728,95 kn

(-) Iznos poreza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.:

1.563,05 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.:

281,35 kn

(-) Iznos poreza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.:

794,63 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.:

143,04 kn

Razlika za isplatu nakon oporezivanja:

159.946,88 kn

(- ) Isplaćeno na dan 1. kolovoza 2011. godine:

90.489,29

Neisplaćena razlika:

69.457,59 kn.

39. Sud je, tako, za potrebe postupka proveo financijsko vještačenje po sudskom vještaku „Ručević vještačenja“ d.o.o. koji je sudu vještak dostavio dana 15.01.2019. godine, a vještak je dobio zadatak utvrditi razliku, ukoliko ona postoji, između isplaćenog iznosa tužiteljicama od strane tuženika i onog iznosa koji bi stvarno trebao biti isplaćen prema rješenjima koja prileže spisu.

40. Financijski vještak na postavljeni zadatak je sačinio nalaz u kojem navodi da on na postavljeni zadatak, nakon što je izvršio uvid u slijedeću dokumentaciju dostupnu u spisu:

-Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RN O-6227/07od 27. rujna 2007. godine, gdje vještak navodi da su gornjim rješenjem kao zakonske nasljednice iza pok. RN proglašene u 1/2 dijela: I-tužiteljica ĐN kao izvanbračna supruga ostavitelja, i II-tužiteljica maloljetna DN, kao kćerka ostavitelja, te da je rješenjem utvrđeno da ostavinsku imovinu iza pok. RN, između ostalog, sačinjava i potraživanje prema Hrvatskom Zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu.

- Presuda Upravnog suda RH br. Us-3566/2008-8 od 23. rujna 2010. kojom presudom je poništeno Rješenje HZMO-a klasa: 140-18/01-01, Ur. broj: 341-99-03/1

-01/16841 od 14. kolovoza 2002., kojim rješenjem je po pravu nadzora poništeno privremeno rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u Zagrebu od 28. srpnja 1997., kojim je RN priznato pravo na invalidsku mirovinu u visini od 3.685,77 kn i konačno pravomoćno rješenje bivšeg Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u Zagrebu od 19. lipnja 1998., kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu u visini od 3.387,50 kn, te je određeno da će se umjesto ove mirovine i dalje isplaćivati ranije određena mirovina, jer je povoljnija za korisnika.

-Rješenje HZMO br. 32657 od 26. svibnja 2011. kojim rješenjem je korisniku invalidske mirovine kao hrvatskog ratnog vojnog invalida (dalje HRVI) iz Domovinskog rata RN dodijeljeno pravo na invalidsku mirovinu, počevši od 7. studenog 2001. u visini od 3.102,77 kn, te je RN kao korisniku invalidske mirovine dodijeljeno i pravo na dodatak na mirovinu od 2.328,20 kn mjesečno, iz čega proizlazi ukupni mjesečni iznos invalidske mirovine u visini od 5.430,97 kn, te je iznos mjesečne invalidske mirovine usklađuje se svakih 6 mjeseci (1. srpnja i 1. siječnja) prema indeksu porasta mirovina, tako da je primjerice od 1. srpnja 2004. visina mjesečne invalidske mirovine iznosila 3.458,82 kn, koja je uz mirovinski dodatak od 2.328,20 kn ukupno iznosila 5.787,02 kn.

-Rješenje HZMO br. 32657 od 27. svibnja 2011. kojim rješenjem je korisniku invalidske mirovine N iz Domovinskog rata RN određen novi iznos invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2005. do zaključno, dana smrti, **.**.2007., koji je iznosio 7.374,57 kn mjesečno koji je također usklađivan s indeksom porasta mirovina, te je primjerice, od 1. srpnja 2007. iznosio 8.217,16 kn. (Više nema posebno iskazanih dodataka, nego se mirovina određuje u cjelovitom iznosu).

-Rješenje HZMO br. 32657 od 31. svibnja 2011. kojim rješenjem je određen iznos obiteljske mirovine tužiteljicama, nakon smrti korisnika invalidske mirovine RN, kao izvanbračnoj supruzi i djetetu, počevši od 1. listopada 2007. nadalje. Visina obiteljske mirovine iznosila je 8.217,16 kn mjesečno, a u razdobljima kada je tužiteljica bila zaposlena isplata mirovine pripada samo djetetu, a u razdobljima kada nije bila zaposlena mirovina se isplaćuje za dva člana obitelji. Od 1. srpnja 2010. tako određena svota mirovine smanjuje se za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih, prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju i iznosila je 8.181,80 kn.

-Rješenje Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje od 4. listopada 2006. kojim rješenjem je RN iz [adresa] određeno pravo na osobnu invalidninu u visini od 229,49 kn počevši od 1. lipnja 2006. godine.

-Rješenje Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje od 6. lipnja 2008. kojim rješenjem je priznato pravo na obiteljsku invalidninu u visini od 2.868,68 kn počevši od 1. listopada 2007. godine.

- Iz dopisa HZMO-a upućenog dana 26. studenog 2015. odvjetnici tužiteljica, FN

FN, razvidno je kako slijedi:

-pok. RN redovna mirovina isplaćivana je do 30. travnja 2004.

-nastavno od 30. travnja 2004. (rješenjem od 28. travnja 2004.) obustavljena mu je isplata mirovine, jer je utvrđeno da invalidnost ne postoji

-naknadno mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu do smrti (3. rujna 2007.)

-tužiteljicama: ĐN i NN utvrđeno je pravo na isplatu obiteljske mirovine od 1. listopada 2007. godine (rješenjem od 20. studenog 2009.).

