REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-2/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužiteljice ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. veljače 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice SI, odvjetničke vježbenice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ČI koji glasi: "Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužiteljici ČI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete iznos od 278,00 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 14.10.2024. g. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 1.242,00 € od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 14.10.2024.g. do dana isplate 12.11.2024.g. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak skupa sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Odbija se zahtjev tužiteljice ČI za naknadu troška postupka u iznosu od 1.737,50 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba tužiteljice ČI od 2. siječnja 2025. povučena za iznos od 722,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 14. listopada 2024. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 25. lipnja 2024. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zrinjevac, Zagreb, Remetinečka cesta 15, tijekom obavljanja posla šišanja živice motornim škarama za živicu kada joj je komad živice odletio u oko i ozlijedio ju. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužiteljica svoj posao obavljala na uobičajeni način i kako je tužiteljici priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužiteljice osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno, tužiteljica je podnijela tuženiku odštetni zahtjev dana 14. listopada 2024., a tuženik joj je isplatio 12. studenoga 2024. iznos od 1.242,00 EUR, a koji iznos za tužiteljicu ne predstavlja pravični iznos naknade štete. Tužiteljica se javila u Kliniku za očne bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, gdje su joj dijagnosticirali ozljede. Corpus alienum cornae o.sin., Corpus alienum conjunctivae o.sin. i Erosio corneae o.sin. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom udarca komadića živice u oko pretrpjela ozljedu oka i trpjela intenzivne bolove i strah s obzirom da joj je komadić živice ostao u oku ispod gornje vjeđe. Tužiteljica je pretrpjela intenzivan strah s obzirom da se bojala kako će ozljeda utjecati na njezin vid. U bolnici su tužiteljici izvadili strano tijelo iz oka i stavili joj u oko sol Tobrex i ung Tobrex, što je nastavila i sama stavljati u oko nakon otpusta iz bolnice. Zbog nelagode u području lijevog oka tužiteljica je uzimala analgetike. Tužiteljici je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom svega navedenog, kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa ona na ime naknade neimovinske i imovinske štete, potražuje iznos od 2.242,00 EUR, što umanjeno za nesporno isplaćenih 1.242,00 EUR čini 1.000,00 EUR.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje štetni događaj, pasivnu legitimaciju i odgovornost svoga osiguranika za štetni događaj. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva i tijek zatezne kamate. Tuženik ne spori da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom u mirnom postupku te da je tuženik temeljem dostavljene medicinske dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja, kao i orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske za dosuđivanje naknade štete zbog povrede prava osobnosti i tuđe pomoći i njege, utvrdio visinu štete u ukupnom iznosu od 1.242,00 EUR, koji iznos je u cijelosti isplatio. Isplatom navedenog iznosa, tuženik smatra kako je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici u vezi s predmetnim štetnim događajem, slijedom čega osporava i tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu, sve iz razloga što je tuženik isplatom naknade štete u mirnom postupku u potpunosti ispunio svoju obvezu pa samim time nije pao ni u zakašnjenje. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

3. Tužiteljica je podneskom od 5. veljače 2026. nakon provedenog medicinskog vještačenja, uredila tužbeni zahtjev na način da je smanjila prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, što predstavlja povlačenje tužbe za iznos od 722,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 14. listopada 2024. do isplate (tako i VSRH u rješenju od 6. rujna 2022. poslovnog broja Rev 899/2022). Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25.; dalje: ZPP), odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Prijave o ozljedi na radu (str. 5-8 spisa), odštetnog zahtjeva (str. 9-11 spisa), medicinske dokumentacije (str. 12-13 spisa), potvrde o izvršenom nalogu (str. 19 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Branimiru Cerovskom (str. 32-33 spisa).

5. Na ročištu održanom 12. veljače 2026. zamjenica punomoćnika tužiteljice je navela da nema daljnjih dokaznih prijedloga te je predložila da se glavna rasprava zaključi. Sud je, uz suglasnost zamjenice punomoćnika tužiteljice, odlučio da se daljnji dokazi neće izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete, kao posljedice ozljede na radu pretrpljene u štetnom događaju koji se dogodio 25. lipnja 2024., kao i zahtjev za isplatu zatezne kamate na isplaćeni nesporni iznos naknade štete.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika i cijena sata tuđe pomoći.

9. Sporne su osnova i visina tužbenog zahtjeva te tijek zateznih kamata.

10. Člankom 111. stavkom 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22; dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

11. Člankom 25. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.; dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Tijekom postupka nije bilo sporno da se tužiteljica 25. lipnja 2024. ozlijedila za vrijeme radnog vremena kod poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zrinjevac, tijekom obavljanja poslova šišanja živice motornim škarama za živicu kada joj je komad živice odletio u oko. Također nije sporno da je tužiteljici ozljeda od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje priznata kao ozljeda na radu.

