Posl. br. P-351/2024-50

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku u Županji, protiv tuženika TD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku u Županji, radi utvrđenja (dokazivanja) prava vlasništva i prava posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda dana 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj CD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. vlasnik međašnih površina označenih u skici premjeravanja točkama C'-D'-E-E-D-C-C' u površini 725 m2 sve na dijelu katastarskih čestica br. [katastarska čestica] iz k. o. [katastarska općina], a opisanih u skici premjeravanja u tehničkom nalazu predmeta i rješenja Općinskog suda u Županji posl.br.15 R1-171/2019-12, od 14.11.2019. i čiji su sastavni dio, što je tuženik ZD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan priznati tužitelju i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude kod svih zato nadležnih tijela i registara izvrši upis prava vlasništva i posjeda, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku-protutužitelju TD da tužitelju-protutužitelju CD na ime parničnog troška isplati iznos od 1.559,33 eura (tisućupetstopedesetdeveteuraitridesettricenta) u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj CD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. vlasnik međašnih površina označenih u skici premjeravanja točkama A -A'-B'- C'- B — A u površini od 20 m2 sve na dijelu katastarskih čestica br. [katastarska čestica] iz k. o. [katastarska općina], a opisanih u skici premjeravanja u tehničkom nalazu predmeta i rješenja Općinskog suda u Županji posl.br.15 R1-171/2019-12, od 14.11.2019. i čiji su sastavni dio, što je tuženik ZD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan priznati tužitelju i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude kod svih zato nadležnih tijela i registara izvrši upis prava vlasništva i posjeda, sve u roku 15 dana."

IV. Odbija se tuženik ZD kao protutužitelj s protutužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik- protutužitelj ZD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u selu, površine 478 m², katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi oranica u selu površine 511 m² katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi oranica u selu površine 2816 m², i to na djelu površine od 725 m², omeđene međašnim točkama sporne površine između međne linije po katastarskom planu i uređene međne linije, odnosno u prostoru C'-D'-E'-E-D- C-C', prema geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja, geodeta Dinka Spahije od 19. studenog 2019., a što je tužitelj-protutuženik CD iz [adresa], J.J.

[adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dužan priznati.

II. Tužitelj- protutuženik CD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] je dužan trpjeti da se međašnim znacima, po pravilu geodetske struke označi međa između nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u selu, površine 478 m², katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi oranica u selu površine 511 m² katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi oranica u selu površine 2816 m² i nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi [adresa] ukupne površine 2978 m², kuća broj 168 površine 162 m², dvorište površine 720 m² i oranica površine 2096 m² na način da ide graničnom linijom na skici mjerenja geodeta Dinka Spahije od 19. studenog 2019. označena slovima C'-C-D-E

III. Nalaže se tužitelju- protutuženiku ČD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku-protutužitelju TD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], preda u posjed nekretninu upisanu u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u selu, površine 478 m², katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi oranica u selu površine 511 m² katastarska čestica broj [katastarska čestica] u naravi oranica u selu površine 2816 m², i to dio površine od 725 m², omeđen međašnim točkama sporne površine između međne linije po katastarskom planu i uređene međne linije, odnosno u prostoru C'-D'-E'-E-D-C-C', prema geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja, geodeta Dinka Spahije od 19. studenog 2019., u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužitelju- protutuženiku ČD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženiku- protužitelju TD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da plati parnični trošak, u dosuđenom iznosu zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja presude pa do isplate u visini stope koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena godišnje, a sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Splitu posl. br,. Gž-1875/2023-2 od 23. svibnja 2024. ukinuta je presuda ovog suda posl. br. P-163/2020-33 od 10. srpnja 2023. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2. Tužitelj u tužbi navodi da je pravomoćnim rješenjem ovog suda poslovni broj R1-171/2019-12 od 14. studenoga 2019. odlučeno da se međa između nekretnina upisanih u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od k. č. broja [katastarska čestica] i nekretnina upisanih u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od katastarskih čestica br. [katastarska čestica], uređena linijom određenom u skici premjeravanja u tehničkom nalazu označeno točkama A'-B'-C'-D'-E' s tim da je dokaz jačeg prava vlasništva na prvoj spornoj međašnoj površini označenoj u skici premjeravanja točkama A -A'-B'- C'- B — A u površini od 20 m2 i na drugoj spornoj međašnoj površini označenoj u skici premjeravanja točkama C'-D'-E-E-D-C-C' u površini 725 m2 slobodan svakoj stranci putem parnice u roku 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja.

2.1. Tužitelj nadalje navodi da on uključujući i njegove pravne prednike sporazumno i u dogovoru sa ranijim vlasnicima odnosno pravnim prednicima tuženika neprekidno uživa u posjedu sporne površine više od 70 godina pa se ima primijeniti stajalište tadašnjeg Saveznog vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine i stajalište broj 6/83 sa 23. zajedničke sjednice Vrhovnog suda od 14. i 15. prosinca 1983. godine. Tako da se na strani tužitelja radi o kumulativnom stjecanju prava vlasništva dosjelošću pozivom na odredbu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 u daljem tekstu ZV) u svezi daljnjih primjena odredbi paragrafa 1468 Austrijskog građanskog zakonika (u daljem tekstu AGZ) koji je bio u primjeni do 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" 53/91 u daljem tekstu ZOVO).

2.2. Tužitelj slijedom navedenog predlaže sudu da po provedenom postupku donese presudu kojom će se utvrditi da je tužitelj vlasnik međašnih površina označenih točkama A -A'-B'- C'- B — A u površini od 20 m2 (u daljem tekstu prva sporna međašna površina) i međašnih površina označenih u skici premjeravanja točkama C'-D'-E-E-D- C-C' u površini 725 m2 (u daljem tekstu druga sporna međašna površina) sve na dijelu katastarskih čestica br. [katastarska čestica] iz k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati tužitelju i trpjeti da tužitelj temeljem presude kod svih zato nadležnih tijela i registara izvrši upis prava vlasništva i posjeda.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je međa uređena temeljem zadnjeg mirnog posjeda, osporava navode iz tužbe, budući da tužitelj nikada nije posjedovao prvu spornu međašnu površinu od 20 m², te postavlja protutužbeni zahtjev jer tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe radi utvrđenja prava vlasništva i na spornoj površini od 725 m². Nadalje navodi da tužitelj kao i njegovi prednici nikada na spornim međašnim površinama nisu imali pošten posjed, tj. znao je da sporne međašne površine nisu njegovo vlasništvo i da mu ne pripada pravo na posjed. Sud je uredio među prema posljednjem mirnom posjedu, a za točku A' i B' geodet i sud su uzeli kao točke, rubove ograde, a koju ogradu je sam tužitelj-protutuženik postavio između nekretnina stranaka, tako da je tužitelj stavio ogradu do onoga dijela koji smatra da njemu pripada, a sigurno ne bi postavio ogradu tako da ide sebi na štetu i dio svoga zemljišta daje susjedu. Istina je da je tužitelj stavio ogradu do onoga dijela do kojega neosnovano smatra da mu pripada i koji je neosnovano uživao, a dio poslije ograde CD niti njegovi prednici nisu uživali, a da je drugačije, drugačije bi i postavio ogradu. Tužitelj bi ovom tužbom želio prisvojiti obje sporne površine i onu koju navodno pošteno uživa dugi niz godina, iako je sporna površina u vlasništvu tuženika (sporna površina od 725 m²) kao i onu neposredno uz nekretninu tuženika- protutužitelja TD (sporna površina 20 m²) koju nikada nije želio uživati niti je uživao, a to je dokazao i postavljanjem ograde, dakle to je bio jedan dio sporne nekretnine za koji nije nikada niti imao namjere, ali sada evidentno ima. Tuženik-protutužitelj ZD te njegovi pravni prednici više od 40 godina koriste i uživaju spornu međašnu označena u skici premjeravanja točkama A-A'-B'-C'-B-A u površini od 20 m² stoga tužbeni zahtjev tužitelja ČD treba odbiti kao neosnovan.