41. Iz gornjeg dopisa, proizlazi da je HZMO sačinio obračun invalidske mirovine za razdoblje od 7. studenog 2001. do dana smrti korisnika invalidske mirovine (3. rujna 2007.), odnosno zaključno do 31. svibnja 2011., te je temeljem tog obračuna, svakoj tužiteljici, po rješenju o nasljeđivanju, nalogom HZMO-a od 25. srpnja 2011, dana 1. kolovoza 2011. isplatio po 90.489,29 kn (ukupno za obje 180.978,58 kn), rekapitulirano kako slijedi:

(+) Dodatak na mirovinu od 7.11.2001. do 31.12.2003.:

30.033,78 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 7.11.2001. do 31.12.2003.: 11.905,54 kn (+) Razlika mirovine od 1.1.2004. do 3.9.2007.:

135.830,41 kn

Ukupno: 153.958,65 kn

(-) Porez: 59.495,46 kn

(-) Prirez: 10.709,19 kn

Isplaćeno 1.8.2011.: 83,754,00 kn

Dodatak na mirovinu od 1.1.2004. do 31.12.2004.: 13.969,20 kn

Preplata invalidske mirovine od 1.10.2007. do 31.5.2011.: 5.198,90 kn Ukupno: 8.770,30 kn

Porez: 1.724,58 kn

Prirez:

310,43 kn

Isplaćeno 1.8. 2011. - 6.735,29 kn

Ukupno je svakoj tužiteljici isplaćeno 90.489,29 kn (objema zajedno: 180.978,58 kn).

42. U dopisu HZMO-a upućenom odvjetnici tužiteljica na dan 26. studenog 2015., stoji da su iznosi: predujma poreza i prireza obračunati prema Zakonu o porezu na dohodak (NN br.127/2000) i prema Pravilniku o porezu na dohodak (NN br. 54/2001) na ukupan iznos doznačenih sredstava bez primjene osobnog odbitka.

43. Vještak ističe kako nije sporan pristup isplate bez primjene osobnog odbitka zaključno do 30. travnja 2004., budući da je tuženik do tog dana već obavio isplate mirovina korisniku mirovine, te je osobni odbitak korišten prilikom obračuna do tada isplaćenih mirovina.

44. Međutim, u razdoblju od 1. svibnja 2004. do 3. rujna 2007. nije bilo isplata invalidskih mirovina, što znači da za te zakašnjele isplate nije uključen osobni odbitak koji bi bio uključen da su mirovine isplaćivane svakog mjeseca.

45. Vještaku je sporan obračun poreza u cijelosti, jer se po članku 39. Zakona o porezu na dohodak na kojeg se poziva tuženik, kao i svim daljnjim izmjenama i dopunama tog zakona, kao i novodonesenim zakonima, u slučaju kada je fizičkoj osobi po posebnom propisu, rješenjem utvrđen status HRVI iz Domovinskog rata, ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti (iz čega proizlazi da bi porez obračunat do 31. prosinca 2004. bilo potrebno umanjiti za 50%, a od 1. siječnja 2005. u 100% iznosu).

46. U Tabelama 1 i 1asa sljedećih stranica nalaza, vještak je za sporno razdoblje (od 7. siječnja 2001., kao danom početka primjene invalidske mirovine prema Rješenju HZMO-a od 26. svibnja 2011. godine) dao prikaz u Tabeli i na listovima spisa 66-67):

-iznosa invalidske mirovine prema svim prethodno navedenim rješenjima (stupac ,,b" Tabele 1) -iznos priznatih dodataka na mirovinu (stupac ,,c" Tabele 1)

-iznos osobne ili obiteljske invalidnine prema rješenjima Gradskog ureda za zdravstvo, rad,

socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba (stupac ,,d" Tabele 1) - neoporezivo

-ukupnog iznosa invalidske mirovine prema gornjim rješenjima (stupac ,,e" Tabele 1)

-iznosa isplaćenih mirovina (stupac ,,f" Tabele 1),

-razlike između iznosa mirovine koja je isplaćena i iznosa koji je trebao biti isplaćen sukladno svim donesenim rješenjima (stupac ,,g" Tabele 1), te vještak daje napomenu: u stupcu ,,d" Tabele 1 vještak je dao prikaz iznosa koji se odnosi na osobnu invalidninu (do dana smrti), odnosno obiteljsku invalidninu (od 1. listopada 2007, nadalje). Međutim, ovi iznosi nisu od važnosti kod utvrđivanja visine ukupnog potraživanja tužiteljica, budući da je iste određivao i isplaćivao Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba, te tuženik u tom dijelu nije bio u nikakvoj obvezi prema tužiteljicama.).

47. Iz "Tabela 1 i 1a (listovi spisa 68), razvidno je kako slijedi:

-za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004., ukupna visina neisplaćenih dodataka iznosila je 27.938,40 kn (za svaku tužiteljicu po 13.969,20 kn)

48. Sudski vještak financijske struke navodi da sve gore navedene stavke, a koje su izvedene iz prikaza danog u Tabeli 1 nalaza, odgovaraju izračunu koji je iznesen u dopisu HZMO-a (s listova 28-29, te 47-48 spisa), prema kojem je izvršena isplata u bruto iznosu. Razlika je u tome što je HZMO, razliku mirovine od 1.1.2004. do 3.9.2007. u visini od 135.830,41 kn, prikazao u ukupnom iznosu, a ne kao zbroj preplate od siječnja do travnja 2004. (od 1.945,04 kn za svaku tužiteljicu) i stvarne razlike mirovine od 1. svibnja 2004. do 3. rujna 2007. (od 137.775,45 kn).