13. Radi utvrđivanja visine neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Branimiru Cerovskom.

14. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 21. listopada 2025., vještak je utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela ulet stranih tijela i eroziju rožnice i spojnice lijevog oka te je potom oftalmološki liječena. Postoji jasna uzročno-posljedična veza uleta čestice stranog tijela u lijevo oko tužiteljice i opisanih posljedica. Nisu zaostale trajne posljedice predmetnog ozljeđivanja. Fizički bolovi kod tužiteljice kumulativno su jakog intenziteta trajali 1 dan (vezano za stanje neposredno nakon ozljede, tijekom liječenja), srednjeg intenziteta trajali su 1 dan (vezane za stanje nakon ozljede, tijekom liječenja) te manjeg intenziteta 6 dana u što su uključene i nelagode tijekom liječenja. Kod tužiteljice se pojavio i strah i to primarni strah (strah od ugroženosti i tjelesnog ozljeđivanja) koji je bio kratkotrajan te intenzivan u momentu ozljeđivanja, zatim sekundarni strah (proistekao iz tjelesne ozljede i njenih posljedica) jačeg stupnja 1 dan (do smirivanja akutne neurovegetativne simptomatologije), srednjeg stupnja 1 dan (zabrinutost za zdravlje) te lakog stupnja 6 dana (bojazni i strahovanja za ishod liječenja). Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć 2 sata dnevno kroz 2 dana te po 1 sat dnevno 5 dana (poslovi u kući, u prašini, nabava, odlasci liječniku). Liječenje je završeno 2. srpnja 2024.

15. Stranke nisu imale primjedbi na citirani nalaz i mišljenje vještaka, a učinile su nespornom činjenicu da je tužiteljici tuđa pomoć pružana od strane ukućana.

16. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof. dr.sc. Branimira Cerovskog budući da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužiteljice.

17. Slijedom svega navedenog, ocjena je ovog suda da je u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.; dalje: ZOO), a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

18. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a što je konkretno slučaj, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi. One su, u smislu odredbe članka 1100. stavka 2. ZOO-a, kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

19. Budući da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljica trpjela bol ukupno 8 dana, od čega bol jakog i srednjeg intenziteta u trajanju od 2 dana, a slabijeg intenziteta 6 dana, da je tužiteljica trpjela sekundarni strah ukupno 8 dana, od čega strah jakog i srednjeg intenziteta 2 dana, a slabijeg intenziteta 6 dana te da je tužiteljica u trenutku nastupa štetnog događaja imala 42 godine, ocjena je ovog suda da navedeno, na temelju članka 1100. stavka 2. ZOO-a, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici u iznosu od 600,00 EUR.

20. Napominje se da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002., pa je sud prilikom dosuđenja pravične novčane naknade tužitelju uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2022. godine.

21. Na temelju članka 1095. stavka 1. ZOO i članka 1089. stavka 2. ZOO-a, tužiteljici za 9 sati potrebne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. Kako su punomoćnici stranaka učinile nespornim cijenu sata tuđe pomoću u iznosu od 3,5 EUR, tužiteljici pripada naknada u iznosu od 31,5 EUR.

22. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici iznos od 1.242,00 EUR na ime neimovinske i imovinske štete, vidljivo da je tuženik u mirnom postupku u cijelosti podmirio tužiteljičinu tražbinu.

23. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev tuženiku 14. listopada 2024., liječenje tužiteljice je završeno 2. srpnja 2024., a do isplate iznosa nesporne odštete došlo je 12. studenoga 2024. Članak 943. stavak 1. ZOO-a propisuje da je osiguratelj dužan isplatiti naknadu štete/osigurninu u roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se dogodio osigurani slučaj. Ukoliko je za utvrđivanja postojanja osigurateljeve obveze potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan platiti osigurninu u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u navedenom roku obavijestiti da odštetni zahtjev nije osnovan (članak 943. stavak 2. ZOO). Obzirom je tuženik isplatio tužiteljici nesporni iznos naknade štete unutar roka od 30 dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva, tužiteljica nema pravo na zatezne kamate na isplaćeni nesporni iznos od 1.242,00 EUR.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

25. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

26. Zahtjev tužiteljice za naknadom troška postupka zajedno sa zateznom kamatom odbijen je temeljem članka 154. stavka 1. ZPP-a te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

27. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 19. ožujka 2026.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a). Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku