Poslovni broj: UsI-2168/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Radojke Ćupurdije, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Way of life d.o.o. Zadar, Domovinskog rata 8, OIB: 38174881318, zastupanog po zakonskom zastupniku PTV, a ovaj po opunomoćeniku Filipu Periću, odvjetniku u Zadru, Postrojbi specijalne policije Zadar 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb, OIB: 95093210687, radi poništenja građevinske dozvole, nakon javne rasprave održane i zaključene 19. veljače 2026., objavom odluke na temelju članka 61. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24; dalje ZUS), 19. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Klasa: UP/I- 361-05/25-06/3 Urbroj: 531-03-25-1 od 10. srpnja 2025.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/I-361-05/25-06/3 Urbroj: 531-03-25-1 od 10. srpnja 2025. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje) poništava se građevinska dozvola Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Biograd na Moru Klasa: UP/I-361-03/22-01/000163 Urbroj: 2198- 07-09/2-23-0014 od 12. srpnja 2023. (u daljnjem tekstu: građevinska dozvola).

2. Građevinskom dozvolom dozvoljava se tužitelju kao investitoru građenje zgrade gospodarske namjene (proizvodno poslovna), gospodarska zgrada u funkciji poljoprivredne proizvodnje, 2.b skupine na novoformiranoj građevnoj čestici kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (otok Košara), u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake 09/2022, koji je sastavni dio građevinske dozvole.

3. Pravodobno podnesenom tužbom pobija se zakonitost osporenog rješenja navodima u kojima tužitelj ne spori da se predmetna katastarska čestica sukladno Prostornom planu uređenja općine Tkon nalazi izvan građevinskog područja, u zaštićenom obalnom području mora. Pozivajući se na odredbu članka 48.a Zakona o prostornom uređenju tuženik zaključuje da tužitelj, kao investitor, nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te planirana građevina s ugostiteljskim sadržajem koji čini pet apartmana nije građevina prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, zbog čega je dozvola izdana protivno odredbama Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i Prostornog plana uređenja Općine Tkon. Smatra da se kod primjene odredbe članka 129. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku (u primjeni koje je doneseno osporeno rješenje) treba raditi o očitom kršenju i povredi materijalnih propisa, dok se u konkretnom slučaju radi o dvojbenoj primjeni materijalnih propisa. Sporno je pitanje može li investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja ishoditi građevinsku dozvolu za građenje zgrade za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Tužitelj je pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i kao takav upisan u Upisnik poljoprivrednika. Odredbom članka 48.a Zakona o prostornom uređenju nije zabranjeno da pravna osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost ishodi građevinsku dozvolu. Institut obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva uveden je u pravni sustav, kao poseban oblik, upravo iz razloga olakšavanja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti fizičkih osoba, jer bi, u protivnom, svi poljoprivrednici mogli osnivati obrte i trgovačka društva i na taj način vršiti poljoprivredne djelatnosti. S obzirom da je djelatnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ograničena na obavljanje poljoprivrednih djelatnosti (što nije slučaj kod obrta i trgovačkih društava) Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti proširene su dopuštene djelatnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i na pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkim domaćinstvima, koje usluge se ne bi mogle pružati temeljem Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Tuženik se poziva na odredbu članka 46. Zakona o prostornom uređenju koja se odnosi na izrađivače i donositelje prostornih planova, a ne na adresate. Građevinska dozvola izdana je upravo za građenje zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje, zbog čega je neosnovano pozivanje na potrebu očuvanja otočića u smjeru poljoprivredne djelatnosti. Tuženik nije ovlašten ulaziti u parcelaciju zemljišta koja je izvršena sukladno važećim propisima, niti je građevinska inspekcija nadležna utvrđivati obrađenost zemljišta odnosno postojanje poljoprivredne kulture. Da na predmetnom zemljištu nema poljoprivredne kulture, tužitelj ne bi ni mogao biti upisan u registar poljoprivrednika, niti bi predmetna zemljišta bila upisana kao poljoprivredno zemljište u sustavu ARKOD. Predlaže osporeno rješenje poništiti, a tužitelju nakaditi troškove upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu tuženik uzvraća da je odredbom članka 48.a Zakona o prostornom uređenju jasno određeno da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati gradnja i rekonstrukcija u toj odredbi opisanih zgrada, a za potrebe: prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede. Da je namjera zakonodavca bila obrtima i pravnim osobama omogućiti pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u predmetnim zgradama koje su prvenstveno namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, onda bi takva mogućnost bila i izrijekom propisana, kao što je to slučaj za prijavljena obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Obrti registrirani za obavljanje poljoprivrede i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede mogu graditi građevine s isključivom poljoprivrednom namjenom, u svrhu poljoprivredne proizvodnje, bez bilo kakvih drugih gospodarskih sadržaja kao što su ugostiteljske i turističke djelatnosti. Izvan građevinskog područja i izvan prostora ograničenja (što je blaži prostornoplanski režim u odnosu na prostor ograničenja) u skladu s odredbama članka 44. Zakona o prostornom uređenju, tužitelj kao pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivrede ne može graditi građevinu koja bi bila namijenjena ugostiteljstvu i turizmu, nego samo građevinu namijenjenu isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Tužitelj nije osporio činjenicu da planirana zgrada (kojoj se u podrumu nalazi pogon za čišćenje i pranje zrelih maslina, a u prizemlju prateći ugostiteljski sadržaj za smještaj gostiju – pet apartmana ukupnog smještajnog kapaciteta s 18 kreveta) uopće nije građevina prvenstveno namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji. Prema članku 87. mjerodavnog Prostornog plana uređenja Općine Tkon planiranje i uređenje područja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama (očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji rekreacijskog korištenja). U odnosu na navode o nenadležnosti građevinske inspekcije o utvrđenju obrađenosti zemljišta i poljoprivredne kulture, upućuje na fotografije vidljive na internetu na kojem se vide započeti građevinski radovi. Predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