49. U nastavku, vještak daje vlastiti prikaz svih neisplaćenih i preplaćenih iznosa u utuženom razdoblju (od 7. studenog 2001. do 31. svibnja 201 i.), kako slijedi: (+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 7.11.2001. do 31.12.2003.: 30.033,78 kn (+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 1.1.2004. do 31.12.2004.: 13.969,20 kn (-) Preplata invalidske mirovine od 7.11.2001. do 31.12.2003.:

11.905,54 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.1.2004. do 30.4.2004.:

1.945,04 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.10.2007. do 31.5.2011.:

5.198,90 kn

(+) Razlika mirovine od 1.5.2004. do 3.9.2007.:

137.775,45 kn

Ukupno: 162.728,95 kn

(-) Isplaćeno na dan 1. kolovoza 2011. godine: 90.489,29 kn

Razlika: 72.239,66 kn

49. Iz gornjeg prikaza, razvidno je da je ukupan iznos do oporezivanja iznosio 162.728,95 kn za svaku tužiteljicu ponaosob, te je istovjetan bruto iznosu prema izračunu tuženika.

50. U predmetnom slučaju, sporan ostaje iznos obračunatog poreza i prireza, koji je prema izračunu tuženika iznosio 72.239,66 kn.

51. Vještak je mišljenja kako oporezivanje mirovine porezom na dohodak u biti predstavlja pravno pitanje obzirom na kompleksnost u slučaju retrogradne isplate, posebice u dijelu primjene osobnog odbitka, i s tim u vezi primjene zakona prilikom oporezivanja isplaćenog iznosa.

52. U nastavku, vještak je sačinio izračun koji je sačinjen za slučaj isplate mirovina ili razlika mirovina koje se odnose na protekla porezna razdoblja (kalendarske godine), uz primjenu propisa koji su važili na dan kada je isplata trebala biti obavljena (kada je mirovina prema jesenju dospjela za isplatu).

53. Nesporno je da se od 1. siječnja 2005. godine, porez više ne obračunava u slučaju oporezivanja invalidske mirovine za korisnika koji ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida sa utvrđenim 100% stupnjem invalidnosti, sve sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN br.127/2000 i 177/2004) i svim pripadajućim izmjenama i dopunama tog zakona, kojim su predviđene posebne olakšice, oslobođenja i poticaji, kako za N iz Domovinskog rata, tako i za članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

54. Tužiteljice su od 1. listopada 2007. godine, ostvarile pravo na obiteljsku mirovinu, te ista, za njih kao članove obitelji smrtno stradalog branitelja iz Domovinskog rata (jer je naknadno utvrđeno da su 100% invalidnost, kao i smrtni slučaj korisnika mirovine RN nastali kao neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske), nije podlijegala plaćanju poreza na dohodak. Naime, počevši od 1. listopada 2007., tuženik je započeo s isplatama obiteljskih mirovina izravno tužiteljicama, te je iz dokumentacije u spisu razvidno da su ove isplate bile oslobođene plaćanja poreza. Isplaćene mirovine iz tog razdoblja obuhvaćene su obračunom tuženika, ali samo u dijelu preplaćenog iznosa, te iste nisu utjecale na povećanje bruto osnovice na koju su bili obračunati porez i prirez prilikom isplate na dan 1. kolovoza 2011., te potom uplaćeni direktno na račun porezne uprave.

55. Sporno je oporezivanje neisplaćenih mirovina, odnosno dijela neisplaćenih mirovina prije 1. svibnja 2005.

56. U Tabeli 2 sa 72. stranice nalaza, vještak je dao prikaz izračuna poreza i prireza za razdoblje od 7. studenog 2011. do 30. travnja 2004. godine, uz oporezivanje razlike između ukupnog iznosa mirovine (zajedno s dodatkom) i prethodno isplaćenog iznosa mirovine, sve bez primjene osobnog odbitka koji je bio korišten prilikom prethodnih isplata. U Tabeli 3 sa 73. stranice nalaza, vještak je dao prikaz izračuna poreza i prireza od 1. svibnja do 31. prosinca 2004. godine, uz primjenu osobnog odbitka na ukupan iznos neisplaćene mirovine.

57. U nastavku, vještak daje prikaz razlike između iznosa kojeg je tuženik isplatio, i iznosa koji bi po: izračunu vještaka trebalo isplatiti tužiteljicama, uz odbitak poreza i prireza prema izračunima danim u Tabeli 2 i Tabeli 3 nalaza:

(+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 7.11.2001. do 31.12.2003.: 30.033,78 kn (+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 1.1.2004. do 31.12.2004.: 13.969,20 kn (-) Preplata invalidske mirovine od 7.11.2001. do 31.12.2003.: 11.905,54 kn (-) Preplata invalidske mirovine od 1.1.2004. do 30.4.2004.:

1.945,04 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.10.2007. do 31.5.2011.:

5.198,90 kn (+) Razlika mirovine od 1.5.2004. do 3.9.2007.: 137.775,45 kn

Ukupno bruto:162.728,95 kn

(-) Iznos poreza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.

3.125,97 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.

562,63 kn

(-) iznos poreza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.

1.589,26 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.

286,08 kn

Razlika za isplatu nakon oporezivanja:

157.165,01 kn

(-) Isplaćeno na dan 1. kolovoza 2011. godine:

90.489,29 kn

Neisplaćena razlika:

66.675,72 kn,

58. Sud je utvrdio da je financijski vještak Ručević vještačenja d.o.o. mišljenja da na temelju utvrđenja i izračuna iz nalaza, u skladu s dokumentacijom koja je priložena spisu predmeta, vještak je mišljenja da razlika između iznosa koji je tuženik isplatio tužiteljicama i onog koji je stvarno trebao biti isplaćen prema rješenjima koja prileže spisu iznosila 66.675,72 kn neto za svaku tužiteljicu posebno, ili 133.351,44 kn neto za obje tužiteljice zajedno.

