REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

P-8/2025-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Tamari Lakoseljac Benčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, protiv tuženice OPĆINE VRSAR- ORSERA, OIB 03592077573, koju zastupa punomoćnica Ingrid Roce Hrastić, odvjetnica u Rovinju, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. veljače 2026. u nazočnosti zastupnice po zakonu tužiteljice i punomoćnice tuženice, na ročištu za objavu održanom 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela, te je tuženica Općina Vrsar dužna trpjeti brisanje prava vlasništva s imena tuženice uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi trošak postupka u iznosu od 2.200,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude (19. ožujka 2026.) pa do isplate po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženice 13. siječnja 2025. podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi navodi da se, sukladno odredbi članka 186.a stavka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) obratila tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora koji tuženica nije prihvatila, pa da iz tog razloga podnosi ovu tužbu.

2.1. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo, nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2, da je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužiteljice u 16177/37543 dijela, kao vlasništvo tuženice u 19763/37543 dijela, kao vlasništvo KF. K u 632/37543 dijela i kao vlasništvo ĐF u 971/37543 dijela. K. č. br [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da je nastala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od nekretnina stare izmjere označenih kao: k. č. br. [katastarska čestica]. Tijekom tog zemljišnoknjižnog postupka preoblikovanja kao suvlasnički udio tužiteljice da su uknjižene u cijelosti nekretnine ranije označene kao: - k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koje da su dolazile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Šumskog gospodarstva Buzet u 1/2 dijela, - k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] koje su dolazile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Šumskog gospodarstva Buzet u cijelosti, čime da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u 16177/37543 dijela.

2.2. Tijekom postupka preoblikovanja zemljišne knjige kao suvlasnički udio KF da je u cijelosti uknjižena nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] čime da je KF stekao pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u 632/37543 dijela, a kao suvlasnički udio ĐF da je u cijelosti uknjižena nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] čime da je ĐF stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u 971/37543 dijela. Iz zapisnika Općinskog suda u Poreču – Parenzo, Zemljišnoknjižni odjel od 11. svibnja 2011. da proizlazi da za nekretninu stare izmjene k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nisu naznačeni dosadašnji zemljišnoknjižni vlasnici. Nekretnine navedene, odnosno, udjeli s kojima iste sudjeluju u novoosnovanoj k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da nisu predmetom ove tužbe.

2.3. Sve ostale nekretnine stare izmjere, k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] u ½ dijela, k. č. br. [katastarska čestica] u ½ dijela, k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sve k. o. [katastarska općina] da su nezakonito uknjižene kao vlasništvo Općine Vrsar na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela te da su navedene nekretnine predmetom ove tužbe. Ove nekretnine da su se na dan 16. listopada 1990. i 23. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja.

2.4. Nekretnine stare izmjere označene kao: ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] oranica s 2820 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma s 1102 m2, ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] šuma s 6489 m2, ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] šuma s 1284 m2, k. č. br. [katastarska čestica] šuma s 5956 m2, k. č. br. [katastarska čestica] šuma s 3881 m2, ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] oranica s 803 m2, k. č. br. [katastarska čestica] šuma s 742 m2, k. č. br. [katastarska čestica] maslinjak s 438 m2, sve k. o. [katastarska općina] da su ranije bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč.

2.5. Nekretnine stare izmjere označene kao: ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica], oranica s 2820 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma s 4654 m2, k. č. br. [katastarska čestica], vinograd s 2938 m3, k. č. br. [katastarska čestica], oranica s 813 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma s 2021 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma s 773 m2 i ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica], oranica s 803 m2, sve k. o. [katastarska općina] da su ranije bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP "ANITA" Vrsar.

2.6. Nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da su se na dan 16. listopada 1990. nalazile u šumskogospodarskoj osnovi, odnosno da su bile obuhvaćene Programom gospodarenja, dok da su nekretnine stare izmjere k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] po kulturi dolazile upisane kao šuma, odnosno šumsko zemljište.

2.7. Nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] da su dolazile upisane s kulturom oranica, k. č. br. [katastarska čestica] da je bila upisana s kulturom maslinjak. Odredbom članka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/1991) da je propisano da se poljoprivrednim zemljištem smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona da se smatra i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine. Odredbom članka 3. citiranog zakona da je propisano da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska.

2.8. S obzirom da su nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] dolazile upisane s kulturom oranica, a k. č. br. [katastarska čestica] da je dolazila upisana s kulturom maslinjak te da su bile upisane kao društveno vlasništvo, to da je Republika Hrvatska na temelju Zakona stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] (½ dijela i ½ dijela), na k. č. br. [katastarska čestica] (½ dijela i ½ dijela) i na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/1991) odnosno 24. srpnja 1991.