5. U podnesku od 18. veljače 2026. tužitelj ponavlja ranije iznesene navode i napominje da na otočiću Košara nije formirano građevinsko područje, već na istome tužitelj obavlja poljoprivrednu djelatnost. Svako drukčije tumačenje da predstavlja pretjerano ekscesivnu primjenu prava na što je u odluci U-III/5898/2013 upozorio Ustavni sud Republike Hrvatske.

6. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 19. veljače 2026.), bez nazočnosti uredno pozvanog opunomoćenika tužitelja i tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

7. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Sud je izvršio uvid u spis predmeta u kojem je doneseno osporeno rješenje.

10. Među strankama je sporno jeli s obzirom na činjenična utvrđenja pravilno primijenjena odredba članka 129. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 47/09, 110/21, u daljnjem tekstu: ZUP) prema kojoj se u slučaju očite povrede materijalnog propisa, rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može poništiti ili ukinuti ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništenjem ili ukidanjem rješenja.

11. Prema odredbi članka 131. stavka 2. ZUP nezakonito rješenje može se poništiti u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne godine od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rješenje donijelo.

12. Prema odredbi članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, da je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

13. Odredbom članka 112. istog Zakona propisano je da se na izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije građenje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugih propisa na odgovarajući način primjenjuju odredbe kojima je uređeno izdavanje lokacijske dozvole.

14. Prema odredbi članka 122. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine", broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) akt za provedbu prostornog plana izdaje u skladu s ovim Zakonom, prostornim planom i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

15. Prema mjerodavnom Prostornom planu uređenja Općine Tkon („Službeni glasnik Zadarske županije" br. 6/06, 9/06 - ispravak greške, 4/09 - ispravak greške, 7/10 - ispravak greške, 11/10, 23/15, 10/16 - pročišćeni tekst „Službeni glasnik Općine Tkon" broj 12/20), odnosno kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, te kartografskom prikazu br. 4/E Građevinska područja naselja Tkon (Košara), koji se u konkretnom slučaju ima primijeniti, predmetna katastarska čestica nalazi se izvan građevinskog područja te u zaštićenom obalnom području mora.