59. Nakon ovog financijskog vještačenja tužitelji se na isto očituje podneskom od 06.08.2019. godine koje u cijelosti prihvaćaju i ističu kako na isti nemaju primjedbi.

60. Tuženik se podneskom od 24.10.2019. očituje na nalaz i mišljenje vještaka od 15. siječnja 2019.g na način da navodi kako tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka koji je mišljenja da postoji razlika između iznosa koji je tuženik isplatio tužiteljicama i onog koji je stvarno trebao biti isplaćen u iznosu od 66.675,72 kn za svaku tužiteljicu, te se opetovano poziva na dopis nadležne službe HZMO, Odjela za ekonomsko- financijske poslove, Odjek za obračun mirovinskih primanja i doplatka za djecu od 26.studenog 2015. iz kojeg je vidljivo da je isplaćena razlika svih mirovina po rješenju o nasljeđivanju, posl. broj O-6227/07 iza pok. RN. Svakoj nasljednici je nalogom od 25.07.2011., koji je uplaćen 01.08.2011. doznačeno na ime neisplaćene razlike mirovina iznos od 83.754,00 kn, a na ime neisplaćenog dodatka na mirovinu iznos od 6.735,29 kn. Nadalje, tuženik ističe da je predujam poreza i prireza obračunat prema Zakonu o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 127/00) i prema Pravilniku o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 54/01) na ukupni iznos doznačenih sredstava bez primjene osobnog odbitka, pa tako sukladno Zakonu o porezu na dohodak, porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. S obzirom da je prema Zakonu, naslijeđena mirovina primitak koji nasljedniku pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, tj. iz dohotka od nesamostalnog rada, tuženik navodi da se smatra oporezivim dohotkom, a također tužitelj pri obračunu mirovinskih primanja koja isplaćuje nasljednicima iza smrti korisnika prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, porez na dohodak na naslijeđene mirovine i prirez porezu na dohodak obračunava bez primjene osobnog odbitka.

61. U daljnjem tijeku postupka, tuženik predlaže da se sudski vještak Zrinko Ručević dopunski očituje i obrazloži svoj nalaz i mišljenje, slijedom čega je sud provo dokaz dopunskim usmenim očitovanjem sudskog vještaka Zrinka Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o. na ročištu kod ovog suda dana 02.02.2021. iz kojeg je sud utvrdio da vještak navodi kako na poseban upit tuženika zašto su nalazom i mišljenjem obuhvaćeni iznosi invalidnine, vještak odgovara kako su navedeni iznosi uključeni s obzirom na zadatak koji je bio postavljen na način da se obuhvate sva rješenja priložena spisu, pa su tako obuhvaćena i rješenja Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba, koji su priloženi spisu predmeta, a kako je to navedeno na listovima 1-3. nalaza. Međutim, kako se ne radi o primanjima koje isplaćuje tuženik, ista su samo specificirana po mjesecima u tabelama u danom nalazu, no ni na koji način nisu uzeta u obzir u izračunima razlika, a kako je to napomenuto i u posljednjem odlomku na stranici 4. nalaza.

62. Na daljnji upit tuženika da li je uzeto u obzir 50% umanjenja obveze poreza na dohodak razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti, vještak navodi da je taj postotak primijenjen do zaključno 31.12.2004., a nakon toga je umanjenje za 100% imajući u vidu priznati stupanj invaliditeta. Na daljnji upit tuženika da pojasni navode o odbijanju osobnog odbitka, kako je navedeno u 3. odlomku na str. 4. nalaza u odnosu na navod iz 3. odlomka odozdo na str. 6 nalaza, vještak navodi da se radi o primjeni osobnog odbitka za razdoblje do 30.04.2004. i zbog toga je u tabeli 2 sačinio izračun obveze poreza i prireza bez primjene osobnog odbitka kako bi se dobio ispravan iznos te obveze koji je zatim uvršten u zaključni izračun odnosno rekapitulaciju na str. 7 spisa. Dakle, radi se o razdoblju do 30.04.2004., u kojem smislu ispravno na str. 6 treba stajati 01.05.2004. umjesto 01.05.2005.

63. Na daljnji upit tuženika da pojasni navod 1. alineja 1. odlomka str. 5. nalaza gdje je navedeno kako korisniku invalidske mirovine u isplatama izvršenim do dana smrti nije isplaćen dodatak na mirovinu za razdoblje od 07.11.2001. do 31.12.2003. u iznosu od ukupno 60.067,56 kn, kada iz tuženikovog dopisa proizlazi da je taj iznos isplaćen, vještak navodi da je taj iznos isplaćen, ali sa zakašnjenjem i na temelju rješenja iz 2011., pa se vještakov navod odnosio na činjenicu da u vrijeme isplate mirovinskih primanja u navedenom razdoblju ti dodaci nisu bili isplaćeni pok. predniku tužiteljice.

