Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: Ovr-303/2026-10

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Borni Mišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja NG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetniku Hrvoju Plavšiću iz Vinkovaca protiv protivnika osiguranja ŽG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, 19. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja nekretnine kao neosnovan.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da izvrši zabilježbu odbijenog prijedloga na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] ZGRADA BR. 58 A I 60 U UL. A. STARČEVIĆA sa 383 m2, 6. Suvlasnički dio: 518/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6) Stan broj 5 na 1. katu, desno, A. Starčevića 58 A, površine 59,40 m2- trosoban stan s balkonom, te sporednog dijela šupe br.4 u podrumu površine 3,40 m2.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je 27. veljače 2026. podnio prijedlog za osiguranje privremenom mjerom zabrane otuđenja nekretnine pobliže navedene u izreci rješenja. U prijedlogu u bitnom navodi da mu protivnik osiguranja duguje iznos od 49.774,21 EUR te je protiv protivnika osiguranja podnio i kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima, a koji predmet se vodi pod brojem Kis-DO-76/2024. U navedenom predmetu provedeno je financijsko vještačenje kojim je utvrđeno da je protivnik osiguranja oštetio predlagatelja osiguranja za iznos od 22.913,37 EUR.

1.1. Protivnik osiguranja od nedavno intenzivno otuđuje svoje nekretnine u korist bliskih srodnika nastojeći onemogućiti odnosno otežati naplatu tražbine predlagatelja zbog čega je pokrenut postupak pobijanja njegovih pravnih radnji. Također, protivnik osiguranja je osoba starije životne dobi pa stoga postoji realna opasnost da će ostvarenje tražbine predlagatelja biti onemogućeno ili znatno otežano.

1.2. Budući da predlagatelja prijeti opasnost velike i teško nadoknadive štete, predlaže donošenje rješenja o privremenoj mjeri kojim će se protivniku osiguranja zabraniti otuđenje nekretnine pobliže navedene u izreci rješenja.

2. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Ovr-303/2026-3 od 4. ožujka 2026. odredio zabilježbu pokretanja ovog postupka te je zaključkom pozvao predlagatelja da ispravi podneseni prijedlog za osiguranje na način da točno naznači tražbinu čije osiguranje predlaže.

3. Predlagatelj osiguranja je postupio po uputi suda te je podneskom od 9. ožujka 2026. naveo kako predlaže osiguranje tražbine u iznosu od 22.913,37 EUR, a naknadno je dostavio i financijsko vještačenje iz kojeg proizlazi predmetna tražbina.

4. Prijedlog za osiguranje je neosnovan.

5. Članak 344. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

5.1. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a), a smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (čl. 344. st. 3. OZ-a).

6. Prema tome, prva pretpostavka koju predlagatelj osiguranja mora dokazati u prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine je vjerojatnost postojanja tražbine. Vjerojatnost predstavlja niži stupanj uvjerenja od izvjesnosti tj. takvu vrstu uvjerenja koja ima više argumenata u prilog postojanju odnosno nepostojanju neke činjenice od onih koji govore protiv njezina postojanja ili nepostojanja (tako N., Građansko ovršno pravo. Prvi dio: Opće ovršno pravo, Zagreb: Narodne novine, 2007., str. 55.).

6.1. Navedeno potvrđuje i sudska praksa. Tako primjerice, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske (dalje: VTS) u odlukama Pž 8822/2013-7 od 2. prosinca 2013. i Pž 1380/2025-2 od 7. travnja 2025. navodi da vjerojatnost predstavlja slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice, koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću.

6.2. Također, u sudskoj praksi je prihvaćeno shvaćanje da sama činjenica podnošenja tužbe ne indicira ispunjenje pretpostavke vjerojatnosti postojanja tražbine (tako Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 380/2021-3 od 1. rujna 2022., Županijski sud u Vukovaru u Gž Ovr 112/2025-2 od 22. svibnja 2025. itd.).

6.3. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja je podnio dvije tužbe protiv protivnika osiguranja – jednu u predmetu P-735/2023 (P-9/2025) koja se odnosi na novčanu tražbinu, a drugu u predmetu P-101/2026, koja se odnosi na nenovčanu tražbinu tj. usmjerena je na pobijanje dužnikovih pravnih radnji. Sud je priklopio navedene spise te utvrdio da je novčana tražbina, koja je u ovom predmetu jedino relevantna jer se njeno osiguranje predlaže, potvrđena financijskim vještačenjem koje je predlagatelj osiguranja dostavio u ovoj spis – financijsko vještačenje dipl. oec. Tomislava Borkovića, stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo, [adresa]. Uvidom u navedeno financijsko vještačenje utvrđeno da je prema nalazu i mišljenju vještaka protivnik osiguranja duguje predlagatelju osiguranja razliku od 22.913,37 EUR, a koji iznos je predlagatelj osiguranja predložio osigurati u ovom postupku.

6.4. Stoga sud zaključuje da je u konkretnom slučaju ispunjena prva pretpostavka za određivanje privremene mjere u ovoj pravnoj stvari.

