REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-2047/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Mariji Renner Jakovljević, uz sudjelovanje zapisničarke Mirjane Jakić, u upravnom sporu tužitelja BLUE ARGO d.o.o., [adresa], OIB: 94687975640, kojeg zastupa opunomoćenik Petar Tomljanović, odvjetnik u Senju, Silvija Strahimira Kranjčevića 3/d, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, Bjelovar, Ivana Gundulića 1, OIB: 33706439962, radi suzbijanja neprijavljenog rada, 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, KLASA: UP/I-116-02/25- 01/408, URBROJ: 443-02-05-11-25-1 od 8. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženog Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, KLASA: UP/I-116-02/25-01/408, URBROJ: 443-02-05- 11-25-1 od 8. rujna 2025., temeljem članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada („Narodne novine“ broj 151/22, u nastavku teksta Zakon) i članka 70. stavka 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18., 117/21., 67/23. i 155/23.), u točki 1. izreke utvrđeno je, da za tužitelja radi radnica ZI, državljanke Republike Hrvatske, rođena **.**.1979. u [adresa], za koju tužitelj nije podnio prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od 1. srpnja 2025. koji je Zapisnikom KLASA: 116-01/25-01/461, URBROJ:443-02-05-14-24-1 od 28. kolovoza 2025. utvrđen kao početak njenog rada za poslodavca, u točki 2. izreke rješenja utvrđeno je, da je radnica ZI prijavljena na obvezno mirovinsko osiguranje kod poslodavca Blue Argo, ovdje tužitelja, u točki 3. citiranog rješenja tuženika naloženo je tužitelju, da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnicu ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, na puno radno vrijeme, počevši od dana 01. srpnja 2025. godine, dok je u točci 4. izreke rješenja naloženo tužitelju da uplati iznos od 2.650,00 EUR za neprijavljenog radnika iz točke 1. rješenja u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske na broj računa IBAN [broj bankovnog računa], s pozivom na broj: HR64 7129- 50709–75350-00408. U točci 5. izreke rješenja utvrđeno je, da je tužitelj nalog iz točke 3. i 4. izreke rješenja dužan izvršiti u roku od tri dana od dana dostave rješenja, dok je u točci 6. izreke rješenja utvrđeno, da ukoliko tužitelj u roku iz točke 4. izreke ne izvrši nalog iz točke 2. izreke rješenja, provest će se ovrha radi naplate novčanog iznosa od 2.650,00 eura.