3.1. Nadalje tuženik navodi da ukoliko je međa uređena prema posljednjem posjedu, a stranka koja je sudjelovala u postupku smatra da joj pripada vlasništvo cijele čestice ima pravo ustati tužbom radi utvrđenja prava vlasništva spornog dijela čestice koji predstavlja vlasništvo tužitelja, a ostao je u posjedu tuženika radi čega tužitelj podnosi ovu tužbu. Sukladno čl. 103. stavku 5. ZV-a od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Slijedom navedenog, tuženik navodi da tužitelj CD nema pravni interes za podnošenje tužbe radi dokazivanja jačeg prava vlasništva na drugoj spornoj površini, budući da je međa uređena „njemu u korist“. Tužbeni zahtjev tužitelja potrebno je odbiti kao neosnovan jer se vlasništvo predmnijeva do uređene međe, a ZV uređuje da onaj tko tvrdi suprotno treba dokazati svoje pravo vlasništva, a upravo za taj dio sporne površine s tužbenim zahtjevom ustaje tuženik kao protutužitelj ZD kako bi dokazao jače pravo vlasništva jer je nesporno uvidom u kopiju katastarskog plana da je sporna površina u njegovom vlasništvu.

3.2. Raniji vlasnici katastarskih čestica broj [katastarska čestica], broj 58/1 i broj 58/2 SD i PD, pravni prednici TD, nekoliko puta su tužitelju- protutuženiku ČD i njegovom ocu FD predlagali da geodet međašnim znakovima točno odredi među jer su isti smatrali da tužitelj-protutuženik neovlašteno uživa dio njihovih nekretnina. OD je uvijek odbijao da geodet uredi među, a on sam (OD) je SD pokazao gdje je „međa“. Stoga tužitelj CD nema niti kvantitetu uživanja niti kvalitetu uživanja prema kogentnim zakonskim odredbama da bi se na temelju dosjelosti steklo pravo vlasništva.

3.3. Na prvoj spornoj površini ZD i njegovi pravni prednici više od 40 godina imaju pošten posjed jer se sporna površina nalazi neposredno uz kuću TD i logično je i životno da su on i njegovi pravni prednici uživali taj dio nekretnine, održavali ga i koristili. CD je postavljanjem ograde dokazao da se nikada nije protivio takvom uživanju posjeda od strane TD i njegovih pravnih prednika.

3.4. Tuženik se protivi tužbenom zahtjevu i u odnosu na drugu spornu površinu jer i u odnosu na tu površinu posjed tužitelja nije imao kvalitetu posjeda za stjecanje prava vlasništva.

3.5. Prethodni vlasnik nekretnine tuženika, SD je po nalogu OD, dana 24. kolovoza 2004. godine dao punomoć svojoj sestri UD iz [adresa] radi „zastupanja, zaključenja nagodbe, darovanja i sastave isprave za uknjižbu nekretnine SD, i to susjedu FD i to u vezi prijenosa ispravke međe u parcelaciji 57,58/1,58/2,58/3 u k. o. [katastarska općina]. Dakle iz ove isprave - punomoći je razvidno da je OD, a tako i CD znao da sporne međašne površine nisu njegove nego je iste htio prisvojiti budući da je vlasnik SD samo povremeno boravio na predmetnim nekretninama.

3.6. Ograda koju je tužitelj postavio između nekretnina (a koja je u postupku uređenja međe označena kao linija uživanja) postavljena je prije otprilike 6 godina i to je tužitelj postavio isključivo na svoju ruku nakon što je točno znao gdje se nalazi međa između nekretnina stranaka, a šireći svoju faktičnu vlast uzurpirajući dio tuđe nekretnine.

3.7. Nekretnina upisana u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] katastarska čestica broj [katastarska čestica] je na temelju prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Vukovar, Ispostava Županja, klasa: 932-06/07-02-216 urbroj: 378/2-07-4 od 21. svibnja 2007.( u daljem tekstu Katastar) otpisana na k. č. br. [katastarska čestica] s imena i vlasništva FD (oca tužitelja) te je izvršen prijenos čestice u zk. ul. br. [broj ZK uloška] iste katastarske općine za korist dosadašnjeg vlasnika, a mijenja se izgrađenost na k. č. br. [katastarska čestica]. Navedeno ukazuje da je prilikom odvajanja čestica k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u k. o. [katastarska općina] za očekivati da je tužitelju bila poznata međa i sa susjednom nekretninom tj. nekretninom tuženika, a sve osobito što je tužitelj CD u kolovozu 2007. godine radio rekonstrukciju svoje kuće, a koja se nalazi na čestici k. č. br [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

3.8. Iz kopije katastarskog plana i geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja za katastarsku česticu broj [katastarska čestica], katastarsku česticu broj [katastarska čestica] i katastarsku česticu broj [katastarska čestica] razvidno je da je tuženik- protutužitelj vlasnik sporne površine od 725 m², a koja je ranije specificirana.

3.9. Stoga tuženik- protutužitelj ima pravni interes za vođenje ovoga postupka radi dokazivanja jačega prava vlasništva na drugoj spornoj površini.

3.10. Slijedom navedenog tuženik- protutužitelj ZD postavio je protutužbeni zahtjev pozivajući se na odredbu čl. 103. stavak 5. i stavak 6. ZV-a, predlažući sudu da donese presudu kojom će utvrdi da je tuženik- protutužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] i to na djelu površine od 725 m², odnosno na drugoj spornoj međašnoj površini, a što je tužitelj-protutuženik CD dužan priznati i trpjeti da se međašnim znacima, po pravilu geodetske struke označi međa.

3.11. Ujedno je tuženik-protutužitelj zatražio da se naloži tužitelju- protutuženiku ČD da tuženiku-protutužitelju TD preda u posjed kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] u i to dio površine od 725 m², odnosno drugu spornu međašnu površinu prema geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja, geodeta Dinka Spahije od 19. studenog 2019. (u daljem tekstu GSNSS) kao i da mu nadoknadi troškove postupka.