7. U odnosu na drugu pretpostavku - vjerojatnost opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, N navodi da bi dokazao vjerojatnost postojanja opasnosti, predlagatelj osiguranja je dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između toga ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate njegove tražbine. Takva ugrožavajuća ponašanja mogu biti faktična ponašanja ili pravna raspolaganja (N., Građansko ovršno pravo. Prvi dio: Opće ovršno pravo, Zagreb: Narodne novine, 2007., str. 866.).

7.1. VTS u više svojih odluka (npr. Pž 3322/2016-4 od 15. srpnja 2016., Pž 6117/2021-2 od 27. siječnja 2022., Pž 1849/2023-2 od 15. svibnja 2023., Pž 2840/2022-6 od 10. prosinca 2024., Pž 4941/2024-3 od 9. siječnja 2025., Pž 909/2025- 2 od 6. ožujka 2025., Pž 980/2025-3 od 31. ožujka 2025., Pž 1252/2025-2 od 3. travnja 2025., Pž 1725/2025-2 od 24. travnja 2025. itd.) naglašava kako nije dovoljno postojanje samo objektivne opasnosti, već predmetna opasnost mora imati subjektivnu dimenziju. To znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje protivnika osiguranja koje su svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja tražbine predlagatelja osiguranja. Predmetne radnje moraju ugrožavati buduću naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, a sud je dužan ne samo utvrditi postojanje takvih radnji, nego i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima. Ovakvo pravno shvaćanje prihvaća i Županijski sud u Splitu u odluci Gž 173/2020-2 od 21. siječnja 2020. dok u odluci Gž Ovr 914/2024-2 od 17. prosinca 2024. dodaje da za određivanje privremene mjere nije dovoljno tvrditi da predlagatelj osiguranja ima saznanja o opasnosti, nego opasnost mora biti realna i konkretizirana.

7.2. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja tvrdi da "protivnik osiguranja odnedavno intenzivno otuđuje vlastite nekretnine u korist njegovih bliskih srodnika, vjerojatno nastojeći onemogućiti ili u najmanju ruku otežati namirenje tražbina predlagateljice i drugih vjerovnika jer zna da se protiv njega vode i drugi kazneni postupci". Međutim, predlagatelj nije dostavio konkretne dokaze u prilog potonje tvrdnje. Uvidom u spise P-735/2023 (P-9/2025) i P-101/2026 također nije utvrđeno postojanje takve opasnosti unatoč navodima predlagatelja.

7.3. Primjerice, u predmetu P-101/2026 tužbeni zahtjev je usmjeren na gubitak pravnog učinak ugovora o darovanju sklopljenog između BG (ovdje protivnika osiguranja) i HG, ali je odnosni postupak tek u inicijalnoj fazi u kojoj tuženik još uvijek nije ni podnio odgovor na tužbu. Dakle, iako predlagatelj osiguranja u predmetu P-101/2026 traži gubitak učinka ugovora o darovanju između navedenih osoba na ukupno sedam nekretnina, samo na temelju tužbenog zahtjeva ovaj sud ne može utvrditi postoje li uopće takvi ugovori i tko ih je i kada sklopio, tim više kada se uzme u obzir činjenica da iz dostavljenih zemljišnoknjižnih izvadak u predmetu P-101/2026 proizlazi da je na nekretninama koje su predmet tog postupka i dalje kao (su)vlasnik upisan upravo protivnik osiguranja. Iako ja na navedenim zemljišnoknjižnim izvacima prisutna i zabilježba odbijenog prijedloga za uknjižbu HG, samo na temelju te informacije nije moguće zaključiti zašto je odbijen prijedlog za uknjižbu, postoji li sklopljeni ugovor između ŽG i HG, kada je isti sklopljen, kao i sve druge podatke mjerodavne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

7.4. Sumirajući navedeno, predlagatelj osiguranja je u cilju dokazivanja druge pretpostavke za određivanje privremene mjere trebao dostaviti konkretne ugovore kojima protivnik osiguranja navodno otuđuje svoje nekretnine ili povijesne zemljišnoknjižne izvatke iz kojih se može utvrditi potonja činjenica. S obzirom da to nije učinio, a predloženi dokazi nisu dovoljni za donošenje zaključka o postojanju opasnosti otuđenja / skrivanja / raspolaganja imovinom, ovaj sud zaključuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje konkretnih radnji protivnika osiguranja koje opravdavaju određivanje privremene mjere u ovoj pravnoj stvari.

7.5. Na kraju, sama činjenica da je protivnik osiguranja starije životne dobi nije relevantna u kontekstu odlučivanja o osnovanosti privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine.

8. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke.

9. Odluka iz točke II izreke temelji se na članku 120. stavku 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024).

Vinkovci, 19. ožujka 2026.

Sudac:

Borna Mišić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja je dopuštena žalba u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Hrvoje Plavšić, Vinkovci

2. ŽG, [adresa] (uz sva pismena u spisu)

3. ZK Vinkovci - odmah