2. Osporavajući zakonitost citiranog rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, KLASA: UP/I-116-02/25-01/408, URBROJ: 443-02-05-11-25-1 od 8. rujna 2025., tužitelj je podnio tužbu, koja je kod ovog suda zaprimljena 17. listopada 2025., zbog povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U svezi s tim tužitelj je u tužbi u bitnome naveo, da u uvodu upravnog akta nije naveden obvezatan sadržaj rješenja obzirom da je tuženik propustio navesti podatke o stranci i zakonskom zastupniku stranke u upravnom postupku, čime da je postupio protivno odredbi čl. 98. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Nadalje, naveo je, da je točka 6. izreke osporavanog upravnog akta nejasna i proturječna budući da je u istoj navedeno da „Ukoliko poslodavac u roku iz točke 4. ne izvrši nalog iz točke 2. ovog rješenja, provest će se ovrha radi naplate novčanog iznosa od 2.650,00 EUR.“, s tim da u točki 4. izreke nije propisan nikakav rok, niti točka 2. izreke pobijanog upravnog akta sadrži nalog za plaćanje. Istaknuo je, da u upravnom postupku moraju biti utvrđene činjenice koje su od utjecaja na rješenje stvari, a rješenje donijeto u upravnom postupku mora biti obrazloženo te sadržavati obrazloženje o tome na koji su način i na temelju kojih dokaza utvrđene činjenice koje su od važnosti za rješenje upravne stvari, sve sukladno odredbi članka 98. stavka 5. ZUP-a, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno, jer obrazloženje osporavanog akta je nejasno i proturječno, budući tuženik nalaže tužitelju postupiti po naređenju iz točke 1. i 2. izreke osporavanog upravnog akta, dok točke 1. i 2. izreke sadrže utvrđenje. Također, da u obrazloženju osporavanog upravnog akta prilikom citiranje zakonskih odredbi, tuženik ne navodi na koji propis se odnose citirane odredbe. Potom, kao i u točki 6. izreke osporavanog upravnog akta, tuženik se poziva na izvršenje plaćanja naloženog u točki 2. izreke, dok ista ne sadrži nikakav nalog za plaćanje i to u roku iz točke 4. izreke, a koja točka ne sadrži rok, sve pod prijetnjom ovrhe tužitelju kao poslodavcu. Ukazuje da je obrazloženje osporavanog upravnog akta nejasno i u dijelu, gdje tuženik navodi „predmetni poslodavac nije imenovanu radnicu prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka njenog rada dana 01. srpnja 2024.g., …“, budući da 1. srpnja 2024.g. tužitelj kao pravna osoba nije ni postojao, već je isti osnovan tek 28. ožujka 2025.g. upisom u sudski registar kod Trgovačkog suda u Rijeci. Nadalje, tužitelj ističe da je pobijanim upravnim aktom izdana pogrešna uputu o pravnom lijeku, dok u pogledu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja tužitelj ističe, da je tuženik pogrešno utvrdio dan 1. srpnja 2025.g. kao dan početka rada radnice ZI na poslovima pomoćne kuharice kod tužitelja kao poslodavca, da u konkretnom slučaju činjenično stanje nije utvrđeno neposrednim opažanjem više inspektorice rada kojim bi se jasno potvrdio neprijavljeni rad, niti je ZI zatečena u obavljanju poslova pomoćne kuharice, čime je od strane tuženika neosnovano postupljeno po članku 7. stavku 2. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. U svezi s tim navodi, da je ZI dana 1. srpnja 2025.g., sukladno dogovoru sa zakonskim zastupnikom i direktorom tužitelja, CI, došla na sastanak u Restoran ARGO radi dogovora o budućem zaposlenju na mjestu pomoćne kuharice, razgledavanja radnog mjesta, upoznavanje sa radom u kuhinji te upoznavanja sa budućim radnim zadacima, a nakon upoznavanja sa budućim radnim mjestom i radnim zadacima te usuglašavanja svih drugih bitnih odredbi ugovora o radu, ZI je dana 1. srpnja 2025.g. sklopila sa tužiteljem kao poslodavcem Ugovor o radu te je započela sa radom 2. srpnja 2025.g. kako je sadržano u odredbi čl. 5. Ugovora o radu, a što da je razvidno iz korespondencije putem sms poruka, kao i obračuna plaće, na temelju evidencije radnog vremena i izvršenog rada, izvršenog za razdoblje od 2. srpnja 2025.g. do 31. srpnja 2025.g. Također, tužitelj ističe da je i iz internog rasporeda rada (smjena) kod tužitelja za tjedan od 30. lipnja 2025.g. do 6. srpnja 2025.g. vidljivo da radnica ZI je raspoređena za rad tek sa danom 2. srpnja 2025.g.

3. Stoga je tužitelj u tužbenom zahtjevu predložio da se poništi osporavano rješenje tuženika od 8. rujna 2025., uz nadoknadu troška upravnoga spora.

4. Tužitelj je u podnescima zaprimljenim kod ovog Suda 26. studenog 2025. i 15. prosinca 2025. predložio da se odredi odgodni učinak tužbe sukladno članku 42. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj:36/2024, u nastavku teksta ZUS), na način da se odgodi izvršenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostava Bjelovar, KLASA: UP/I-116-02/25-01/408, URBROJ: 443-02-05-11-25-1 od 8. rujna 2025.), a o kojem prijedlogu tužitelja se tuženik nije posebno očitovao te je izvanraspravnim rješenjem ovog Suda od 29. prosinca 2025., odbijen prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe, iz razloga pobliže navedenih u obrazloženju citiranog rješenja, protiv kojeg rješenja je tužitelj 29. siječnja 2026. izjavio žalbu, koja je izvanraspravnim rješenjem Suda od 2. veljače 2026. otpremljena tuženiku na odgovor.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovog suda 27. studenoga 2025. odgovarajući na tužbene navode tužitelja, što će u nastavku presude biti detaljnije obrazloženo, u bitnome naveo, da u cijelosti ostaje kod svih navoda iznesenih u obrazloženju osporavanog rješenja pa je predložio da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

6. U ovom upravnom sporu 12. ožujka 2026. održano je ročište za raspravu u prisutnosti tužitelja osobno, a u odsutnosti uredno pozvane službene osobe tuženika na temelju članka 91. stavka 3. u svezi s člankom 89. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, u nastavku ZUS), čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima te činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje ovog upravnog spora. Na istom ročištu za raspravu tužitelj je u cijelosti ostao kod svih svojih navoda iznesenih u tijeku upravnog spora, a nakon čega je odbijen dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem zz tužitelja i predloženih svjedoka pobliže navedenih na stranci 4. tužbe, jer izvođenje istih nije bilo nužno niti odlučno za rješavanje ovog upravnog spora, dok je zz tužitelj pristupio osobno na ročište i očitovao se na zapisnik u svezi odlučnih činjenica bitnih za rješavanje ove upravne stvari. Na istom ročištu za raspravu izveden je dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka te je rasprava zaključena.