4. U pismenom podnesku od 25. studenoga 2020. tužitelj očitujući se na protutužbu navodi da osporava protutužbu kao pravnu neutemeljenu, pri tom ponavlja navode iz tužbe o kvaliteti posjeda tužitelja na spornoj međašnoj površini.

5. Tuženik u pismenom podnesku od 1. studeni 2021. isto kao i u odgovoru na tužbu osporava navode iz tužbe.

6. Tuženik u pismenom podnesku od 5. studeni 2021. uređujući tužbeni zahtjev u pogledu broja zk. ul. u kojem se nalazi kč. br. [katastarska čestica] navodeći da je sada kč. br. [katastarska čestica] upisan u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Proveden je dokaz uvidom u priklopljeni spisa ovog suda R1-171/2019, uvidom u priloženu lokacijsku dozvolu s lista 42-48 sudskog spisa, uvidom u priloženu punomoć s lista 49-50 sudskog spisa, saslušanjem svjedoka AD, ED, ĆD, VD, HD, OD i ŠD, saslušanjem svjedoka LD, saslušanjem stranaka, uvidom u podatke koje je dostavio mjernik LD iz [adresa] koji se nalaze na stranicama 111-126 sudskog spisa, očevidom na licu mjesta u prisutnosti LD po zanimanju mjernika, kao i uvidom u njegovo očitovanje sa stranica 228- 230 sudskog spisa.

8. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra neosnovanom u odnosu na prvu spornu međašnu površinu, dok tužbu za drugu spornu međašnu površinu smatra osnovanom dok protutužbu smatra neosnovanom, radi čega je presuđeno kao u izreci.

9. Nesporno je da je tužitelj u zemljišnim knjigama upisan kao samovlasnik nekretnina upisanih u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] [adresa], kuća br. 168 sa162 m2 , dvorište sa 720 m2, i oranice s 2096 m2, te da je tuženik upisan kao samovlasnik susjednih nekretnina koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] ranije zk. Ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u selu sa 478 m2 (sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]), 58/1 oranica u selu sa 511m2,58/2 oranica u selu sa 2816 m2.

10. Nesporno je da je kod ovog suda vođen postupak uređenja međe između gore navedenih nekretnina u predmetu posl. br. RI-171/19 te da je pravomoćnim rješenjem uređena međa između predmetnih nekretnina i to na prvoj spornoj površini linijom određenom u skici premjeravanja u tehničkom nalazu točkama A'- B'-C'-D'-E' te da je dokaz jačeg prava vlasništva na prvoj spornoj međašnoj površini označenoj u skici premjeravanja točkama A-A'-B'-C'-B-A u površini od 20 m2 i na drugoj spornoj međašnoj površini označenoj u skici premjeravanja točkama C'-D'-E'-E-D-C-C' u površini 725 m2, slobodan je svakoj stranci putem parnice, najkasnije u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja.

11. Sporno je je li jače pravo vlasništva na dvije sporne međašne površine ima tužitelj –protutuženik ili tuženik-protutužitelj.

12. Svjedok AD u svom iskazu navodi da je njezin otac 1952. kupio od BD kuću, s tim da je BD imao veliko imanje tako da je on dio tog svog imanja prodao njezinom ocu, a u sklopu onoga što je njezin otac kupio bila je kuća, drvena zgrada, dvorište i oranica. Oranica se nalazila s desne strane gledano od ulaza u dvorište. BD je ostao sa svojom ženom živjeti na onom dijelu kojeg nije prodao, s tim da je njegov dio bio veći od prodanog dijela. Međa između nekretnine koju je kupio njezin otac i nekretnine BD je išla u pravcu kuće njezinog oca i drvene zgrade, a iza te zgrade se nalazila tzv. staza koja je bila ravna te koja je također bila međa. Ona se udala 1959. u susjedstvo, a njezini roditelji su se odselili u [adresa], kuću su prodali sestri OD (ocu tužitelja), po imenu C, a nju je naslijedila njezina kćerka ĆD koja je tu kuću prodala čovjeku iz Bosne po imenu SD koji je tamo napravio novu kuću, ali po temelju njihove stare kuće, te napravio dvorišnu zgradu po temelju njihove stare drvene zgrade, a kasnije je on to prodao mladim ljudima koja ona ne poznaje. Nadalje navodi da je stanje uživanja opisala kako je bilo do 1959. a misli da je uživanje i sada tako, a da li je nešto promijenjeno ne zna. Na upit punomoćnik tuženika svjedokinja navodi da su njezini roditelji na dijelu kupljene katastarske čestice sijali kukuruz i to s desne strane gledano s ulaza u dvorište, s lijeve strane se nalazila kuća, a iza kuće je njezina majka imala vrt, te navodi da je čestica koju je kupio njezin otac bila pravilnog oblika. Na upit punomoćnik tuženika svjedokinja nadalje navodi da njezin otac na svojoj katastarskoj čestici uz među sa BD nije imao nikakve šljive niti zasađene voćke.

13. Svjedok ED (tuženikov otac) u svom iskazu navodi da je bio uključen u kupovinu kuće od SD. Kada su davali kaparu on je rekao SD da je na Geoportalu vidio da se ograda nalazi na čestici koju kupuju, na što mu je SD rekao da on i susjedi T to znaju, te da on misli da oko toga neće biti problema. SD je napomenuo tada da on prodaje sve ono što je njegovo, a u međuvremenu navodi da je u dva navrata razgovarao s OD, ocem tuženika koji mu je rekao da SD ima česticu nešto veću od jednog katastarskog jutra, a oni su utvrdili po zk. izvatku da SD prodaje 5800 m2, što je više od jednog katastarskog jutra. Potom su se SD, OD (otac tužitelja) i tužitelj sastali u kući SD, kada je on nastojao postići dogovor oko izlaska mjernika, te rekao da je dogovorio mjernika za dva dana, odnosno za utorak, a tužitelj je rekao da u ponedjeljak ide u Švicarsku, pitao ga je da ostavi ključ od toga ograđenog dijela, što nije htio. Tom prilikom SD je bio potresen, skoro da je zaplakao te je rekao tužitelju da mu pravi probleme s prodajom kuće, odnosno da je "dobio apetit da mu to oduzme". Tada u kući ŠD je čuo da se spominje neka punomoć koju je dao SD, u par navrata je je pitao tužiteljevog oca zašto nisu riješili pitanje međe ranije a on mu je rekao "znaš kakva je situacija", pod tim je mislio da on i tužitelj kao otac i sin nisu u dobrim odnosima te da je tužitelj smatrao kako je to trebao napraviti njegov otac OD, dok je OD smatrao da to treba napraviti tužitelj, odnosno njegov sin. U kući ŠD OD je dao prijedlog da se realizira kupoprodaja, te je tražio od ovog svjedoka da mu obeća da će TD kada kupi kuću prodati njima taj sporni dio, te je pitao koliko će za to tražiti. Svjedok navodi da mu je tada rekao da može sve obećati ali ništa realizirati, tako da se oko toga nisu dogovorili.