64. Nakon ovakvog dopunskog usmenog očitovanja sudskog vještaka Zrinka Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o. tužiteljice svojim podneskom od 18.02.2021. godine sukladno nalazu i mišljenju vještaka „Ručević vještačenja“ d.o.o. od 15. siječnja 2019. kojim je utvrđeno kako postoji razlika između iznosa koji je tuženik isplatio tužiteljicama prema Rješenjima br. 32657 od 26. svibnja 2011. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. i iznosa koji je trebao isplatiti tužiteljicama, precizira se tužbeni zahtjev kako slijedi:

„I. Nalaže se tuženiku HZMO da tužiteljici ĐN isplati na ime neisplaćene razlike prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. isplati novčani iznos od 66.675,72 kn neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 26. svibnja 2011. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku HZMO da tužiteljici NN isplati na ime neisplaćene razlike prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. novčani iznos od 66.675,72 kn neto zajedno za zakonskim zateznim kamatama od 26. svibnja 2011. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude pa do isplate. “, a koji podnesak je istog dana dva puta dostavljen sudu.

65. Tuženik se svojim podneskom od 31.02.2021. godine se očituje na podnesak tužiteljica od 01.03.2021. na način da se protivi uređenom tužbenom zahtjevu, kako je to napravljeno nakon vještačenja, podneskom tužiteljica od 17.02.2021., posebice s osnova tijeka kamata. Nadalje, tuženik navodi da se također protivi nalazu i mišljenju vještaka, jer nije odgovorio na upite tuženika u smislu razloga koji utječe na smanjenje razlike koju je tuženik dužan platiti, te stoga tuženik predlaže novo vještačenje po vještacima Tkalec d.o.o.

66. U daljnjem tijeku postupka, tužiteljice se podneskom od 02.06.2021. godine očituju na način da navode kako je sud na ročištu održanom 02. veljače 2021. nakon usmenog saslušanja vještaka obvezao tužitelje da precizira tužbeni zahtjev sukladno njegovom Nalazu i mišljenju, što je tužitelj i učinio podneskom od 01. ožujka 2021. , a tuženik se podneskom od 31. ožujka 2021. usprotivio preciziranom tužbenom zahtjevu posebice s osnova zahtjeva kamata te predložio novo vještačenje čemu se tužitelji protive budući je vještak stručno i objektivno izračunao razliku koju je tuženik prema rješenjima dužan isplatiti tužiteljicama.

67. Tužitelji navode da su naknadno ustanovili kako je u predmetnom Nalazu i mišljenju vještak u zbirnom obračunu (str.7.) koji se odnosi na jednu tužiteljicu kod stavki poreza i prireza unio za izračun potraživanja jedne tužiteljice ukupne iznose navedene u Tabeli 2 i 3, koji se odnose na porez i prirez, odnosno iznose koji su obračunati za ukupnu vrijednost mirovine koja pripada dvjema tužiteljicama, pa se predlaže da vještak u tom dijelu uskladi izračun. Predlaže se da vještak pisano dopuni nalaz na način da za svaku tužiteljicu pojedinačno specificira iznose koje bi im tuženik trebao isplatiti, a kako bi tužitelj mogao specificirati tužbeni zahtjev, nakon čega će tužitelji sukladno navedenom nakon pisane dopune nalaza i mišljenja od strane vještaka specificirati tužbeni zahtjev.

68. Sud je odredio dopunsko pismeno očitovanje financijskog vještaka „Ručević vještačenja“ d.o.o. na prigovore i uočene nedostatke po tužiteljicama kao u podnesku tužiteljica od 02.06.2021. godine.

69. Sud je iz dopunskog pismenog očitovanja sudskog vještaka Zrinka Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o., koji je obavio ponovni uvid u spis predmeta i priloženu dokumentaciju, te se na primjedbe tuženika i tužiteljica očituje kako slijedi:

- U odnosu na primjedbe tuženika, vještak navodi da je tuženik u podnesku sudu od 31. ožujka 2021. s lista 94. -95. spisa, iznosi primjedbu da se protivi uređenom tužbenom zahtjevu tužiteljice, kako je to napravljeno nakon vještačenja, posebice s osnova tijeka kamata, te tuženik potom navodi da se također protivi nalazu i mišljenju vještaka, jer nije odgovorio na upite tuženika u smislu razloga koji utječe na smanjenje razlike koju je tuženik dužan platiti, a tuženik pri tom predlaže zadatak povjeriti novom vještaku. Na gornje primjedbe vještak se očituje da su paušalni i nedefinirani, te dok tuženik ne konkretizira svoje primjedbe, vještak nije u mogućnosti pobliže se očitovati.

- U odnosu na primjedbe tužiteljica iz podneska tužiteljica od 02.06.2021. godine, na listu spisa 98-99 spisa, gdje tužiteljice iznose primjedbu da su naknadno ustanovile da se u predmetnom nalazu i mišljenju vještak u zbirnom obračunu (str. 7) koji se odnosi na jednu tužiteljicu, kod stavki poreza i prireza, za izračun potraživanja jedne tužiteljice izneseni ukupni iznosi utvrđeni u Tabeli 2 i 3, koje se odnose na porez i prirez koji su obračunati za ukupnu vrijednost mirovine koja pripada dvjema tužiteljicama, pa se predlaže da vještak u tom dijelu uskladi izračun. Predlaže se da vještak pismeno dopuni nalaz na način da za svaku tužiteljicu pojedinačno specificira iznose koje bi im tuženik trebao isplatiti, a kako bi tužitelj mogao specificirati tužbeni zahtjev. Na ovu primjedbu tužiteljica vještak se očituje da je sačinio ponovni uvid u izračun iskazan u Tabelama 2 i 3 osnovnog nalaza, te je u skladu s prijedlogom tužiteljica, sačinio novi izračun odbitka poreza i prireza u Tabelama 2a i 3a predmetnog dopunskog nalaza. Posljedično, unesene su i izmjene u zbrini obračun u nastavku, te isti iznosi rekapitulirano kako slijedi:

11.905,54 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.1.2004. do 30.4.2004.:

1.945,04 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.10.2007. do 31.5.2011.:

5.198,90 kn

(+) Razlika mirovine od 1.5.2004. do 3.9.2007.:

137.775,45 kn

Ukupno bruto:

162.728,95 kn

(-) Iznos poreza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.:

1.563,05 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.:

281,35 kn

(-) Iznos poreza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.:

794,63 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.:

143,04 kn

Razlika za isplatu nakon oporezivanja:

159.946,88 kn

(- ) Isplaćeno na dan 1. kolovoza 2011. godine:

90.489,29

Neisplaćena razlika:

69.457,59 kn

70. Sud je utvrdio iz ove pismene dopune nalaza i mišljenja financijskog vještaka da je on mišljenja na temelju utvrđenja i izračuna iz nalaza, te predmetnog dopunskog nalaza, u skladu s dokumentacijom priloženom spisu predmeta, vještak je mišljenja kako razlika između iznosa koji je tuženik isplatio tužiteljicama i onog koji bi stvarno trebao biti isplaćen prema rješenjima priloženima spisu iznosi 69.457,59 kn neto za svaku tužiteljicu posebno, ili 138.915,18 kn neto za obje tužiteljice zajedno.

71. Nakon ovog dopunskog pisanog nalaza i mišljenja, tužiteljice svojim podneskom od 05.10.2021. godine očituju se na način da je iz iste dopune nalaza i mišljenja vještaka u kojem se vještak očitovao na primjedbe stranaka te usvojio njihove primjedbe u odnosu na izračun stavki poreza i prireza (Tabela 2 i 3 osnovnog nalaza) i u odnosu na navedene stavke sačinio novi izračun prikazan u Tabeli 2a, gdje je prikazao izračun poreza i prireza na razliku neisplaćenog dijela mirovine u razdoblju do 30. travnja 2004. za svaku tužiteljicu posebno. U odnosu na navedeno tužiteljice nemaju primjedbi i slažu se sa izračunom, dok navode da ono što vještak u dopuni Nalaza i mišljenja od 11. kolovoza 2021. nije iskazao, a tužiteljice su to zatražile podneskom od 02. lipnja 2021. su specifikacija ostalih stavki za svaku tužiteljicu po pojedinačnim iznosima a obzirom na dospijeće kamata, a koje stavke su ukupno iskazane za obje tužiteljice zajedno u Tabeli 1 i Tabeli 1a osnovnog Nalaza i mišljenja od 10. srpnja 2019. te predlažu da vještak i u odnosu na navedeno izvrši dopunu na način da navede iznose za svaku tužiteljicu posebno a radi specificiran.

72. Nakon ovog dopunskog pismenog nalaza i mišljenja, tuženik se na isto očituje svojim podneskom od 03.11.2021. godine na način da se istom protivi iz svih prije navedenih razloga, te traži od naslovnog suda rok kojim bi u istom mogao od nadležne službe Odsjeka za obračun primitaka i naknada korisnika detaljno provjeriti dopunski nalaz i mišljenje te nakon toga dostaviti konačno očitovanje, te se svojim podneskom od 02.03.2022. godine očituje na dopunski nalaz i mišljenje vještaka na način da se istom protivi iz sljedećih razloga i to: da iz dopisa nadležne službe Odsjeka za obračun primitaka i naknada korisnicima od 25.02.2022. proizlazi kako je svakoj nasljednici isplaćeno 83.754,00 kn, na ime razlike mirovine i dohotka na mirovinu do 31.12.2003. u visini 83.754,00 kn, a razlika dohotka na mirovinu od 01.01.2004. do 31.12.2004. umanjena za oduzetu pretplatu od 01.10.2007. do 31.05.2011. iznosi za svaku nasljednicu 6.735,29 kn, što znači da je ukupno nalogom od 25.07.2011. isplaćeno 180.978,58 kn. Slijedom prethodno navedenog tuženik prilaže računovodstveno očitovanje nadležne isplatne službe od 25.02.2022. te predlaže da se na isto vještak dodatno očituje. Tuženik napominje da je HZMO isključivo ovlašteno javnopravno tijelo za isplatu i obračun mirovinskih primanja, te očitovanje koje smo priložili ima snagu javne isprave, a činjenice iz tako izdanih javnih isprava se koriste kao dokazi u parničnom postupku i između trećih osoba, pa tako imaju isključivu dokaznu snagu i u ovom postupku.

73. Tužitelji su se svojim podneskom od 29.03.2022. godine očitovali na navode tuženika iz njegova podneska od 02.03.2022. godine na način da je tuženik samo jedna parnična stranaka u ovom postupku te da su zbog prijepora oko isplate iznosa koji je tuženik isplatio tužiteljicama i zbog čega su one i ustale tužbom, a na ovu okolnost upravo je i provedeno financijsko vještačenje od strane ovlaštenog sudskog vještaka Zrinko Ručević -Ručević vještačenje d.o.o., pa da slijedom iznesenog, tvrdnje tuženika da očitovanje njihovog Odjela za pravne poslove od 25. veljače 2022. ima snagu javne isprave, nema apsolutno nikakve veze sa činjenicom koja bi dovela u pitanje objektivni i stručni nalaz koji je izradio sudski vještak, već upravo suprotno što se i potvrdilo vještačenjem, te tužiteljice izvještavaju sud da odustaju od svog traženja iz podneska od 02. lipnja 2021. da vještak dopuni nalaz na način da za svaku tužiteljicu pojedinačno specificira iznose koje bi tuženik trebao isplatiti, a što vještak nije učinio u svojoj dopuni Nalaza i mišljenja od 11. kolovoza 2021. smatrajući isto nepotrebnim budući da je tuženik novčane iznose prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011.g. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011.g. isplatio tužiteljicama jednokratno. Tužiteljice predlažu sudu da zakaže ročište i zaključi glavnu raspravu, usvoji tužbeni zahtjev tužiteljica i donese presudu kojom nalaže tuženiku da svakoj tužiteljici isplati iznos s osnova razlike neisplaćene invalidske mirovine prema Rješenju br. 32657 od 26. svibnja 2011.g. i Rješenju br. 32657 od 27. svibnja 2011. g. u iznosu od 69.457,59 kn neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 28. svibnja 2011 g. pa do isplate, te troškove postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućima od presuđenja pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