2.9. Nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] da su po kulturi povijesno bile šuma, a k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da su se na dan 16. listopada 1990. nalazile u šumskogospodarskoj osnovi, odnosno da su bile obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Za navedene nekretnine da nikada nije proveden postupak izdvajanja iz šumsko-gospodarske osnove. Ni prema članku 87. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi („Narodne novine“ broj 90/92, 94/93, 117/97 - dalje: ZLSU) jedinice lokalne samouprave i uprave nisu postale vlasnicima nekretnina na svom području. Naime, pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu da je izvršena 16. listopada 1990. te da su od tog dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske. Zbog toga ni ZLSU (koji je donesen 1992.) nije mogao mijenjati vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta. Niti jednom odredbom tog zakona da nije određeno da bi šume i šumsko zemljište unutar granica građevinskog područja postale vlasništvo jedinica lokalne samouprave i uprave na čijem se području pojedina nekretnina nalazi. Za vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta da nije odlučno je li zemljište prostornim planom predviđeno za gradnju. Provedba prostornih planova da može biti razlog za izdvajanje nekretnine - zemljišta iz šumskog gospodarskog područja, ali da se samim prostornim planom ne može mijenjati pravni status šume i šumskog zemljišta. To da ne predviđa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj. 41/90, dalje: ZID ZŠ) kao specijalni propis, a niti je provedba prostornih planova predviđena kao temelj za stjecanje vlasništva odnosno promjenu pravnog statusa zemljišta. Jednako pravno shvaćanje da zauzima Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi posl. br. Rev-2056/10 od 30. listopada 2013., Rev-869/2019 od 5. travnja 2022. i Rev- 4042/2019 od 22. studenoga 2022. Dakle, navedene nekretnine temeljem ZID ZŠ koji je stupio na snagu 16. listopada 1990., da predstavljaju šumu, i stupanjem na tog predmetnih zakona ex lege, nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] da su postale vlasništvo Republike Hrvatske. Ovakvo pravno shvaćanje da je izrazio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi Rev-450/11, od 11. siječnja 2012., u kojem je naveo da šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZŠ 16. listopada 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome da li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je temeljem samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske. Ova odluka da je prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske obvezujuća za sve sudove, jer da je donijeta povodom izvanredne revizije.

2.10. Također, tužiteljica da je stekla pravo vlasništva i na poljoprivrednom zemljištu, a što da je izraženo u pravnim shvaćanjima Visokog trgovačkog suda RH, poslovni broj: Pž-557/2017-2 od 6. svibnja 2020., Pž-3779/2018-2 od 30. listopada 2020., i Pž- 2424/2017-2 od 25. veljače 2020. Protiv presude Visokog trgovačkog suda poslovni broj: Pž-2424/2017-2 od 25. veljače 2020., da je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije koji da je odbačen rješenjem Vrhovnog suda poslovni broj: Rev- 2066/2020-2 od 13. siječnja 2021., i da su prihvaćena sva pravna shvaćanja Visokog trgovačkog suda glede stjecanja prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu temeljem Zakona.

2.11. Nekretnine stare izmjere k. č. br. [katastarska čestica], put s 2223 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], put s 3653 m2, k. o. [katastarska općina] da su dolazile upisane kao društveno vlasništvo u općoj uporabi (putevi). Na javno dobro u općoj upotrebi, po kulturi upisanoj kao put, prema odredbi čl. 35. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZVIDSP) da se na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

2.12. Nekretnine stare izmjere (naznačene u toč. IV. ovog zahtjeva) i to: ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica], oranica s 2820 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma s 4654 m2, k. č. br. [katastarska čestica], vinograd s 2938 m3, k. č. br. [katastarska čestica], oranica s 813 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma s 2021 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma s 773 m2, ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica], oranica s 803 m2, sve k. o. [katastarska općina] da su bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP "ANITA" Vrsar te da je Općina Vrsar u postupku preoblikovanja zemljišne knjige uknjižena kao vlasnik temeljem članka 20. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (Narodne novine broj 92/10 dalje: ZTZ). Člankom 20. ZTZ-a da je određeno da preostalo turističko zemljište na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenoga kapitala da je vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi to zemljište. Predmetne čestice da nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe DP "Anita" što da je razvidno i iz djelomičnog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, Klasa: UP/I-943- 01/98-02/36 od 20. veljače 1998. i rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, Klasa: UP/I-943-01/98-02/36 od 17. ožujka 1999.