12.1. Nadalje ovaj svjedok navodi da kada je izašao mjernik KD, on je uredio među po katastru, nije ušao u tužiteljevo dvorište jer je njegov otac OD rekao da nema ključ. Napomenuo je da je stanje na terenu tako da se na jednom spornom dijelu nalazi šikara, što znači da tamo dugo vremena nije ušla ljudska ruka. OD otac tužitelja, tada je rekao da zna da se međa tako pruža, ali je mislio da se međa nalazi 2-2,5 m prema nekretninama SD gledano od točke E situacijskog plana iz priklopljenog spisa. Mjernik KD kod uređenja međe gledajući u računalo je rekao da je ta međa više puta potvrđivana.

13. Svjedok AD koja je saslušana i na očevidu na predmetnim nekretninama 18. kolovoza 2022. u svom iskazu navodi da ostaje u cijelosti kod ranije danog iskaza. Nakon što je izvršen obilazak sa ovom svjedokinjom sporne površine, svjedokinja AD navodi da po njezinom sjećanju je međa bila ravna počev od ulične strane do kraja tako da nije bilo „loma“ međe, a ograda između predmetnih nekretnina nije postojala, odnosno postojala je jedna mala drvena ograda u prednjem dijelu okućnica, a iza toga je postojala staza koju su također smatrali međom, s tim da ona s obzirom na protek vremena i izmijenjeno lice mjesta navodi da na terenu ne zna označiti mjesto koje je bilo međa. Nakon što je izvršen uvid u izvadak iz Geoportala i Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja iz priklopljenog spisa R1-171/19 te utvrđeno da se šuma nalazi na rubnom dijelu kč. br. [katastarska čestica] svjedokinja navodi da je šumu zasadio otac tužitelja RD kada je stekao kč. br. [katastarska čestica] iza smrti BD, a koje je to godine bilo ona se ne sjeća. Nadalje je navela da u vrijeme dok je njezin otac posjedovao nekretnine sada u vlasništvu tuženika, između njega i susjeda BD, nije bilo nikakvog spora oko međe, te da je kuća u kojoj se nalazila njezina obitelj bila uža a duža u odnosu na sadašnju kuću na kč. br. [katastarska čestica], nije sigurna ali pretpostavlja da je SD kuću koja sada postoji na kč. br. [katastarska čestica] stavio po temelju stare kuće gledano od međe s kč. br. [katastarska čestica], ali je sadašnja kuća šira.

14. Svjedok ĆD u svom iskazu navodi da od devete godine svog života je s majkom živjela kod njezinog oca što je u susjedstvu predmetnih nekretnina, tu je živjela do udaje 1966. S tim da je njezina majka prije toga kupila nekretnine sada u vlasništvu tuženika, ali su ostale živjeti kod djeda. Njezina majka, nakon što se ona udala se preselila u nekretnine koje je ranije kupila, njezina majka nije gradila ništa na predmetnim nekretninama nego je uselila u postojeću kuću. Između predmetnih nekretnina je postojala niža ograda koju ju postavio tadašnji susjed BD, ta ograda se protezala negdje do pomoćne zgrade. Sada postojeća ograda nije postojala kada je ona majčinu kuću prodala SD iza majčine smrti. Između njezine majke i susjeda BD nikada nije bilo spora oko međe, međa je bila ravna te se nalazila iza majčine kuće i zgrada, s tim da sada na terenu ne može reći gdje je točno bila međa uživanja. Nakon što je ponovno sa ovom svjedokinjom izvršen obilazak sporne površine, svjedokinja je navela da je međa išla negdje otprilike u pravcu zasađenih šljiva, da li su te ranije šljive koje sada ne postoje bile na istom mjestu gdje i sadašnje šljive nije sigurna, ali su bile otprilike na istom mjestu.

15. Svjedok VD u svom iskazu navodi da je on suprug svjedokinje ĆD te da je on majci svoje supruge pomagao oko održavanja kuće i okućnice tako da mu je poznato da na mjestu gdje je bila stara kuća a sada nova kuća nije bilo ograde od susjeda BD, ograda se nalazila negdje od pomoćnih zgrada, ali ne do kraja posjeda. U dnu predmetnih nekretnina je BD imao šumu koja i sada postoji, te je bilo nekih voćaka uključujući i šljive. Ovaj svjedok je po svom sjećanju i slobodnoj procjeni pokazao pravac kretanja međe što se po zaključku suca prilikom očevida podudara sa uređenom međom, ali uz moguća odstupanja i do jednog metra. Nadalje ovaj svjedok je naveo da koliko se on sjeća međa je bila ravna. Prilikom očevida ovaj svjedok je pokazao kolni ulaz i prolaz za pješake u dvorište tuženika, na koji način se utvrđuje da po njegovom iskazu se ulaz za pješake nalazi skoro u ravnini sa "ćoškom kuće", odnosno da je ulaz za pješaka pomaknut za cca pola metra prema kč. br. [katastarska čestica], potom je naveo da on misli da je nova kuća stavljena na temelj stare kuće gledano od tuženikovog dvorišta, a s obzirom da je stara kuća bila skoro duplo uža, iza stare kuće je bilo više prostora nego iza sadašnje kuće tuženika.

16. Svjedok HD u svom iskazu navodi da su mu sporne nekretnine susjedne, sjeća se BD pa čak i njegovog oca, a poznaje i tužitelja kao i njegovog oca, sjeća se i kada su vlasnici tuženikovih nekretnina bili roditelji svjedokinje AD, kao i kada je vlasnica bila majka svjedokinje ĆD te SD. Nakon obilaska predmetnih nekretnina odnosno sporne površine i naveo je da je međa bila ravna, da sada ograda nije ravna te da od sedmog stupića bi međa bila pomaknuta oko metar prema kući tužitelja, odnosno na kč. br. [katastarska čestica] i skroz je međa bila ravna do kraja. Što se tiče šume u dnu nekretnina naveo je da je nju zasadio tužiteljev otac, misli da je to bilo u vrijeme dok je još bio živ BD.

18. Svjedok OD, otac tužitelja, u svom iskazu navodi da je on kč. br. [katastarska čestica] stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju s BD koji je umro 1984., u to vrijeme misli da je vlasnik kč. br. [katastarska čestica] bila njegova nećakinja ĆD koja je saslušana kao svjedok. Nadalje je naveo da nikada nije bilo spora oko predmetnih nekretnina i međe. Šumu koja se nalazi u dnu nekretnina navodi da je on zasadio dok je BD bio živ i dok je on bio vlasnik kč. br. [katastarska čestica] ali ju je obrađivao ovaj svjedok. Tu šumu je zasadio negdje otprilike 1980. Misli da je ĆD kada je prodavala nekretnine pokazala među SD, međa bi u odnosu na među kako ju je sud uredio išla otprilike do 2 metra na kč. br. [katastarska čestica]. Šljive koje se po sada uređenoj međi nalaze na kč. br. [katastarska čestica] su po međi kako su je uživali, te je njega susjed SD pitao smije li posaditi šljive na među što mu je on dopustio.