7. Nakon razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovaj sud je utvrdio, da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Odredbom članka 7. stavka 2. Zakona propisano je, da će nadležni inspektor u roku od 8 dana od dana utvrđivanja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. Zakona, rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, počevši od dana koji je Zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika, odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovog Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplate iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, a stavkom 3. istog članka Zakona propisano je, da ako se kod istog poslodavca, tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od 6 godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenog rada, ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor će postupiti u skladu s člankom 7. stavka 2. Zakona, pri čemu će iznos obveze uplate povećava na 6.630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika.

9. Odredbom članka 7. stavka 4. Zakona propisano je, da je poslodavac dužan naredbu iz točke 1. i 2. izreke rješenja izvršiti u roku od 3 dana od dana dostave rješenja.

10. Člankom 10. Zakona o radu („Narodne novine” br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. , 64/23.) propisano je, da se radni odnos zasniva ugovorom o radu.

11. Člankom 109. stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” broj 96/25.) izričito je propisano, da su obveznici dužni podatke o početku osiguranja za radnike dostaviti najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, odnosno u konkretnom slučaju rada radnice ZI, prije početka njenog rada 01. srpnja 2025. godine u 10:00sati, što tužitelj nije učinio, već je prijavu o početku osiguranja za radnicu ZI podnio dana 02. srpnja 2025. godine u 13:59:13 sati, dakle nakon početka rada imenovane radnice i dana 01. srpnja 2025. godine i 02. srpnja 2025. godine.

12. Nastavno, Zakon u članku 3. propisuje:

(1) Neprijavljeni rad definira se u užem i širem smislu.

(2) Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća slijedeće pojavne oblike:

1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili 2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili

3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili

4. zapošljavanije državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja. (3) Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na povećanu plaću i iz povećane plaće ili

2. isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.

(4) Neprijavljeni rad je zabranjen.

13. Dakle, iz odredbe članka 3. stavka 2. točke 1. proizlazi, da je neprijavljeni rad u užem smislu, rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća, između ostalog, obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada.

14. Naime, kao što je to gore već navedeno, člankom 7. Zakona propisano je: (1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao.

(2)Nadležni inspektor će u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika, odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

(3) Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor će postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka pri čemu se iznos obveze uplate povećava na 6630, 00 eura za svakog neprijavljenog radnika.

(4) Poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave rješenja iz stavaka 2. i. 3. ovoga članka podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje i uplatiti iznos iz stavka 2. odnosno stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki slijedeći put u razdoblju od šest godina od prvog utvrđenja činjenica neprijavljenoga rada u skladu s člankom 6. ovoga Zakona, nadležni inspektor će osim postupanja u skladu sa stavkom 3. ovoga članka usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru.

(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka ukinut će se u roku od tri dana od dana dostave dokaza nadležnom inspektoru o uplati iznosa iz stavka 3. ovoga članka, ali ne prije proteka 30 dana od zabrane obavljanja djelatnosti.

(7) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, bez donošenja rješenja o izvršenju.

(8) Poslodavac na kojeg se odnosi usmeno rješenje iz stavka 5. ovoga članka može pisanim putem, u skladu s posebnim propisom, zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u nazočnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete.

(9) Žalba protiv rješenja iz stavaka 2., 3. i 5. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(10) Izvršno rješenje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka dostavit de se nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje te nadležnom tijelu koje je ovlašteno za obračun poreza i doprinosa za obvezna osiguranja prema sjedištu poslodavca.

15. Naime, uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka, ovaj sud je utvrdio, da je 28. kolovoza 2025. godine viša inspektorica rada Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, obavila inspekcijski nadzor kod poslodavca BLUE ARGO d.o.o. [adresa], OIB: 94687975640, ovdje tužitelja, u poslovnom prostoru Restorana ARGO u [adresa], te je na temelju izvedenih dokaza i to izjave radnice ZI, izjave odgovorne osobe poslodavca i provjerom u evidenciji HZMO o osiguranim osobama po osnovi rada, utvrdila, da je tijekom inspekcijskog nadzora obavljenog u poslovnom prostoru Restorana ARGO, na adresi [adresa], koji posluje u sastavu poslodavca BLUE ARGO d.o.o. Novi [adresa], OIB: 94687975640, u obavljanju poslova pomoćne kuharice zatečena radnica ZI OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], čiji je identitet utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice], izdanu od Policijske postaje Crikvenica, koja je s radom na poslovima pomoćne kuharice kod predmetnog poslodavca, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, u nadziranom poslovnom prostoru započela dana 01. srpnja 2025. godine u 10:00 sati, što je utvrđeno temeljem iskaza radnice ZI, uvidom u evidenciju odrađenih sati koju je u postupku inspekcijskog nadzora predočila na uvid radnica ZI, uvidom u evidenciju radnog vremena radnice ZI za srpanj 2025. godine koju je na uvid dostavio poslodavac te izjave odgovorne osobe poslodavca.