74. Sud je radi dopunskog usmenog očitovanja financijskog vještaka na prigovore tuženika iz podneska tuženika od 10.06.2022. i od 13.06.2022. godine proveo dokaz daljnjim dopunskim usmenim očitovanjem financijskog vještaka Zrinka Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o. neposredno na ročištu kod ovog suda dana 18.12.2025. godine, iz kojeg dopunskog očitovanja je sud utvrdio da vještak u njemu navodi da nakon uvida u navedene podneske tuženika od 10.06.2022. godine i 13.06.2022. godine daje očitovanje da tuženik predmetnim podnescima ustraje na navodima i prigovorima kao i ranije tijeku postupka, a radi se o tome da tuženik smatra da je obavljenim isplatama izračune sačinio ispravno i isplaćene iznose ispravno isplatio tužiteljicama. U odgovoru na navedeno vještak ističe kako se o načinu obračuna i isplate zaostalih mirovina, odnosno dodataka na mirovinu pravnog prednika tužiteljica očitovao u pisanom osnovnom i dopunskom nalazu i mišljenju, pri čemu ističe kako nije sporno da su bruto iznosi razlika mirovina, kao i neisplaćeni dodatak na mirovinu ispravno obračunati, a ono što je među strankama sporno i o čemu se vještak detaljno očitovao na stranici 6. osnovnog nalaza i mišljenja, je obračun poreza i prireza, jer je tuženik prilikom obračuna zaostalih iznosa neisplaćenih mirovina i dodataka jednokratno obračunao porez i prirez iz takvog cjelokupnog dospjelog iznosa, što daje jednokratni veliki primitak svake tužiteljice, pa kada se isti promatra kao isplata u jednom mjesecu, posljedica takvog obračuna je veliki obračunati porez i prirez, što posljedično ima utjecaja na visinu neto isplate tužiteljicama, pa slijedom iznesenog ostaje kod svojih ranijih izračuna, a o pravnom pitanju odluku mora donijeti sud.

75. Nakon ovog dopunskog usmenog vještačenja, stranke nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, već suglasno predlažu da sud donese presudu temeljem stanja spisa.

76. Sud je financijski nalaz i mišljenje financijskog vještaka „Ručević vještačenja d.o.o.“ i njegove obje usmene dopune, kao i pismenu izvršenu po sudskom vještaku Zrinku Ručević iz „Ručević vještačenja“ d.o.o. prihvatio u cijelosti, jer je dano objektivno, detaljno obrazloženo, na osnovi spisu priležeće relevantne dokumentacije.

77. Na osnovi ovako provedenih dokaza i ranijeg činjeničnog i pravnog obrazloženja koje je sud već dao, sud je utvrdio da u odnosu na primjedbe tužiteljica iz podneska tužiteljica od 02.06.2021. godine, na listu spisa 98-99 spisa, gdje tužiteljice iznose primjedbu da su naknadno ustanovile da se u predmetnom nalazu i mišljenju vještak u zbirnom obračunu (str. 7) koji se odnosi na jednu tužiteljicu, kod stavki poreza i prireza, za izračun potraživanja jedne tužiteljice izneseni ukupni iznosi utvrđeni u Tabeli 2 i 3, koje se odnose na porez i prirez koji su obračunati za ukupnu vrijednost mirovine koja pripada dvjema tužiteljicama, pa se predlaže da vještak u tom dijelu uskladi izračun, te da je to vještak učinio u svom dopunskom pismenom očitovanju.

78. Sud je utvrdio da je financijski vještak za svaku tužiteljicu pojedinačno specificirao iznose koje bi im tuženik trebao isplatiti, a kako bi tužitelj mogao specificirati tužbeni zahtjev, pa se vještak na ovu primjedbu tužiteljica vještak očitovao da je sačinio ponovni uvid u izračun iskazan u Tabelama 2 i 3 osnovnog nalaza, te je u skladu s prijedlogom tužiteljica, sačinio novi izračun odbitka poreza i prireza u Tabelama 2a i 3a predmetnog dopunskog nalaza. Posljedično, unesene su i izmjene u zbrini obračun u nastavku, te isti iznosi rekapitulirano kako slijedi: (+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 7.11.2001. do 31.12.2003.: 30.033,78 kn (+) Neisplaćeni dodatak na mirovinu od 1.1.2004. do 31.12.2004.: 13.969,20 kn (-) Preplata invalidske mirovine od 7.11.2001. do 31.12.2003.:

11.905,54 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.1.2004. do 30.4.2004.:

1.945,04 kn

(-) Preplata invalidske mirovine od 1.10.2007. do 31.5.2011.:

5.198,90 kn

(+) Razlika mirovine od 1.5.2004. do 3.9.2007.:

137.775,45 kn

Ukupno bruto:

162.728,95 kn

(-) Iznos poreza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.:

1.563,05 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 7.11.2001. do 30.4.2004.:

281,35 kn

(-) Iznos poreza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.:

794,63 kn

(-) Iznos prireza za razdoblje od 1.5.2004. do 31.12.2004.:

143,04 kn

Razlika za isplatu nakon oporezivanja:

159.946,88 kn

(- ) Isplaćeno na dan 1. kolovoza 2011. godine:

90.489,29

Neisplaćena razlika:

69.457,59 kn.

79. Sud je slijedom iznesenog, a cijeneći da je tuženik vršeći jednokratnu isplatu svoje obveze tužiteljicama, te oporezivanjem iste u punom iznosu, kao i naplatom prireza na takav ukupan iznos, manje isplatio svakoj tužiteljici iznos od po 69.457,59 kn, što je preračunato u EUR po fiksnom tečaju konverzije iznos od po 9.218,61 EUR, u kojem iznosu je sud utvrdio osnovanim zahtjeve tužiteljica za isplatom, te svakoj dosudio iznos od po 9.218,61 EUR, a kao pod toč. I. i II. izreke ove presude. U preostalom zatraženom iznosu od 42,39 EUR je odbio svaku od tužiteljica kao pod toč. IV izreke ove presude, obzirom da je isti previsoko postavljen za svaku od njih dviju za iznos od po 42,39 EUR, te je sud odbio i zahtjev obje tužiteljice na platež zatezne kamate na taj odbijeni dio tužbenog zahtjeva, obzirom da su tužiteljice prema konačno specificiranom i ispravljenom zahtjevu zatražile isplatu svaka od po 9.261,00 EUR.

80. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da su tužiteljice dokazale osnovanost i visinu, kao i dospjelost svog potraživanja kao pod toč. I. i II. izreke ove presude, a troška kao pod toč. III. izreke ove presude, dok tuženik nije dokazao svoju tvrdnju da su tužiteljice od tuženika dobile sve pripadajuće isplate i da im bilo kakva daljnja isplata pripada.

81. Nadalje, treba napomenuti da u pravu postoji institut potpunog obeštećenja (raniji čl. 190, a sada 1090 ZOO-a), pa zakidanje tužiteljica postupanjem tuženika i to oporezivanjem osoba koje nisu trebale biti oporezovane za ova svoja primanja, kao i naplatom prireza, svake od tužiteljica za sadašnji iznos od po 9.218,61 EUR, a u vrijeme isplate svake za tadašnji iznos od 69.457,59 kn, svakako nije u skladu s obveznim pravom, kao niti s principima po kojima treba djelovati tuženik.

82. Tužiteljice su dokazale dospjelost svog potraživanja, a kao pod toč. I. i II. izreke ove presude, a u smislu odredne čl. 29. st. 1. ZOO-a, te im je sud dosudio zatezne kamate kako su iste zatražene u konačnoj specifikaciji tužbenog zahtjeva, počev d dana od 28. svibnja 2011. pa do isplate.

83. Odluka suda o stopi zateznih kamata donesena je za period pa do 31. srpnja 2015. godine prema odredbi čl. 29 st. 2-6 i st. 8 ZOO-a (NN 35/05), za period od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine prema odredbi čl. 29 st. 2-6 i st. 8-9 ZOO-a (NN 78/15), a za period od 01. siječnja 2023. godine pa do 29. prosinca 2023. godine, prema čl. 29. st. 2. ZOO-a (NN 114/22) i Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima NN 156/22, a za period od 30. prosinca 2023. godine, pa nadalje, po stopi prema čl. 29. st. 7. ZOO-a (NN 155/23), a kao pod toč. I., II. i III. izreke presude.

84. Odluka suda o troškovima postupka zasniva se na odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a i sastoji se od troška zastupanja dvoje tužitelja po punomoćniku koji je odvjetnik i troška financijskog vještačenja.

72. Trošak je određen na slijedeći način: sastav tužbe, podnesak 02.02.2017,, ročište 07.06.2017., ročište 08.06.2018., podnesak 06.08.2019., ročište 01.10.2020., ročište 02.02.2021., podnesak 17.02.2021., podnesak 01.06.2021., podnesak 04.10.2021., podnesak 28.03.2022., podnesak 12.12.2022., podnesak 12.01.2024., ročište 15.01.2024., podnesak 27.09.2024., podnesak 02.10.2024., ročište 20.02.2025., ročište 18.12.2025. - svaka od ovih parničnih radnji po 250 bodova, što čini ukupno 450 bodova, a vrijednost jednog boda zajedno s paušalom je 2,00 EUR, što čini 9.000,00 EUR, što je valjalo uvećati za 10% zbog zastupanja dvije tužiteljice po jednom punomoćniku odvjetniku, što je 900,00 EUR i čini zbir od 9.900,00 EUR čemu je valjalo dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od ukupno od 464,00 EUR što čini zbir od 10.364,53 EUR koji trošak je tužiteljima dosuđen u cijelosti kao pod toč. III. izreke ove presude jer tužiteljice nisu uspjele u ovoj parnici samo s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva.

73. Odluka suda o zateznim kamatama na dosuđeni parnični trošak, koje teku od dana donošenja presude prvog stupnja, što je dan 19. ožujka 2026. godine, pa do isplate, zasniva se na propisu članka 30. st. 2 Ovršnog zakona.

74. Stranke ove parnice oslobođene su plaćanja sudskih pristojbi temeljem odredbi Zakona o sudskim pristojbama.

75. Slijedom svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 19.ožujka 2026.

Sudac:

Tanja Hučera

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba koja se podnosi pismeno u četiri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka, a preko ovog suda na županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženiku po pun.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte