REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Drnišu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Anamariji Krnić Šupe, uz sudjelovanje zapisničarke Josipe Trogrlić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog KK, zbog prekršaja iz članka 163. stavka 8. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022.), odlučujući o prigovoru okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, KLASA: 211-07/24-4/33466 URBROJ: 511-13-09-24-1 od 18. travnja 2024., nakon provedenog žurnog postupka, 19. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni KK, sin K i H, djev. O, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1966. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, veterinar, neoženjen, bez djece, zaposlen, sa mjesečnim primanjima oko 1.500,00 eura, dobrog imovinskog stanja, ranije prekršajno neosuđivan prema potvrdi iz prekršajne evidencije.

k r i v  j e

što je 16.03.2024. godine u 9:10 sati u mjestu Badanj, općina Drniš, ulica Put željezničke stanice kućni broj 00 kao vozač vozila N1 marke Renault registarske oznake ŠI435GB:

1. upravljao navedenim vozilom, a za vrijeme vožnje nije bio vezan sigurnosnim pojasom,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 163. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 163. stavku 8. istog Zakona,

2. upravljao navedenim teretnim automobilom iz smjera Drniša u smjeru Siverića, te dolaskom do ulice Put željezničke stanice u mjestu Badanj na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 59. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 59. stavku 5. istog Zakona,

pa mu se za djelo pod točkom 1. na temelju članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona(Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.) utvrđuje novčana kazna u iznosu 30,00 EUR (trideset eura), dok mu se za djelo pod točkom 2. na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona utvrđuje novčana kazna u iznosu 270,00 EUR (dvjesto sedamdeset eura), te se okrivljeniku na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona

izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 EUR (tristo eura).

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana od dana primitka ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati 2/3 (dvije trećine) naprijed izrečene ukupne novčane kazne u roku od 60 (šezdeset) od dana primitka ove presude u korist Državnog proračuna.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14,00 EUR (četrnaest eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Drniš dana 18. travnja 2024. izdala je protiv okrivljenika obavezni prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Postupajući po izjavljenom prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu članka 244. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da je prigovor izjavljen u zakonskom roku te je isti stavio izvan snage na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona i proveo žurni postupak.

3. Naredbom Ureda predsjednika broj 48 Su-10/2026-20 od 22. siječnja 2026. godine neriješeni prekršajni predmeti više sudske savjetnice Zrinke Aužine dodijeljeni su u rad uredujućoj sutkinji, slijedom čega je postupak u ovom prekršajnom postupku protiv okrivljenika počeo ispočetka.

4. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj za koji ga se tereti, okrivljenik se izjasnio da se ne osjeća krivim.

5. Na ročištu od dana 4. ožujka 2026. uz suglasnost okrivljenika pročitan je zapisnik o ispitivanju okrivljenika od dana 5. studenoga 2025. godine u kojem iskazu je okrivljenik naveo kako u cijelosti ostaje pri navodima iz svog prigovora, te predlaže da se isti smatra njegovom obranom u ovom postupku. Još jednom ističe kako policijski službenik koji mu je pisao navedenu kaznu s obzirom na svoju poziciju nikako nije mogao neposredno vidjeti da je prošao kroz crveno svjetlo s obzirom na to da je policajac bio u policijskom kombiju koji se kretao ispred njega u njegovom smjeru kretanja, te je ova kazna pisana napamet. Što se tiče sigurnosnog pojasa, priznaje da ga nije nosio, te je spreman platiti kaznu za isto.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao izvješće o počinjenom prekršaju PP Drniš od 16. ožujka 2024. godine broj 1046440110 (list spisa 10), zapisnik o ispitivanju okrivljenika sastavljenog pred ovim sudom 5. studenog 2025. godine (list spisa 18-20), te potvrdu o ranijoj prekršajnoj osuđivanosti okrivljenika od 4. ožujka 2026. godine Odjela za prekršajne evidencije (list spisa 27-28), ispitao svjedoka policijskog službenika HK koji je utvrdio predmetne prekršaje, te je proveden dokaz suočenja između okrivljenika i svjedoka HK.

7. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se optužnim aktom stavljaju na teret.

8. Člankom 163. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa.

9. Člankom 59. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: 1) crveno svjetlo – zabranu prolaska, 2) zeleno svjetlo – slobodan prolazak, 3) žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti.

10. Nije sporno da okrivljenik za vrijeme upravljanja vozilom N1 marke Renault registarske oznake B nije koristio sigurnosni pojas.

11. Sporno je s obzirom na obranu okrivljenika je li kritične prigode dolaskom do ulice zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

12. Radi razjašnjenja sporne, a za ovaj postupak odlučujuće činjenice, sud je u izvršio uvid u izvješće o počinjenom prekršaju PP Drniš od dana 16. ožujka 2024., saslušao je svjedoka HK te je proveden dokaz suočenjem između okrivljenika i svjedoka.

13. Iz Izvješća o utvrđenom prekršaju od 18. ožujka 2024. (list spisa 10) razvidno je da KK, u svojstvu vozača osobnog automobila registracijskih oznaka [registarska oznaka], 16. ožujka 2024. u 9:10 sati u mjestu Badanj, općina [adresa], iz smjera [adresa] u smjeru Siverića, dolaskom do ulice Put željezničke stanice u mjestu Badanj na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

14. Pročitanu materijalnu dokumentaciju sud je ocijenio kao vjerodostojnu jer je ista sačinjena u obavljanju poslova ovlaštenih službenih osoba te propisno sastavljena.

15. Svjedok OK u svom iskazu danom pred ovim sudom 4. ožujka 2026. naveo je da je predmetne prigode bio u policijskom vozilu „marici“ zajedno sa svojim kolegom, jer su imali privođenje za Knin. Stajali su na semaforu u Badnju, jer je bilo upaljeno crveno svjetlo. Kada je pogledao u retrovizor, vidio je bijeli automobil kako prolazi kroz raskrižje, odnosno zaključio je da je isti prošao kroz crveno svjetlo na semaforu koji se nalazi iza predmetnog semafora na kojem su on i kolega u tom trenutku zaustavili vozilo. Naime, riječ je o dva semafora u mjestu Badanj koja su usklađena u cijelosti u paljenju prometnih svjetala, pri tom misli na to da kada na jednom semaforu gori crveno svjetlo, također crveno svjetlo gori i na drugom semaforu. Pošto su njegov kolega i on već bili zaustavljeni na tom prvom semaforu kako je prethodno naglasio, logikom je zaključio da je vozilo bijele boje zasigurno moralo proći kroz crveno svjetlo na semaforu. Predmetne prigode pojašnjava da su se njegov kolega i on nalazili u vozilu koje je bilo zaustavljeno na semaforu ispred vozila kojim je upravljao okrivljenik. Mora još iskazati da su okrivljenika njegov kolega i on zaustavili nakon nekih pedesetak metara na prvom ugibalištu.

16. Izvršena je i radnja suočenja između okrivljenika i svjedoka, pri čemu su okrivljenik i svjedok pozvani da pogledaju jedan drugoga u oči, iznijeli slijedeće: Okrivljenik je upitao svjedoka HK koliko automobila se nalazilo iza policijskog vozila u kojem se on nalazio pritom na prvom semaforu, dalje okrivljenik sam odgovara na postavljeno pitanje i iskazuje da se okrivljenik nalazio u koloni vozila na četvrtom mjestu, odnosno da je prvi u koloni bio policijski kombi, nakon čega su se nalazila druga dva vozila, a potom i vozilo okrivljenika, odnosno da se on nalazio tri mjesta iza policijskog kombija. Policijski službenik, odnosno svjedok OK pritom odgovara da je životno logično da je okrivljenik predmetne prigode prošao kroz crveno svjetlo na semaforu upravo iz razloga što je on bio zaustavljen na prvom semaforu za vrijeme dok je bilo uključeno crveno svjetlo, a drugi semafor je nesporno u potpunosti koordiniran sa prvim semaforom, tako da ukoliko na prvom semaforu gori crveno svjetlo, crveno svjetlo također mora gorjeti i na drugom semaforu. Okrivljenik je potom upitao svjedoka da ispriča na koji način ga je svjedok te prigode zaustavio, te tko se još s njim nalazio u policijskom kombiju, na što svjedok odgovara da se s njima nalazio kolega BK, a na to okrivljenik odgovara da on uopće nije vidio njegovoga kolegu. Na predmetnu opasku svjedoka ističe da ga okrivljenik nije niti morao vidjeti, s obzirom da je on osobno izvršavao postupanje prema okrivljeniku nakon što ga je zaustavio.

17. Obranu okrivljenika ovaj sud nije prihvatio držeći je nelogičnom, neuvjerljivom i usmjerenom ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, dok je iskaz ispitanog svjedoka, policijskog službenika HK, koji je prekršaje uočio neposrednim opažanjem, sud ocijenio objektivnim, uvjerljivim i okolnosnim, posebice što u obrani okrivljenika sud nije našao nikakvih valjanih argumenata koji bi takav iskaz opovrgli, te ga doveli u pitanje, pa tako u iskazu svjedoka nema elemenata koji bi upućivali na njegovu nevjerodostojnost iskazivanja, niti su nađene kakve proturječnosti i nedosljednosti, pogotovo ne u vezi s odlučnim činjenicama. Napose, svjedok OK je i pri radnji suočenja bio uvjerljiviji i kategoričniji od okrivljenika. Ujedno, njegov iskaz je u suglasnosti sa pročitanim Izvješćem o utvrđenom prekršaju od 16. ožujka 2024. Stoga iskaz ovog svjedoka ne ostavlja nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica. Sud pritom nije utvrdio objektivnog razloga zbog kojeg bi policijski službenik kao službena osoba lažno teretio okrivljenika.

18. Stoga je po provedenom dokaznom postupku nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik 16. ožujka 2024. godine u 9:10 sati u mjestu Badanj, općina [adresa] upravljao vozilom marke Renault registarske oznake B, a nije koristio sigurnosni pojas te da je dolaskom do ulice Put željezničke stanice u mjestu Badanj na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla, čime su se u njegovom ponašanju ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 163. stavka 8. i iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koje prekršaje je proglašen krivim.

19. Člankom 163. stavkom 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač i druga osoba ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.

20. Člankom 59. stavkom 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

21. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

22. Sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost cijenio djelomično priznanje počinjenja prekršaja te njegovu prekršajnu neosuđivanost, dok mu je od otegotnih okolnosti cijenio njegovo držanje pred sudom, ponašanje prema uredujućoj sutkinji i ispitanom svjedoku.

23. Cijeneći navedene okolnosti, sud je okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja iz članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona, izrekao novčanu kaznu u visini ispod zakonom propisanog minimuma, a za počinjeno djelo iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona izrekao mu je novčanu kaznu u visini ispod zakonom propisanog minimuma, jer je mišljenja da će se i utvrđenim ublaženim novčanim kaznama kod ovog okrivljenika ostvariti svrha kažnjavanja.

24. Budući da je okrivljenik svojim ponašanjem počinio dva prekršaja za koja mu se u ovom prekršajnom postupku istodobno sudilo, a sud je odlučio kazniti ga, to je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona najprije za svaki počinjeni prekršaj utvrdio novčanu kaznu prema zakonu, nakon čega je izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, konkretno ukupnu novčanu kaznu u iznosu 300,00 eura, smatrajući da je tako izrečena kazna prikladna stupnju krivnje okrivljenika i svrsi kažnjavanja.

25. Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine navedenog iznosa novčane kazne.

26. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije budući da nije utvrdio da postoji opasnost da bi upravljajući motornim vozilom okrivljenik ugrozio sigurnosti prometa s obzirom na to da iz podataka prekršajne evidencije za okrivljenika proizlazi da isti dosad nije prekršajno osuđivan u prometu, a što je zakonska pretpostavka za njezino izricanje, a sve polazeći od okolnosti iznesenih u točki 14. obrazloženja ove presude. Imajući u vidu navedeno, sud je mišljenja da će i sama novčana kazna biti dostatna za postizanje svrhe prekršajno – pravne sankcije.

27. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Drniš, 19. ožujka 2026.

Sutkinja

Anamarija Krnić Šupe

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244. stavak 1. Prekršajnog zakona).

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. U spis