2.13. Temeljem članka 390.a ZVIDSP-a da je određeno da predmetom procjene nekretnina pri pretvorbi društvenog vlasništva mogu biti samo nekretnine koje su mogle biti predmetom stjecanja prava vlasništva, odnosno, to da nikako ne mogu biti šumska zemljišta i poljoprivredna zemljišta. Kako je tužiteljica već u postupku preoblikovanja zemljišne knjige upisana kao suvlasnica k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u 16177/37543 dijela, a tuženica u 19763/37543 dijela, tuženica da od tada nije više vlasnica realnog dijela jer da je njezin realni dio u tom postupku pretvoren u navedeni suvlasnički dio. Zbog navedenoga, ovom tužbom da tužiteljica ne zasniva novo suvlasništvo već da samo povećava svoj suvlasnički udio za veličinu suvlasničkog udjela tuženice koji je nastao u postupku preoblikovanja odlukom suda. Jednako pravno shvaćanje da je izneseno u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. travnja 2022., posl.br. Rev-869/2019 i od 22. studenoga 2022., posl. br. Rev- 4042/2019.

2.14. Slijedom iznijetog i obrazloženog, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev i donese presudu kojom će utvrditi da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela , te da je tuženica Općina Vrsar dužna trpjeti brisanje prava vlasništva s imena tuženice uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela, uz naknadu troškova postupka.

2.15. Podnoseći ovu tužbu, tužiteljica je predložila da sud donese rješenje kojim se određuje zabilježba spora u zemljišnoj knjizi na temelju članka 86. i 87. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19) na nekretnini koja je predmetom ovoga postupka, odnosno na k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela.

3. U svom odgovoru na tužbu tuženica se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navela je da tužbenim zahtjevom tužiteljica zahtijeva utvrđenje prava suvlasništva k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela temeljem (nevažećih) ZIDZŠ (NN 52/90), ZPZ-a (NN 34/91) i ZTZ-a (NN 92/10), te i čl. 390.a ZV-a.

3.1. Ističe da nije sporno da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala u postupku nove katastarske izmjere, obnove i preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Zemljišnu knjigu da je verificirala tužiteljica, resorno ministarstvo, 13. srpnja 2011., pa da dakle, ne odgovara istini i dokazima da je tuženica nezakonito upisana vlasnicom utuženog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje ističe da je poznato kakva je bila sudska praksa glede upisa titulara vlasništva u pretvorbi društvenog vlasništva na šumama i poljoprivrednom zemljištu i sukladno toj sudskoj praksi da je proveden upis prava vlasništva na novoj, utuženoj k.č. Uostalom tužiteljica da je sudjelovala u postupku nove katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], da je bila prisutna i na ročištu kod suda (Zapisnik Općinskog suda u Poreču-Parenzo Broj:Z- 5050/2004/2073 od 11.05.2011.) i suglasna s upisima prava suvlasništva na novoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3.2. U povijesnom dijelu tužbe, činjeničnim navodima, tužiteljica da navodi iz kojih starih k.č. je nastala utužena k.č. Međutim, da iz činjeničnih navoda tužbe, a uzevši u obzir sve prethodno navedene propise, nije u ovom stadiju postupka, moguće konkretno utvrditi, u odnosu na koje stare k.č. tužiteljica zahtijeva utvrđenje prava vlasništva kada tvrdi da su činile šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, preostalo turističko zemljište ili neko drugo. Tuženica da nije prihvatila zahtjev za mirno rješenje spora jer smatra zahjev tužiteljice neosnovanim. Međutim, da se pisano i nije očitovala upravo zbog nesmislenosti činjeničnih navoda i pravnog osnova na koji se tužiteljica pozivala. Jednostavno rečeno, tužiteljica da treba dokazati za koju pojedinu staru k.č. smatra da je temeljem važećih propisa, pojedinog propisa, vlasnica sada. Napominje i da predmetnu k.č. čine ceste i putevi i kao takvi ne mogu postati sukladno Zakona o cestama, vlasništvo tužiteljice.

3.3. Tuženica je učinila nespornim da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala iz cijelih starih k. č. [katastarska čestica] i iz dijelova starih k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3.4. Tuženica je istaknula i prigovor pravomoćno presuđene stvari, jer da je pravomoćnom presudom i rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu, posl. br. P-162/18 odnosno Presudom i rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-4693/2021-2 od 23.veljače 2022. tužiteljica odbijena sa zahtjevom radi ispravka upisa, brisanja upisa prava suvlasništva Općine Vrsar na k. č. [katastarska čestica] u 19763/37543 dijela u zemljišnoj knjizi uz istovremeni upis prava suvlasništva u korist Republike Hrvatske. Tuženici da je poznato da se u tom sporu odlučivalo kao o tužbi za ispravak, a da se u ovoj pravnoj stvari radi o vlasničkoj tužbi. Međutim, činjenični i pravni osnov obje tužbe da je identičan. Sve i da sud smatra da se ne radi o presuđenoj pravnoj stvari, ističe da je drugostupanjski sud u Presudi i Rješenju posl. br. Pž-4693/2021-2, smatrao bitnom činjenicom da je tužiteljica bila pozvana sudjelovati i sudjelovala je u tom postupku, te da je predmetni upis u postupku obnove zemljišne knjige u zemljišnu knjigu upisan na temelju rješenja Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Poreču poslovni broj Z-5050/2004/2073 od 11. svibnja 2011. koje da je doneseno na temelju tužiteljičine izričite suglasnosti da se novonastala k. č. broj [katastarska čestica] uknjiži na ime i vlasništvo Republike Hrvatske u 16177/37543 dijela, Općine Vrsar u 19763/37543 dijela, te Žanetić Nikole u 632/37543 i ĐF u 971/37543 dijela, a prema površini koja da odgovara veličini suvlasničkih udjela stranaka koje su imali u svojem vlasništvu na parcelama starih oznaka iz kojih je nastala novonastala katastarska čestica, što da je sve sud utvrdio uvidom u Zapisnik poslovni broj Z-5050/2004/2073 od 11. svibnja 2011. koji da je sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku Općinu [katastarska općina] na osnovi Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96)…“ Dakle, navedeni stav drugostupanjskog suda da ukazuje da je nesporno utvrđeno u opisanom sudskom postupku da je tuženica vlasnica 19763/37543 dijela k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to neovisno da li se radi o ispravnom ili drugom postupku. Zato da je već u ovom stadiju postupka nesporno da je tužbeni zahtjev neosnovan.