16.1. Poznato mu je da je njegov sin odnosno tužitelj, kada je postao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] izveo mjernika radi gradnje kuće na kč. br. [katastarska čestica] i tada je utvrđeno da međa uživanja i međa po katastru se ne slažu, radi čega je SD dao punomoć svojoj sestri da ona darovanjem tužitelju ili ovom svjedoku riješi to pitanje da bi se zadržala međa po uživanju, međutim unatoč njihovim nastojanima i odlascima u mjerodavne službe to nisu uspjeli jer je rečeno da se na taj način čestice ne mogu cijepati, s tim da je način uživanja ostao ne izmijenjena nakon toga je tužitelj postavio ogradu koja i sada postoji, ne zna da li je tada sin izvodio mjernika. Nadalje je naveo da je tužitelj ogradu pomaknuo više na kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na stanje uživanja do postavljanja sadašnje ograde.

16.2. Nije mu poznato da li je mjernik izlazio jednom ili više puta radi gradnje tužiteljeve kuće ili bilo čega drugog, nije siguran da li je SD bio prisutan kada je mjernik izlazio, ali i ako nije bio, brzo iza toga je bio te je upoznat sa međom po katastru radi čega je i dao svojoj sestri punomoć s obzirom da je u to vrijeme radio u Njemačkoj. Nije mu poznato kolika je površina onog što je kupio SD s tim da je uvijek prodaja kč. br. [katastarska čestica] vršena po međi, koju među je vidio i tuženik.

17. Svjedok SD, nakon što mu je uz suglasnost prisutnih sudac u cijelosti pročitao njegov iskaz u svojstvu svjedoka iz predmeta ovog suda posl. br. R1- 171/2019 koji je iskaz dan na ročištu 30. listopada 2019.navodi da u cijelosti ostaje kod tog iskaza.

17.1. Čitanjem gore navedenog iskaza svjedoka ŠD utvrđeno je da je on naveo da je nekretnine koje je prodao zajedno sa suprugom protustranci (ovdje tuženiku) kupio otprilike 1980., kao staru kuću koju je imao namjeru srušiti i graditi novu kuću, što je rekao susjedu OD (ocu predlagatelja), te mu predložio da urede među, što isti nije prihvatio uz objašnjenje da se ne trebaju izlagati tom trošku, s obzirom da on zna gdje je međa, tom prilikom mu je rekao da je međa od ulične strane otprilike oko metar od temelja stare kuće koju je svjedok kupio, a potom mu je pokazao pravac međe u dubinu dvorišta i vrta, te je po tome što je OD pokazao "međa išla ravno", što je on prihvatio, te srušio staru kuću i sagradio novu kuću, pri tom je temelje nove kuće od susjedne k. č. br. [katastarska čestica] stavio po temelju stare kuće, a nekretnine su nastavili uživati po onom pravcu međe koju je pokazao OD. Nadalje navodi da je otprilike 2004. OD pokazivao volju da se putem mjernika označi međa između njihovih nekretnina, radi čega je dao punomoć svojoj sestri, kojoj je dao sve ovlasti da ga zastupa da se međa uredi onako kako to mjernik pokaže, s tim da iz njemu nepoznatih razloga OD nije pokrenuo postupak "označavanja međe" na terenu. Poznato mu je da je 2007. sin OD, CD (predlagatelj u ovom postupku), gradio kuću na k. č. br. [katastarska čestica], to mu je poznato s obzirom da je kao susjed trebao dati suglasnost, što je u njegovo ime učinila njegova sestra UD. Nadalje ovaj svjedok navodi da je kada se dogovorio sa ocem TD oko prodaje predmetne nekretnine, prije sklapanja kupoprodajnog ugovora izveo mjernika koji je označio među na terenu koja se u velikoj mjeri razlikovala od međe kako je to njemu pokazao OD i to od ulične strane otprilike za jedan metar, a u dnu dvorišta i vrta 10 metara, ovim radnjama je bio prisutan OD zajedno sa svjedokom i ED, ocem protustranke, te kada je mjernik označio među, OD je rekao da tu nešto nije u redu, a nakon toga je svjedok sklopio kupoprodajni ugovor s TD. Svjedok je također naveo da je prije otprilike 3 godine nakon što je predlagatelj (ovdje tužitelj) sagradio kuću, te po svjedokovom mišljenju saznao gdje je uistinu međa pitao svjedoka kako da postavi ogradu između njihovih nekretnina, na što mu je svjedok rekao da ogradu izmakne od svjedokove kuće oko 2 metra odnosno do 3 metra, da bi se međa izravnala, s tim da ograda nije postavljena onako kako je svjedok rekao da se postavi, ali je svjedok prihvatio isto. Nadalje ovaj svjedok navodi da se ograda proteže u dubinu nekretnina oko 15m, a iza toga nema ograde, te se nalazi ribnjak predlagatelja koji je na njegovoj nekretnini, potom se nalaze zasađeni borovi, a prije je OD na tom dijelu uzgajao cvijeće, s tim da je svjedok 2019. saznao da je riječ o njegovoj zemlji koju nije nikada koristio. Kada je prodavao nekretninu TD, svjedok navodi da je smatrao što je i rekao da prodaje sve ono što je njegovo, a da nije izveo mjernika rekao bi da prodaje nekretnine do linije razgraničenja, koju mu je pokazao OD 1980., te je on sve do prodaje nekretnina TD prihvaćao da se međa proteže onako kako mu je to rekao OD i svo to vrijeme nisu ništa mijenjali u smislu posjedovanja.

17.2. Prilikom saslušanja u ovom parničnom postupku svjedok SD je naveo da je od svoje sestre sada pok. UD čuo da je mjernik izlazio na lice mjesta u vrijeme kada je tužitelj gradio kuću te se njegova sestra morala potpisati jer on nije bio prisutan, nitko mu nije rekao tada da s međom nešto nije u redu. Učinio je nespornim da ga je tužitelj prije postavljanja ograde pitao po kojem pravcu da postavi ogradu na što je on tužitelju rekao da ogradu izmakne od kuće, koju je on prodao tuženiku, metar do metar i pol od ćoška kuće gledano s ulične strane te da potom pravac ograde ide ravno. Kada je došao iz Njemačke kući vidio je da tužitelj nije postavio ogradu onako kako mu je on rekao. Ograda je od ćoška kuće gledano s ulične strane izmaknuta do metar i pol ali pruža se ukoso tako da npr. kod pušnice za meso, od zida pušnice do ograde nema metar i pol, s tim da on nije postavljao tužitelju pitanje zašto je ogradu postavio tako jer je inače po naravi miroljubiv i želi da sve bude u redu, odnosno kako treba, a ispalo je nešto sasvim drugo. Nadalje je ovaj svjedok naveo da je punomoć sestri UD dao sa namjerom da se putem mjernika označi međa između predmetnih nekretnina.

18. Tužitelj CD u svom iskazu navodi da je predmetne nekretnine odnosno kč. br. [katastarska čestica] dobio darovanjem od oca otprilike 2002. ili 2003. a te nekretnine su u blizini kuće njegovih roditelja (preko ceste). Na tim nekretninama koje je dobio, navodi da je kao dijete i mladić u očevom šljiviku gdje su bila dva reda šljiva kupio šljive. Od kada zna za sebe uživanje na terenu je onako kako je on i ogradio nekretninu, pri tom je naveo da misli na uživanje od ulične strane a u dubinu nekretnina uživanje je još više išlo na susjedne nekretnine, tako da je on ogradu u unutarnjem dijelu pomaknuo na svoje nekretnine u odnosu na uživanje do tada. Nadalje je naveo i da su svi objekti na susjednim nekretninama koje je kupio tuženik bili tako građeni što se može vidjeti iz GSNSS iz priklopljenog predmeta o uređenju međe. Naglasio je da je nekretnine koje su sada u vlasništvu tuženika stekao njegov djed, potom ih je on darovao svojoj kćerki, a nakon toga je njezina kćerka to prodala SD. Susjedne nekretnine odnosno kč. br. [katastarska čestica] su stečene putem doživotnog uzdržavanja na način da je njegov djed brinuo o BD i njegovoj supruzi što je kasnije nastavio njegov otac. Učinio je nespornim da je pričao sa SD oko postavljanja ograde, dalje navodeći da je njemu tada bilo svejedno da li će ograda ići metar više ili manje u njegov posjed ili ne, te su dogovorom odredili pravac pružanja ograde, a sada mu nije svejedno u kojem pravcu se pruža međa jer se "već pomaknuo u svoje" i postavio ogradu. Nadalje je naveo da je prilikom gradnje svoje kuće došao do saznanja da u katastru i na terenu "ne štima" stanje po pitanju međe, tada mu je SD rekao da je sve u redu i da on zna što je kupio jer mu je VD (saslušan kao svjedok u ovom predmetu) suprug ĆD (saslušana kao svjedok u ovom predmetu), koja je prodala nekretnine SD pokazao među, te je tada rekao da će svome sinu reći sve o međi da susjedi ne bi imali problema. Također je naveo da je SD rekao kako se međa pruža po katastru nakon što je saznao a što mu je otprilike pokazao na terenu te je upravo radi "sređivanja stanja" SD potpisao punomoć s lista 49 sudskog spisa.

18.1. Dalje navodi da je ogradu od ulične strane izmaknuo od kuće na kč. br. [katastarska čestica] s obzirom da on ima iznimno široku okućnicu do 40 m te mu nije bilo bitno da li će mu okućnica biti uža za npr. pola metra.

19. Tuženik ZD nakon što je uz suglasnost stranaka sudac u cijelosti pročitao njegov iskaz kojeg je dao kao protustranka u predmetu ovog suda posl. br. R1-171/2019 koji je iskaz dan na ročištu 30. listopada 2019. navodi da u cijelosti ostaje kod tog iskaza.

19.1. Čitanjem gore navedenog iskaza tuženika TD kojeg je dao kao protustranka u postupku uređenja međe proizilazi da je on bio sa svojim ocem i sa SD neposredno nakon što je mjernik 2019. označio među po katastru, obišli su među onako kako je označena po katastru, te potpisali kupoprodajni ugovor, a potom je ušao u posjed nekretnina, ali nije ušao u posjed onog dijela površine koji bi pripadao njegovim katastarskim česticama koje su ograđene, te su sada dio dvorišta predlagatelja, također nije ušao u posjed oko 200 m2 koje su sporne, a nalazile su se pod kukuruzom, smatrao je da onaj "tko sije treba i brati", s tim da je OD nakon branja kukuruza tu zemlju poorao. Što se tiče tzv. šumice po njemu ona ima oko 10 godina i nije u ničijem posjedu, te je svojim većim dijelom sporna, a tamo se nalaze borovi stari 25 godina i ne zna tko ih je zasadio.

19.2. Tuženik saslušan kao stranka u ovom postupku navodi da je kod kupoprodaje smatrao da kupuje ono što je vidio na Geoprtalu i što odgovara međi po katastru koje je mjernik označio prije kupoprodaje. Očekivao je da će tužitelj s obzirom na među po katastru izmaknuti ranije postavljenu ogradu te ju postaviti uz među po katastru, ali do toga nije došlo te je tužitelj predlagao otkup sporne površine, s tim da je sve "završilo na sudu. Nadalje je naveo da je OD otac tužitelja bio prisutan kada je tuženik razgledavao predmetne nekretnine prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, tada je OD rekao da je to lijepa "numera" te da se radi o površini oko jednog katastarskog jutra.

20. LD u svom iskazu navodi da je 2004. godine njega kao geodetu angažirao OD (otac tužitelja) da izađe na predmetne nekretnine, odnosno na tadašnju katastarske čestice [katastarska čestica]. Iz razgovora s njim je shvatio da se želi izvršiti prijenos vlasništva da bi se gradila kuća, te da se formira građevinska čestica u skladu sa tada važećima "uvjetima" a u koje se npr. ubrajaju lokacijska dozvola. Tada je na licu mjesta utvrdio među po katastru između ondašnje kč. br. [katastarska čestica], te susjednih kč. broj [katastarska čestica], također je označio među na kč. broj [katastarska čestica] koja nije susjedna sa kč. br. [katastarska čestica]. Utvrdio je tada na licu mjesta da stanje uživanja nije identično međama po katastru, te je utvrdio svojevrsnu spornu površinu koja je bila dosta velika. Nakon navedenih radnji je sačinio daljnje radnje u smislu promjene, veličine i oblika kč. br. [katastarska čestica], koja po svom tadašnjem nepravilnom obliku i veličini nije ispunjavala uvjete za gradnju. Tada je sačinio elaborat o "novoj" kč. br. [katastarska čestica] na način da joj je "pridodao" dio kč. br. [katastarska čestica] da bi kč. br. [katastarska čestica] imala oblik pravokutnika, te da bi se dobili uvjeti za gradnju. Nadalje je naveo da je sačinio službene bilješke o gore navedenom, te da je kao susjeda naveo SD, pretpostavlja da je i on bio prisutan prilikom navedenih radnji i mjerenja, s obzirom da ga je zasigurno obavijestio o izlasku na teren. Na upit suca svjedok je dalje naveo da su u katastru evidentirane međe u k. o. [katastarska općina] negdje otprilike 1900. g. i međe su evidentirane po stanju npr. ograda, starih zgrada, odnosno uživanja, a s protekom vremena se najvjerojatnije stanje uživanja mijenjalo. Također svjedok navodi da je na terenu 1. lipnja 2004. označena međa po katastru stavljanjem kamena u vidu međašnih oznaka.

21. Iz podataka koje je dostavio svjedok LD po zanimanju mjernik proizilazi da je on 1. lipnja 2004. napravio skicu mjerenja za kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te sačinio prijavni list o promjenama na ove dvije katastarske čestice, te je također 1. lipnja 2004. na kopiji katastarskog plana za predmetne nekretnine označio spornu površinu približno 2000 m2 uključujući i spornu površinu na kč. br. [katastarska čestica].

22. Uvidom u punomoć koju je SD dao **.**.2004. godine UD utvrđeno je da je punomoć dao zbog zastupanja, zaključenja nagodbe, darovanja i sastava isprave za uknjižbu njegovih nekretnina susjedu OD, i to u vezi prijenosa ispravka međe u parcelaciji kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te da se nakon parcelacije izvrši ovjera i sve upiše na OD.

23. Uvidom u stručno mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dinka Spahije s GSNSS ortofoto snimka terena iz priklopljenog spisa ovog suda posl. br. R117/2019 vidljivo je da je kuća na kč. broju [katastarska čestica] postavljena uz među s kč. br. [katastarska čestica] , da su zgrada i pomoćni objekt koji se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] postavljeni ukoso odnosno u pravcu kretanja međe kako je uređena u sudskom postupku.

24. Nadalje uvidom u rješenje o uređenju međe (list 48-54 priklopljenog spisa ovog suda R1-171/19) utvrđeno je da su stranke prilikom sudskog uredovanja na licu mjesta učinile nespornim da je red jabuka koji se nalazi između spornih nekretnina posadio prednik protustranke SD. Nadalje je utvrđeno da je tužitelj kao predlagatelj naveo da je borove posadio njegov otac, na što je tuženik kao protustranka naveo da ne zna tko je borove posadio, stoga je u tom postupku prihvaćen iskaz svjedoka OD da je on kao prednik predlagatelja ovdje tužitelja, posadio borove, što je suglasno s iskazom svjedoka SD koji je naveo da je u tom dijelu OD ranije sadio cvijeće.

25. Na održanoj glavnoj raspravi na licu mjesta izvršen je pregled sporne međašne površine s mjernikom LD nakon čega je on označio posjed kako ga je on utvrdio 2004. na zahtjev CD odnosno tužitelja u svrhu formiranja građevinske čestice od kč. br. [katastarska čestica], nadalje LD je naveo da je radi toga prilikom svog izlaska na lice mjesta 1. lipnja 2004.( što je utvrdio uvidom u svoju službenu dokumentaciju) obuhvatio i susjedne kat. čest. br. [katastarska čestica], s tim da je primijetio da kč. br. [katastarska čestica] nije bila u postupku sudskog uređenja međe.

25.1. Nadalje je LD naveo da je njegov princip rada u postupcima formiranja građevinske čestice i utvrđenja stanja uživanja takav da traži prisutnost vlasnika susjednih katastarskih čestica, sjeća se da je vlasnik dvije susjedne kat. čest. br. [katastarska čestica] i br. 58/2 bio tada SD, ne sjeća se ali s obzirom na svoj princip rada smatra da je na licu mjesta 2004. bio i SD, sjeća se da prisutni nisu osporavali uživanje na terenu u to vrijeme na način kako ga je on tada na licu mjesta označio, također se sjeća da su stranke tada na licu mjesta iskazale suglasnost da se stanje posjeda kako ga je on utvrdio uskladi sa zemljišnoknjižnim stanjem te da se u katastru provede postupak parcelacije na način da tužitelj CD postane vlasnik i sporne površine koju je on označio u kopiji katastarskog plana (predloženo novo stanje s lista 123 sudskog spisa), što on kao mjernik nije uspio provesti u katastru zbog urbanističkog plana tako da je jedino tada mogao formirati kč. br. [katastarska čestica] po lokacijskoj dozvoli za izgradnju kuće.

26. Na ročištu na licu mjesta 3. rujna 2025. zatraženo je od LD da dostavi u sudski spis očitovanje u čemu se ogleda razlika u spornoj međašnoj površini između kč. br. [katastarska čestica], te kč. br. [katastarska čestica], između stanja uživanja kako ga je on utvrdio 1. lipnja 2004. i međe kako ju je sud uredio rješenjem posl. br. R1-171/2019- 12 od 14. studenog 2019., te je utvrđeno nespornim da 2004. LD nije utvrđivao posjed u predjelu u kojem je sud utvrdio spornu površinu od 20 m2 a što je kasnije u sudskom postupku uređenja međe bilo obuhvaćeno.

27. LD u očitovanju koje je zaprimljeno u sudu 27. studenoga 2025. vezano za gore navedeno traženje suda navodi da je međna linija između navedenih katastarskih čestica rekonstruirana 2004. godine na osnovu katastarskih podataka, a stanje uživanja je snimljeno na predmetnim česticama te označeno na skici izmjere koju je dostavio uz podnesak od 27. studenog 2025. točkama 1, 2, 3 i 4, tako da se međna linija između predmetnih katastarskih čestica proteže linijom označenom na skici izmjere međnim detaljnim točkama - 1, 2, 3 i 4, te da međne točke 1 i 2 na terenu tvore liniju koja je predstavljala stanje uživanja na temelju kojeg je bila predložena parcelacija, međutim zbog urbanističkih planova nije bila moguća, dok su točke 3 i 4 preuzete iz katastra kao službene 2004. godine. Razliku u kvadraturi između mjerenja 3. rujna 2025. i stručnog nalaza 14. studenog 2019. iz rješenja ovog suda posl. br. R-171/2019-12 utvrdio je u površini od 1098 m2.

28. Uvidom u skicu izmjere od 30. rujna 2025. koju je dostavio LD uz podnesak od 27. studeni 2025. a uspoređujući te podatke sa geodetskim situacijskim nacrtom stvarnog stanja iz priklopljenog spisa ovog suda posl. br. R1- 171/2019 na stranici 43, utvrđeno je da je međa u izvanparničnom postupku uređena onako kako je među 2004. LD na zahtjev tužitelja rekonstruirao prema tadašnjem posjedu što znači da je stanje uživanja i 2004. bilo kao što je i sada a što se tiče podataka koje LD u očitovanju od 27. studeni 2025. označava kao razliku u površini od 1098 m2 prema skici izmjere (prema legendi koja je zasjenčena crnom bojom) predstavlja površinu koja je u posjedu tuženika te nije niti predmet ovog postupka.

29. Tuženik na ročištu 3. veljače 2026. navodi da SD nije bio prisutan neposredno na pokušaju uređenja međe 2004. navodeći da to proizilazi i iz iskaza svjedoka, što za ishod postupka nije prema mišljenu suda ključno jer je on punomoć za rješenje "međe sa susjedom" dao svojoj sestri UD.

30. Temeljem odredbe članka 103. st. 5. ZV-a, od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Temeljem odredbe čl. 103. st. 6. ZV i nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svako može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevao da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesen u postupku uređenja međe.

31. S obzirom na gore navedeno odredbe ZV tužitelj ima pravni interes podnijeti tužbu za obje sporne međašne površine, bez obzira na koji način je međa uređena, s tim da se tijekom postupka odlučuje o osnovanosti tužbe.

32. Nesporno je da su sve katastarske čestice koje su predmet spora bile u vlasništvu BD dok on nije kč. br. [katastarska čestica] prodao majci saslušane svjedokinje ĆD prije 1966. godine, a iz iskaza ove svjedokinje i iskaza njezinog supruga VD koji je također saslušan kao svjedok proizilazi da se uživanje kako je bilo u to vrijeme podudara sa sadašnjim uživanjem.

33. Nesporno je da je tužitelj postavio ogradu između kč. br. [katastarska čestica], te 58/1 i 58/2, ali ne do kraja okućnica. Postavljanjem ograde u dijelu od ulice, ogradu je stavio na kč. br. [katastarska čestica], te je zbog pravca pružanja ograde, ograda postavljena na kč. br. [katastarska čestica]. Na ovaj način je stvorena prva međašna površina, s obzirom da je prva sporna međašna površina u sastavu kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, dok je druga sporna međašna površina u vlasništvu tuženika.

34. Iskazi svjedoka AD i HD nisu u suprotnosti sa iskazima svjedoka ĆD i GD u odnosu na tzv. šumu koja se nalazi dijelom na kč. br. [katastarska čestica] iz čega proizilazi da je uistinu zasađena još dok je BD bio živ ali da ju je zasadio otac tužitelja, što je bilo prije 1984., godine budući da je te godine prema kazivanju svjedoka OD, BD umro.

35. Nadalje u prilog gore navedenom ide i položaj kuće, zgrade i pomoćnog objekta u vlasništvu tuženika, što je vidljivo iz GSNSS i geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja i ortofoto snimka terena, a prema iskazima danih tijekom postupka proizilazi da je prednik tuženika SD novu kuću postavio po temelju stare kuće te da je novu zgradu stavio po temelju stare zgrade. Nadalje proizilazi iz iskaza danih tijekom postupka da je SD prednik tuženika zasadio jabuke koje se nalaze uz među kako je uređena po posljednjem mirnom posjedu, a također je otac tužitelja posadio šljive koje se također nalaze uz među kako je uređena po posljednjem mirnom posjedu.

36. Temeljem odredbe čl. 159. st. 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

33. Temeljem odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je čl. 160. st 1. ZV-a propisano da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnog za dosjelost.

37. U odnosu na prvu spornu međašnu površinu koja se nalazi u sklopu tuženikovog dvorišta a temeljem dugogodišnjeg uživanja na ovaj način (još od prije 1966.), na osnovu čega je upravo tužitelj unazad 10 godina postavio ogradu proizilazi da tuženik ZD uključujući i njegove pravne prednike ima na prvoj spornoj međašnoj površini posjed koji je istinit i pošten u smislu odredbe čl. 18. toč. 2. i 3. ZV- a do 1. lipnja 2004. godine kada je mjernik na traženje tužitelja radi gradnje kuće odredio među po katastru.

38. Međutim tužitelj uključujući i njegove pravne prednike je u posjedu druge sporne međašne površine od trenutka kada je majka svjedokinje ĆD kupila predmetnu nekretninu, što je prema kazivanju ove svjedokinje bilo prije 1966. godine. Posjed tužitelja i njegovih prednika je bio istinit i pošten u smislu odredbe čl. 18. toč. 2. i 3. ZV-a do 01.06.2004. godine kada je mjernik na traženje tužitelja radi gradnje kuće odredio među po katastru.

39. Stoga tužitelj na drugoj spornoj međašnoj površini ima jače pravo vlasništva jer je vlasništvo stekao temeljem dosjelosti u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a, koje pravo je u ovom slučaju jače od prava koje je upisano u zemljišne knjige, radi čega je valjalo tužbu u tom dijelu prihvatiti a protutužbu odbiti.

40. Radi izloženog presuđeno je kao u izreci.

41. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 2. uz primjenu čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19), imajući u vidu vrijednost predmeta spora, kao i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 u daljem tekstu Tarifa).

41.1. Najprije je utvrđen postotak u kojem je svaka stranka uspjela u postupku, te je utvrđeno da je tužitelj uspio u postupku 75%, s obzirom da je od dva tužbena zahtjeva uspio sa jednim tužbenim zahtjevom dok je u odnosu na protutužbeni zahtjev tužitelj uspio u postupku odnosno tuženik kako protutužitelj nije uspio u postupku. Nakon što je utvrđen uspjeh u postupku tužitelja od 75%, oduzet je postotak uspjeha tuženika koji iznosi 25% od postotka uspjeha tužitelja, te je utvrđeno da tužitelju treba dosuditi 50% njegovih troškova.

41.2. Tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku kao osnovani priznati su troškovi sastava tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife u iznosu od 100 bodova, trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročište od 5. studeni 2021. i ročište od 11. travnja 2022. koja su odgođena prije upuštanja u raspravljanje za što se temeljem Tbr. 9. toč. 5. Tarife mogao priznati iznos od 25 bodova za svako ročište, trošak zastupanja na ročištu od 17. prosinca 2021. i na ročištu od 16. veljače 2022., na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari za što se temeljem Tbr. 9. toč. 2 Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova za svako ročište. Zatim mu je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na očevidu od 18. kolovoza 2022. za što se temeljem Tbr. 9. toč. 7. i Tbr. 35. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova i iznos od još 100 bodova za četiri sata izbivanja iz pisarnice. Nadalje tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i na ročištu od 24. svibnja 2023., na ročištu od 8. travnja 2025. te na ročištu od 3. rujna 2025. i od 3. veljače 2026. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari za što se temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova za svako navedeno ročište. Pored navedenog tužitelju je priznat trošak sastava podneska od 6. listopada 2021. u kojem se očitovao na protutužbu te trošak sastava obrazloženog podnesaka od 27. ožujka 2022. za što se temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova za svaki podnesak, trošak sastava žalbe protiv presude za što se temeljem Tbr. 10. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 125 bodova, kao i trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročištu za objavu i uručenje presude za što se temeljem Tbr. 9. toč. 3. Tarife mogao priznati iznos od 50 bodova, što ukupno s obzirom na vrijednost boda s uključenim PDV-om iznosi 3.012,50 eura.

41.3. Nadalje, tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 26,54 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura temeljem Tbr. 1. toč. 2. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" 37/23 u daljem tekstu Uredba) a u svezi s odredbom čl. 4. st. 1. toč. 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" 118/18, 51/23 u daljem tekstu ZSP), trošak sudske pristojbe na žalbu iznosu od 53,08 eura temeljem Tbr. 3. toč. 1. Uredbe a u svezi s čl. 4. st. 1. toč. 1. ZSP-a i trošak očevida u iznosu od 354,24 eura, što ukupno na ime troškova parničnog postupka iznosi 3.118,66 eura, od kojeg iznosa se tužitelju moglo dosuditi 50%, odnosno iznos od 1.559,33 eura.

U Županji, 19. ožujka 2026.

Sudac

Anica Pastović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

Obavijest:

1. Krunoslav Gloković, odvjetnik u Županji,

2. Hrvoje Miličević, odvjetniku u Županji.