16. Prema odredbi članka 44. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju izvan građevinskog područja mogu se planirati izgradnja: 1. infrastrukture, 2. građevina obrane, 3. građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, 4. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, 5. područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža, 6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, 8. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja, 9. golf igrališta i drugih sportsko - rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama, 10. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka, 11. stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više, 12. rekonstrukcija postojećih građevina.

17. Prema odredbi članka 48.a istog Zakona u prostoru ograničenja može se planirati, između ostalog, gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m[2] , najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1 000 m[2] građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede.

18. Citirana zakonska odredba u bitnome je sadržana u članku 118. stavku 2. Prostornog plana uređenja Općine Tkon, a na temelju kojega je izdana predmetna građevinska dozvola.

19. Prema podacima sudskog registra tužitelj je pravna osoba registrirana, između ostaloga, za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te se u konkretnom slučaju ne radi o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u).

20. Prema odredbi članka 46. Zakona o prostornom uređenju prostornim planiranjem mora se, uz ostalo, očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja.

21. Prema obrazloženju građevinske dozvole uvidom u glavni projekt izrađen po ovlaštenim osobama, utvrđeno da je taj projekt izrađen u skladu sa odredbama članka 110. stavka 1. točke 4. Zakona o gradnji: PPUO Tkon III. ID („Službeni glasnik Zadarske županije" br. 6/06, 9/06 - ispravak. greške, 4/09 - ispravak greške, 7/10 - ispravak greške, 11/10, 23/15, 10/16 - pročišćeni tekst, „Službeni glasnik Općine Tkon" br. 12 /20) te se predmetna čestica nalazi u obuhvatu gore navedenog plana i to: prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, izvan granica građevinskog područja ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Također, navodi se da je pregledom dokumentacije utvrđeno da je ista u pogledu lokacijskih uvjeta u skladu s člankom 118. stavkom 2. navedenog plana: „Izvan građevinskog područja dozvoljena je izgradnja građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, te koja ima prizemlje (P) do 400 m[2] građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1 000 m² građevinske (bruto) površine". Nadalje, u građevinskoj dozvoli obrazlaže se da se na građevnoj čestici predviđa građenje građevine za potrebe pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (uzgoj maslina) te prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana; građevna čestica ima površinu od 30 789 m²; građevina će biti udaljena od obalne crte više od 100 m; građevinska (bruto) površina prizemlja iznosi 386,81 m[2] ; najveća visina iznosi 4,56 m; građevinska (bruto) površina potpuno ukopanog podruma iznosi 118, 94 m[2] .

22. Sporno je može li tužitelj, kao investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja ishoditi građevinsku dozvolu za građenje zgrade za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Iz odredbi članka 44. stavak 1. t. 3. i 11. i članka 48.a Zakona o prostornom uređenju proizlazi da se izvan građevinskog područja u prostoru ograničenja mogu planirati zgrade namjena kojih je u prvom redu obavljanje poljoprivrede, te da samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu (među ostalim navedenim) pružati ugostiteljske i turističke usluge u seljačkom domaćinstvu. Prema stajalištu ovog suda investitor koji nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne može u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja izgraditi zgradu za potrebe pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga. Naime, prema projektnoj dokumentaciji, odnosno glavnom projektu, koji je ovjeren kao sastavni dio predmetne građevinske dozvole, planirana izgradnja odnosi se na gradnju pojedinačne gospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne proizvodnje, na način da će se u podrumu zgrade nalaziti pogon za čišćenje i pranje zrelih maslina, a u prizemlju prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana ukupnog smještajnog kapaciteta 18 kreveta.