16. Uvidom u evidenciju radnog vremena radnice ZI za mjesec srpanj 2025. godine, koju je na uvid dostavio poslodavac, ovdje tužitelj, utvrđeno je, da je za radnicu ZI u evidenciji radnog vremena evidentirano da je dana 01. srpnja 2025. godine početak rada bio u 10,00 sati, a završetak u 17,00 sati, kao i da je ta kolona u evidenciji prekrižena. U evidenciji odrađenih sati koju je tijekom inspekcijskog nadzora predočila na uvid radnica ZI za mjesec srpanj 2025. godine utvrđeno je, da da je imenovana radnica evidentirala za dan 01. srpanja 2025. godine da je radila u vremenu od 10,00-17,00 sati.

17. Utvrđeno je, da je u evidenciji radnog vremena za mjesec srpanj 2025. godine koju je na uvid dostavio tužitelj evidentirano da je radnica ZI s radom započela u 08,00 sati. Nadalje, na temelju dostavljenih dokaza o prijavi radnika na obvezno mirovinsko osiguranje u postupku inspekcijskog nadzora, uvidom u prijavu o početku osiguranja za radnicu ZI - eM-1P obrazac, utvrđeno je, da je za imenovanu radnicu podnesena prijava na obvezno mirovinsko osiguranje kod nadziranog poslodavca dana 02.07.2025. godine u 13:59:13 sati, s datumom stjecanja svojstva osiguranika 02.07.2025. godine.

18. Dakle, na temelju izvedenih dokaza, utvrđeno je, da predmetni poslodavac nije imenovanu radnicu prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka njenog rada dana 01. srpnja 2025. godine u 10,00 sati, a niti prije početka njenog rada dana 02. srpnja 2025. godine u 08,00 sati.

19. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 7. Zakona, viša inspektorica rada Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru je u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. Zakona, pravilno ovdje osporavanim rješenjem KLASA: UP/I-116- 02/25-01/408, URBROJ: 443-02-05-11-25-1 od 08. rujna 2025. godine, naložila tužitelju podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom KLASA: 116-02/25-01/4161, URBROJ: 443-02-05-14-25-1, od 28. kolovoza 2025. godine utvrđen kao početak rada radnika i uplatu iznosa od 2.650,00 eura za neprijavljenog radnika korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, a koji nalog je poslodavac bio dužan izvršiti u roku od tri dana od dana dostave rješenja.

20. Upravna mjera donesena temeljem Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, koji je lex specialis u odnosu na Zakon o Državnom inspektoratu, a kojim je u članku 3. definiran neprijavljen rad u užem smislu, kao rad koji nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja

u skladu s posebnim propisima, a člankom 7. istog Zakona propisano je, da će nadležni inspektor u roku od osam dana od utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz čl. 3. st. 2. točke 1. Zakona, rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s čl. 6 Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznos o 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, a što je i u konkretnom slučaju i učinjeno.

21. U svezi dokaza koje je tužitelj priložio uz tužbu na okolnost da je gore navedena radnica započela s radom 2. srpnja 2025., a ne 1. srpnja 2025., a kako je to utvrđeno u gore navedenom Zapisniku od 28. kolovoza 2025., ukazuje se tužitelju, da je isti sam na Zapisnik od 28. kolovoza 2025. kojeg je uredno potpisao bez primjedbi izjavio, da je ZI započela s radom 1. srpnja 2025., a kako je to ista sama iskazala prilikom davanja izjave na Zapisnik inspektorici rada.

22. Slijedom svega navedenog, a suprotno navodima tužitelja iz tužbe, tuženik je postupak inspekcijskog nadzora proveo temeljem važećih zakonskih propisa, pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje, a na takvo pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno je primijenio i materijalno pravo kada je donio ovdje osporavano rješenje.

23. Pogrešna uputa o pravnom lijeku i pogrešno navedena posljednja brojka na stranici prvoj obrazloženja osporavanog rješenja tuženika (1. srpnja 2024. umjesto 1. srpnja 2025.) ne utječe na drukčije rješenje ovog upravnog spora, jer se radi o grešci u pisanju koju će tuženik ispraviti donošenjem rješenja o ispravku sukladno čl . 104. ZUP- a.

24. Imajući u vidu sve dosada navedeno, na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Rijeci 19. ožujka 2026.

Sutkinja

Marija Renner Jakovljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Petru Tomljanoviću, odvjetniku u Senju, Silvija Strahimira Kranjčevića 3/d

- tuženiku Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru,

Bjelovar, Ivana Gundulića 1