3.5. Tužiteljica da u tužbi i priloženim dokazima, nije dokazala da je, i koja stara k.č. iz koje da je u cijelosti ili dijelom nastala utužena k.č. i u utuženom dijelu, u naravi 16. listopada 1990. činila šumu ili šumsko zemljište, kao niti poljoprivredno zemljište na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 24. srpnja 1993., odnosno drugo zemljište. Zato tuženica predlaže da sud rješenjem odbaci tužbu i naloži tužiteljici da tuženici naknaditi parnični trošak odnosno da donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti i naložiti tužiteljici da tuženici naknadi parnični trošak.

4. Proveden je dokazni postupak uvidom u dokumentaciju u spisu i to dokumentaciju priloženu uz tužbu (str. 8-164 spisa), dokumentaciju priloženu uz podnesak tuženika od 8. srpnja 2025. (str. 189-246 spisa), dokumentaciju priloženu uz podnesak tuženika od 14. listopada 2025. (str. 248-253 spisa), dokumentaciju predanu na uviđaju održanom 26. studenog 2025. (str. 267-268 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku mjernične struke Eduardu Klimanu (str. 273-274 spisa), te je izvršen uvid u ovosudni spis P-162/2018.

5. Tužiteljica je predložila donošenje rješenja o zabilježbi spora na nekretninama koje su predmetom ovoga postupka, što je sud prihvatio donošenjem rješenja posl. br. P-8/2025-2 od 16. siječnja 2025.

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

7. Tuženica je prigovorila pravomoćno presuđenoj stvari, jer da je pravomoćnom presudom i rješenjem posl. broj P-162/18 od 23. veljače 2022. tužiteljica odbijena sa zahtjevom za ispravak upisa, brisanja upisa prava suvlasništva na k. č. broj [katastarska čestica] u 19763/37543 dijela.

8. Na temelju čl. 333. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP) propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

9. Dakle, da bi se radilo o već presuđenoj stvari mora u kasnije pokrenutoj parnici postojati identitet stranaka, identitet tužbenog zahtjeva kao i identitet činjeničnog osnova tužbe (tako i Rev-668/2000).

10. Pregledom spisa ovoga suda posl. broj P-162/2018 (ranije P-994/12), utvrđeno je da je spor vođen između istih stranaka i u pogledu iste nekretnine koja je predmetom i ovog postupka, ali se tužba ne temelji u potpunosti na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, jer je u predmetu P-162/2018 tužiteljica tražila ispravak u zemljišnim knjigama, dok ovdje traži utvrđenje prava vlasništva, te je u navedenoj postupku P - 162/2018 tužbu temeljila na Zakonu o turističkom zemljištu i Zakonu o šumama, dok u ovom postupku tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na Zakonu o šumama i Zakonu o poljoprivrenom zemljištu. Radi navedenog, sud je stava, da se ne radi o pravomoćno presuđenoj stvari iz predmeta P-162/2018, pa je prigovor pravomoćno presuđene stvari tuženice ocijenjen neosnovanim.

11. Stranke su učinile nespornim da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala u postupku nove katastarske izmjere, obnove i preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], da je tužiteljica sudjelovala u postupku nove katastarske izmjere i obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], te da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala iz cijelih starih k. č. [katastarska čestica] i iz dijelova starih k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su preostale činjenice između stranaka sporne.

12. Predmet postupka je zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela, te zahtjev da je tuženica dužna trpjeti brisanje prava vlasništva s imena tuženice uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela.

13. Iz Izvatka iz zemljišne knjige za k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je utvrđeno da je ista upisana kao vlasništvo tužiteljice u 16177/37543 dijela, tuženice u 19763/37543 dijela, KF u 632/37543 dijela i ĐF u 971/37543 dijela.

14. Prema Uvjerenju o statusu nekretnina Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Poreč – Parenzo od 16. prosinca 2014., utvrđeno je da su se k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], stare izmjere k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dan 16. listopada 1990. odnosno na dan 24. srpnja 1991., nalazile unutar granica građevinskom područja, s namjenom turizam.

15. Iz povijesnih izvadaka iz sudskog registra je utvrđeno da je k.č.br. ½ dijela 1088/1 bila upisana kao oranica s 2820 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 1102 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 6489 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 1284 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 5956 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 3881 m2, ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao oranica s 803 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 742 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao maslinjak s 438 m2, sve k. o. [katastarska općina], te su sve navedene čestice ranije bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč.

16. Nadalje je utvrđeno da je ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] bila upisana kao oranica s 2820 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 4654 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao vinograd s 2938 m3, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao oranica s 813 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 2021 m2, k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao šuma s 773 m2, ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] je bila upisana kao oranica s 803 m2, sve k. o. [katastarska općina], te su sve čestice ranije bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP "ANITA" Vrsar.

17. Iz djelomičnog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, Klasa: UP/I-943- 01/98-02/36 od 20. veljače 1998. i rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, Klasa:

UP/I-943-01/98-02/36 od 17. ožujka 1999. je utvrđeno da predmetne čestice nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe DP "Anita".

18. Vještak mjernične struke Eduard Kliman iz GEOKLIMAN d.o.o. je u svom nalazu i mišljenju naveo da je za usporedbu podataka stare i nove katastarske izmjere u k. o. [katastarska općina], a prema zapisniku P-8/2025-13, upotrijebio metodu uklopa stare unutar nove katastarske izmjere. Ta je metoda upotrijebljena jer su katastarski podaci stare izmjere nastali prije više od 200 godina s ondašnjom tehnikom i metodama mjerenja, dok su katastarski podaci nove izmjere dobiveni najmodernijom tehnikom i tehnologijom. Iz navedenih razlika koje značajno utječu na točnost mjerenja, nije moguće upotrijebiti metodu preklopa. Također zbog proteklog vremena, razloga osnivanja katastarskih izmjera i točnosti mjerenja, dolazi do neizbježne razlike u površinama. Zbog navedenih razloga, prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, (NN 152/24), dozvoljena je tolerancija u odstupanju površina od ±20%. Naveo je da je člankom 93. st. 2. Zakona o državnoj izmjeni i katastru nekretnine propisano da ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere, te ako se površina izračunata iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20%, a najviše do 1000 m² u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno -knjižnog tijela. Nadalje je naveo da je izračunata površina katastarskih čestica, odnosno dijela k.č., koja je ušla u novoformiranu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] slijedeća: ½ dijela k. č. [katastarska čestica] stare izmjere, unutar k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, iznosi 1275 m² ±20%, dio k. č. [katastarska čestica] stare izmjere, unutar k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, iznosi 1290 m² ±20%, dio k. č. [katastarska čestica] stare izmjere, unutar k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, iznosi 1055 m² ±20%, k. č. [katastarska čestica] stare izmjere, unutar k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, iznosi 850 m² ±20%, dio k. č. [katastarska čestica] stare izmjere, unutar k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, iznosi 1360 m² ±20%, dio k. č. [katastarska čestica] stare izmjere, unutar k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, iznosi 155 m² ±20% i ½ dijela k. č. [katastarska čestica] stare izmjere, unutar k. č. [katastarska čestica] nove izmjere, iznosi 405 m² ±20%.

18.1. Prilikom usmenog obrazlaganja nalaza vještak je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja od 30. prosinca 2025., te je na upit zastupnice po zakonu tužiteljice, može li obrazložiti metodu koju je koristio prilikom preklopa stare i nove izmjere i način kako je došao do površina, izjavio da je u nalazu i mišljenju objasnio metodu uklopa koju je upotrijebio, te da je naveo i koliko je prema čl. 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 152/24), dopušteno odstupanje. Samu površinu provjeravao je na način da je provjeravao pojedinačne parcele stare izmjere i sveukupno površinu koja ulazi u parcelu nove izmjere te je ustanovio da ukupan zbroj odnosno pojedina parcela stare izmjere ne prelazi dopušteno odstupanje od +/- 20%.

18.2. Na upit punomoćnice tuženice da li se na temelju ovog nalaza i mišljenja može utvrditi odnosno da li se isti može koristiti za utvrđivanje fiksnog udjela vlasništva u nekoj nekretnini, naveo je da ako se pod fiksnim udjelom podrazumijeva točna površina pojedine katastarske čestice stare izmjere onda to nije moguće. Međutim, napomenuo je da se prema prije spomenutom Zakonu, točna površina podrazumijeva sa +/- 20%, jer kada bi se mogla definirati točna površina, stara izmjera bi bila jednaka novoj izmjeri i prema tome ne bi bilo potrebno izraditi novu izmjeru. Iz razloga što je stara izmjera stara i kroz vrijeme je postala pogrešna iz tog razloga je dozvoljeno odstupanje. Uklop u tom poslu koji je napravio da je primjeren za definirati površine sa +/- 20%.

18.3. Na upit zastupnice po zakonu tužiteljice može li pojasniti zašto je napravljen nalaz u odnosu na sedam čestica stare izmjere, a novonastala čestica je formirana od više čestica koje se navode u tužbi, naveo je da, kako bi mogao što kvalitetnije izraditi zadani zadatak, k.č. nove izmjere je u potpunosti ispunio uklopom k.č. stare izmjere, dok je u nalazu i mišljenju naveo samo k.č. koje su relevantne za sudski predmet. To da je uradio iz razloga kako bi što preciznije mogao obračunati površinu za pojedinu k.č. iz tog spisa.

18.4. Na upit zastupnice po zakonu tužiteljice jesu li onda u nalazu obuhvaćene sve nekretnine stare izmjere koje su ušle u k.č. nove izmjere uz odstupanje +/- 20% a koji se odnosi na suvlasnički dio koji tužiteljica tužbom traži, naveo je da su u nalazu i mišljenju taksativno navedene sve relevantne k.č. s obračunatom površinom unutar k.č. nove izmjere.

18.5. Nalaz i mišljenje vještaka Eduarda Klimana je sud prihvatio ocjenjujući da je nalaz dan objektivno uvjerljivo i u skladu s pravilima struke. Vještak je odgovorio na sva postavljena pitanja, jasno i precizno, te njegova utvrđenja nisu dovedena u pitanje.

19. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 34/1991, dalje ZPZ/91), poljoprivrednim zemljištem se smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine. Na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska (čl. 3. st. 1. ZPZ-a). Sukladno st. 4. istog članka kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta, dok se ne dokaže suprotno.

20. Iz citiranih odredbi proizlazi da moraju biti ispunjena dva uvjeta za izvorno stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske na temelju Zakona na nekretninama iz čl. 2. st. 1. ZPZ-a, a to su: da su navedene nekretnine na dan stupanja na snagu ZPZ/91 predstavljale poljoprivredno zemljište i da su te nekretnine na dan stupanja na snagu navedenog Zakona bile u društvenom vlasništvu.

21. Postojanje svog vlasničkog prava na nekretninama stare izmjere označenim kao k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tužiteljica temelji na tvrdnji da je riječ o poljoprivrednom zemljištu na kojem je Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva po samom Zakonu 24. srpnja 1991. i to na temelju odredbe čl. 3. ZPZ-a.

22. U vrijeme stupanja na snagu ZPZ/91 u zemljišnoj knjizi naprijed navedene nekretnine su bile uknjižene po kulturi kao oranica i maslinik, te su k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Poreč, dok je k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP " Đ" [adresa].

23. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjernične struke proizlazi da su k. č. broj [katastarska čestica] ušle u novoosnovanu k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da ½ dijela k. č. broj [katastarska čestica] stare izmjere unutar k. č. broj [katastarska čestica] nove izmjere iznosi 1275 m2 (+/- 20%), a ½ dijela k. č. broj [katastarska čestica] stare izmjere unutar k. č. broj [katastarska čestica] nove izmjere da iznosi 405 m2 (+/- 20%).

24. Sve navedene nekretnine stare izmjere su se na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja.

25. Prema odredbi čl. 2. st. 1. ZPZ/91, poljoprivrednim zemljištem se smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu Zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine.

26. Prema pravnom shvaćanju Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koje je izraženo u odluci Pž-602/15 za razlučivanje što se smatra poljoprivrednim zemljištem, bitno je stanje zemljišta, tj. je li ono u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 34/91, u daljnjem tekstu Zakon) bilo izgrađeno ili neizgrađeno, a ako je u trenutku stupanja na snagu Zakona to zemljište bilo neizgrađeno, ono se smatra poljoprivrednim zemljištem u smislu odredbe čl. 2. st. 2. Zakona, a prema čl. 3. st. 1. Zakona, neovisno o tome što se nalazi unutar granica građevinskog zemljišta koje je određeno dokumentima prostornog uređenja.

27. Na temelju takvog pravnog shvaćanja, predmetne nekretnine, koje se nalaze unutar granica građevinskog zemljišta su po kulturi oranice odnosno maslinik, te nisu izgrađene, što je utvrđeno i uviđajem na licu mjesta, se smatraju poljoprivrednim zemljištem, što znači da su na temelju odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu postale vlasništvo Republike Hrvatske na dan 24. srpnja 1991. Iz navedenog slijedi da je upis prava vlasništva tuženice kao nositelja prava korištenja, odnosno pravnog slijednika nositelja prava korištenja, koji je izvršen nakon toga, nevaljan. To iz razloga što tuženica nije mogla steći pravo vlasništva predmetne nekretnine prema odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine, broj 90/92., 94/93. i 117/97.), koji je stupio na snagu 30. prosinca 1992., jer je tužiteljica postala vlasnikom predmetnih nekretnina prije stupanja na snagu toga Zakona. Osim toga, taj Zakon u svom čl. 87. st. 1. propisuje da će općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzeti nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednici najkasnije do 31. ožujka 1994. Dakle, razvidno je da taj Zakon govori o preuzimanju, a ne o stjecanju prava vlasništva (tako i sudska praksa VTS Pž-3283/15 od 13. lipnja 20188. i VTS Pž-3480/19 od 5. veljače 2021.).

28. K. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], je bila upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP „Anita“ Vrsar, no neovisno o tome, ista nije postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, jer je Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 94/13, 18/16 i 89/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), odnosno Zakonom o upravljanju državnom imovinom (''Narodne novine'' broj 52/2018), u čl. 56., koji nosi naslov "X. Neprocijenjena imovina u postupku pretvorbe i privatizacije" propisano da su, neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća (st. 1.), te da je neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, imovina Republike Hrvatske (st.3.). S obzirom na navedeno proizlazi da su predmetne nekretnine k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], vlasništvo tužiteljice.

29. Postojanje svog vlasničkog prava na nekretninama stare izmjere označenim kao k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], tužiteljica temelji na tvrdnji da je riječ o šumama i šumskom zemljištu na kojem je Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva po samom Zakonu 16. listopada 1990. i to na temelju odredbe čl. 4. st. 1. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1990.

30. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1990. koji je stupio na snagu 16. listopada 1990. (Narodne novine, br. 41/90 , dalje ZŠ), propisano je da su, šume i šumska zemljišta koja su se na dan stupanja na snagu navedenog Zakona, dakle 16. listopada 1990., nalazila u društvenom vlasništvu, neovisno o tome da li su se nalazila u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postala, temeljem samog zakona, vlasništvo Republike Hrvatske.

31. Zakon o šumama prije 1990. je propisivao da se sve šume i šumska zemljišta vode upisani u šumskogospodarskoj osnovi, a da je kriterij za utvrđenje šumskog zemljišta činjenica da se kao takvo vodilo upisano u toj šumskogospodarskoj osnovi kod nadležne uprave šuma – razgraničenje je li nešto po kulturi šuma ili nije, treba temeljiti na tomu je li se nekretnina vodila upisana u šumskogospodarskoj osnovi na dan 16. listopada 1990., odnosno je li obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno šumsko- gospodarstvenom osnovom Hrvatskih šuma d.o.o. u smislu odredbe čl. 4. st. 1. ZŠ -a.

32. U konkretnom slučaju nekretnine starih oznaka k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] su na dan 16. listopada 1990., po kulturi bile upisane kao šuma, dok su se k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na dan 16. listopada 1990., nalazile u Šumsko-gospodarskoj osnovi, odnosno bile su obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, što proizlazi iz očitovanja društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb od 20. veljače 2021., priloženog u spisu P-162/2018, koji je priložen ovome spisu.

33. K. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] su bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja tadašnje Općine Poreč.

34. K. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], su bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP „ Đ“ [adresa], te su se nalazile u šumsko gospodarskoj osnovi u razdoblju od 1982.

- 1991., te za njih sukladno čl. 17. Zakona o šumama, nikada nije proveden postupak izdvajanja iz šumsko gospodarske osnove.

35. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjernične struke proizlazi da su k.č. broj k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ušle u novoosnovanu k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da dio k. č. broj [katastarska čestica], stare izmjere unutar k. č. broj [katastarska čestica] nove izmjere iznosi 1290 m2 (+/ - 20%), k. č. broj [katastarska čestica], stare izmjere unutar k. č. broj [katastarska čestica] nove izmjere iznosi 1055 m2 (+/- 20%), k. č. broj [katastarska čestica], stare izmjere unutar k. č. broj [katastarska čestica] nove izmjere iznosi 850 m2 (+/- 20%), k. č. broj [katastarska čestica] stare izmjere unutar k. č. broj [katastarska čestica] nove izmjere iznosi 1360 m2 (+/- 20%) i k. č. broj [katastarska čestica], stare izmjere unutar k. č. broj [katastarska čestica] nove izmjere iznosi 155 m2 (+/- 20%), sve k. o. [katastarska općina].

36. K. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], su bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP „Anita“ Vrsar, no iz Djelomičnog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 20. veljače 1998. u postupku pretvorbe društvenog poduzeća „Anita“ Vrsar je utvrđeno da naprijed navedene nekretnine nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća „Anita“ Vrsar.

37. Pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena je 16. listopada 1990., te su od toga dana šume i šumska zemljišta koja su do tada bila u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske, bez obzira nalazile se unutar ili izvan granica građevinskog područja (tako i VSRH u svojoj odluci Rev 450/11- 2 od 11. siječnja 2012.). Neovisno jesu li se utužene nekretnine nalazile unutar ili izvan granica građevinskog područja, činjenicom da su po kulturi bile šume, odnosno da su se nalazile u šumskogospodarskoj osnovi na dan 16. listopada 1990., te da su bile upisane kao društveno vlasništvo, postale su vlasništvo Republike Hrvatske.

38. K. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], su bile upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja DP „Anita“ [adresa], no neovisno o tome, iste nisu postale vlasništvo jedinice lokalne samouprave, jer je Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 94/13, 18/16 i 89/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), odnosno Zakonom o upravljanju državnom imovinom (''Narodne novine'' broj 52/2018), u čl. 56., koji nosi naslov "X. Neprocijenjena imovina u postupku pretvorbe i privatizacije" propisano da su, neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća (st. 1.), te da je neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka , imovina Republike Hrvatske (st.3.). S obzirom na navedeno proizalzi da su predmetne nekretnine k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica], k. č. broj [katastarska čestica] i k. č. broj [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], vlasništvo tužiteljice.

39. Postojanje svog vlasničkog prava na nekretninama stare izmjere označenim kao k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tužiteljica temelji na tvrdnji da je riječ o putevima koji su dolazili upisani kao društveno vlasništvo u općoj uporabi (putevi), pa da se na njih pirmjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

40. Predmetne nekretnine su se na dan 16. listopada 1990, nalazile unalazile u šumsko-gospodarskoj osnovi, odnosno bile su obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, što proizlazi iz očitovanja društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb od 20. veljače 2021., priloženog u spisu P-162/2018, koji je priložen ovome spisu. Iste su upisane kao društveno vlasništvo u općoj uporabi (putevi).

41. S obzirom na to da su k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] bile upisane u šumsko-gospodarskoj osnovi, odnosno da su bile obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, i da su ušle u novoosnovanu k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ocjena je suda da se radilo o putevima koji su bili u funkciji šuma , pa je ocjena suda da i ove nekretnine postale vlasništvo Republike Hrvatske.

42. Na temelju svega izloženog, sud je stava da je tuženica, na temelju naprijed citiranih zakonskih propisa, nije mogla biti upisana na predmetnoj, novoosnovanoj k. č. broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i da je tužiteljica Republika Hrvatska postala vlasnik predmetne nekretnine po samom zakonu prije preoblikovanja zemljišnih knjiga, neovisno što je tuženica bila upisana kao vlasnik, pa je usvojen zahtjev tužiteljice da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela, te je tuženica Općina Vrsar dužna trpjeti brisanje prava vlasništva s imena tuženice uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Petalon, šuma, površine 37100 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u 19763/37543 dijela.

43. Ovom presudom ne zasniva se novo suvlasništvo, već je samo povećan suvlasnički udio tužiteljice za veličinu suvlasničkog dijela tuženice. Radi navedenog je tužiteljica bila ovlaštena zatražiti utvrđenje prava vlasništva na suvlasničkom udjelu kako je zatraženo postavljenim tužbenim zahtjevom.

44. U tijeku postupka je, pored obrazloženih primjedbi, bilo istaknuto više primjedbi od strane stranaka, no sud iste nije pojedinačno obrazlagao, već su obrazložene odlučne činjenice za donošenje odluke. Također je sud razmatrao sve isprave dostavljene u spis, no nije ih pojedinačno obrazlagao, već samo one na kojima je temeljio odluku.

45. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP, pa je tuženica dužna tužiteljici naknaditi troškove postupka.

46. Na ime troškova postupka tužiteljici je priznat trošak zahtjeva za mirno rješenje spora, sastava tužbe, pristupa ročištima 12. lipnja 2025., 15. listopada 2025. i 18. veljače 2026., pristupa uviđaju 26. studenog 2025. u iznosu od po 200,00 eur, na temelju Tbr. 7. t. 1. i 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023), te na ime uplaćenog predujma iznos od 1.000,00 eur, odnosno ukupno 2.200,00 eur.

47. Na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a propisano je da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući je tužiteljica postavila takav zahtjev, to joj je na priznati trošak postupka dosuđena i zatezna kamata od dana presuđenja do isplate, kako je to odlučeno u t. II. izreke presude. Visina stope zateznih kamata određena je na temelju čl. 2. Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 114/2022).

48. Na temelju svega izloženog, odlučeno je kao u izreci odluke.

U Pazinu 19. ožujka 2026.

Sutkinja

Tamara Lakoseljac Benčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od dana objave presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- ŽDO Pula-Pola,

- Pun. tuženice.