23. Time se nameće zaključak da planirana građevina s pratećim ugostiteljskim sadržajem nije građevina koja bi bila prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, dakle, da je građevinska dozvola izdana protivno odredbama Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, kao i odredbama Prostornog plana uređenja Općine Tkon.

24. Pored toga, prema odredbi čl. 46. Zakona o prostornom uređenju prostornim planiranjem mora se, uz ostalo, očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja. Katastarska čestica nalazi na nenaseljenom otočiću Košara, na kojem su, pored predmetne, izdane još tri građevinske dozvole na način što je usitnjena veća katastarska čestica te je formirano više čestica za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, s tim da na tom dijelu otoka ne postoji poljoprivredna kultura, već se građenje izvodi na terenu obraslom makijom. Zato je pravilan zaključak tuženika da se zahvatom odobrenim predmetnom građevinskom dozvolom krše osnovne postavke prostornog planiranja u zaštićenom obalnom području odnosno strogo propisano očuvanje nenaseljenih otoka i otočića od izgradnje u skladu s citiranom odredbom.

25. Uvjeti i potreba za poništavanje građevinske dozvole u interesu Republike Hrvatske proizlazi iz okolnosti da je ista izdana protivno odredbi članka 44. stavka 1., članka 46. i 48.a Zakona o prostornom uređenju, odnosno iz okolnosti da se radi o očitoj povredi materijalnog Zakona i zadanih prostornoplanskih uvejta. Radi se o povredi kod koje pravni poredak, radi zaštite interesa Republike Hrvatske vlasnička prava može ograničiti, u ovom slučaju poništenjem građevinske dozvole u okviru zakonom dopuštenog roka.

26. Prema stavu suda, tuženik se pravilno pozvao i na odredbu čl. 48.a Zakona o prostornom uređenju kojom je definirano da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati gradnja i rekonstrukcija u toj odredbi opisanih zgrada, a za potrebe: prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede. Ovo stoga jer u smislu te odredbe obrti registrirani za obavljanje poljoprivrede i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede mogu graditi građevine s isključivom poljoprivrednom namjenom, u svrhu poljoprivredne proizvodnje, bez bilo kakvih drugih gospodarskih sadržaja kao što su ugostiteljske i turističke djelatnosti.

27. Izvan građevinskog područja i izvan prostora ograničenja, sukladno odredbama članka 44. Zakona o prostornom uređenju, tužitelj kao pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivrede, također, ne bi mogao graditi građevinu koja bi bila namijenjena ugostiteljstvu i turizmu, već samo građevinu namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji. Sam tužitelj uopće ne spori da planirana zgrada (kojoj se u podrumu nalazi pogon za čišćenje i pranje zrelih maslina, a u prizemlju prateći ugostiteljski sadržaji za smještaj gostiju - pet apartmana ukupnog smještajnog kapaciteta 18 kreveta) uopće nije građevina prvenstveno namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji, a što nesporno proizlazi i iz glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole. Ovdje se dakle, ne radi o zgradi namijenjenoj poljoprivrednoj proizvodnji (izuzev podzemnog - manjeg dijela zgrade), koju okolnost treba tumačiti u duhu odredbe članka 46. Zakona o prostornom uređenju prema kojoj se prostornim planiranjem mora očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja, a na što se nadovezuje i mjerodavni Prostorni plan uređenja Općine Tkon koji u članku 87. propisuje da planiranje i uređenje područja zone morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama, od kojih jedna glasi: očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji rekreacijskog korištenja. Tih su se smjernica u izdavanju akata za građenje dužna pridržavati upravna tijela, što je ovdje izostalo, i rezultiralo povredom materijalnih propisa u mjeri koja opravdava primjenu odredbe članka 129. stavak 3. ZUP-a.

28. Kod izloženog, sud utvrđuje da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se tužbeni zahtjev temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS- a odbija kao neosnovan.

29. Odredba o troškovima temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUP prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu 19. ožujka 2026.

S U T K I N J A

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po opunomoćeniku

- tuženiku

- u spis