Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-1489/2020-31

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Tihomir Luetić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika mldb. OD sina Z, nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Ivica Crnogaća, odvjetnik u Šibeniku, Ante Šupuka 5, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 4. veljače 2026. godine u nazočnosti tužitelja s punomoćnikom i privremenog zastupnika tuženika, a na ročištu objave odluke dana 19. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se u odnosu na tuženika da je tužitelj ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za 3/72 dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te je tuženik dužan trpjeti da tužitelj na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na svoje ime za 3/72 dijela, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika, u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužitelj ZD je u tužbi i na ročištima naveo da su u zemljišnoj knjizi Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao suvlasnici čest. br. 6651/1 upisani tužitelj za 69/72 dijela i tuženik za 3/72 dijela.

2. Međutim, stvarni vlasnik predmetne nekretnine jest tužitelj u cijelosti. Naime, tužitelj, uračunavajući posjed svojih prednika, već više od sto (100) godina nalazi se u nesmetanom posjedu navedene nekretnine, pri čemu njega i njegove pravne prednike tijekom tog razdoblja nitko nikada nije ometao u ostvarivanju tog prava.

3. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Privremeni zastupnik tuženika, mldb. CD protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

5. U odgovoru na tužbu je prvenstveno istaknuo da temeljem pravnih pravila o teretu dokazivanja, teret dokaza je na osobi tužitelja koji je u obvezi sudu predložiti dokaze, te dokazati titulus prava vlasništva kojeg isti tužbom traži.

6. Budući da je tuženik upisan kao nositelj prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, a koji upis prava vlasništva je proveden na za to zakonom propisani način, tuženik je legitimni nositelj predmetnog prava.

7. Tužitelj nije dostavio dokaze na okolnosti da bi tuženik ili njegov prednik raspolagao predmetnom nekretninom u korist tužitelja ili njegovog prednika odnosno nije dokazao nikakvo očitovanje volje navedenih osoba u korist tužitelja.

8. Iz sadržaja tužbe ne proizlazi da je tužitelj stekao pravo koje zahtijeva tužbom na način kako je to u tužbi navedeno, a osobito nije dokazao, pozivajući se na institut dosjelosti, da je ispunio sve zakonom propisane pretpostavke za takav način stjecanja. Naime, na tužitelju je teret dokaza glede kvalitete posjeda predmeta spora ako svoje pravo temelji na tom institutu.

9. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika RD dipl. ing. geod., pregledom skice mjesta očevida navedenog vještaka mjernika od 22.1.2025., neslužbene kopije izvoda iz katastarskog plana za predmetnu nekretninu Područnog ureda za katastar Šibenik, fotografije u crno bijeloj tehnici predmeta spora (x2 komada), neslužbene kopije e-izvatka iz zemljišne knjige ovog suda (Z.U. ranije Z. U. [broj ZK uloška]), preslike zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], e-kopije s Geoportala za predmetnu nekretninu, zbirke isprava ovog suda poslovni broj Z-2825/2008, Z-11763/2016 i Z- 6104/2018, rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-16936/2018 od 25.2.2019., saslušanjem svjedoka ŽD sina O, MD, HD pok. C i tužitelja ZD.

10. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

11. Tužbeni zahtjev je osnovan.

12. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje da je u odnosu na tuženika vlasnik za 3/72 dijela čest. br. 6651/1 K. O. [katastarska općina].

13. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora identificira kao čest. br. 6651/1 K. O. [katastarska općina] za cijelo, da se radi o dvorišnom prostoru koji se nalazi uz stambeni objekt tužitelja

- da se do predmetne nekretnine pristupa kroz nekretninu tužitelja

- da je nekretnina u potpunosti uređena i omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku betonskih zidova i zidom objekta na susjednoj nekretnini, izuzev jednog manjeg dijela gdje nekretnina graniči s nekretninom tužitelja

- da se na predmetu spora nalazi devet paleta cigle te vodomjerno okno za koje tužitelj navodi da služi za kuću pored predmeta spora, a navedena kuća nalazi se na čest. 6654/5, K. O. [katastarska općina], te je na mjestu spora zatečena gomila kamenja

- da je na očevidu tužitelj otvorio metalna vrata na ulazu u dvorište gdje se pristupa na predmet spora – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika RD, dipl. ing. geod. i pregledom skice mjesta spora navedenog vještaka od 22.1.2025. – list 33 i 34 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti ĆD pok. R (rođenog 1926., a umrlog 2007. godine) javna bilježnica mr.sc. Zoja Puljiz u Splitu kao sudska povjerenica Općinskog suda u Splitu, donijela 31. ožujka 2008. godine rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1911/07 UPP/OS-95/07 (koje je postalo pravomoćno 21.4.2008.) kojim su njegovim nasljednicima temeljem zakona i ustupa, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine položene u K. O. [katastarska općina], među kojima i predmetna nekretnina za 69/72 dijela, te pokretnine proglašeni supruga TD i sinovi ŽD i ZD, tužitelj za 1/3 dijela svaki glede predmetne nekretnine- (utvrđeno pregledom citiranog rješenja o nasljeđivanju koji se nalazi u zbirci isprava ovog suda broj Z-2829/2008 – list 54 do 57 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti TD pok. Ž (rođene 1937., a umrle 2016. godine) javni bilježnik Ante Šuško u Splitu, kao sudski povjerenik Općinskog suda u Splitu donio 26. rujna 2016. godine rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-2806/16 UPP/OS-64/16 (koje je postalo pravomoćno 21.10.2016.) kojim su njezinim nasljednicima temeljem zakona i ustupa, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine položene u K. O. [katastarska općina] među kojima i predmetna nekretnina za 1/3 dijela od 69/72 dijela, te pokretnine proglašeni sinovi ŽD i ZD, tužitelj za 1/2 dijela svaki glede predmetne nekretnine - (utvrđeno pregledom citiranog rješenja o nasljeđivanju koji se nalazi u zbirci isprava ovog suda broj Z- 11763/2016– list 61 do 65 spisa)

- da su AD i ZD (tužitelj) sklopili 25. travnja 2018. godine ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina. Ugovorne strane su suglasno ugovorile da tužitelju ZD u vlasništvo pripadaju između ostalih nekretnina i predmetna nekretnina (članak II ugovora) – (utvrđeno pregledom citiranog ugovora koji se nalazi u zbirci isprava ovog suda broj Z-6104/2018 – list 66 do 69 spisa)

- da je čest. br. 6651/1 K. O. [katastarska općina] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] (ranije Z. U. [broj ZK uloška]) pod nazivom Dočine u naravi oranica površine 228 m[2] , a kao suvlasnici su upisani mldb. BD sin Z za 3/72 dijela i ZD (tužitelj) za 69/72 dijela i to tužitelj temeljem rješenja ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela u Šibeniku broj Z-16936/2018 od 25. veljače 2019. i isprava koje se nalaze u zbirkama isprava ovog suda broj Z-11763/2016 i Z-6104/18 – (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda).

14. Svjedok ŽD, sin O, iskazao je da tužitelja poznaje od 2004. godine. Naveo je da je na predmetnom dvorišnom prostoru, kojim se pristupa njegovoj kući, viđao isključivo tužitelja. Istaknuo je da njegova majka LD živi u neposrednoj blizini tužitelja, pri čemu ih dijeli samo zid, zbog čega tužitelja viđa svakodnevno prilikom dolazaka kod majke. Naveo je da mu osoba imena BD nije poznata te da za istoga nikada nije čuo. U pogledu načina stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, svjedok je naveo da o tome nema saznanja, ali da na nekretnini viđa isključivo tužitelja. Nadalje je iskazao da predmetna nekretnina predstavlja ograđeni prostor s betonskim zidom prema njegovoj strani, na kojem se nalazi trava koju tužitelj redovito održava košnjom. U odnosu na fotografiju predmeta spora (list 37 spisa), naveo je da se njegova kuća nalazi s lijeve strane, kuća tužitelja s desne strane, te da je na fotografiji vidljiv rub kuće tužitelja. Također je naveo da je palete od cigle postavio tužitelj. Na kraju je istaknuo da nikada nije čuo da bi itko osporavao tužitelju pravo na predmetnu nekretninu. – (list 74 spisa).

15. Svjedokinja MD, rođena RD, iskazala je da joj je predmet spora poznat te da je isti oduvijek bio u vlasništvu pok. oca tužitelja, ĆD. Navela je da je tužitelj predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem od oca, ali da joj nije poznato kada je njegov otac preminuo. Istaknula je da joj osoba imena BD nije poznata. Nadalje je iskazala da se danas na predmetnoj nekretnini ne nalazi ništa, kao i da tužitelj ondje ne živi, već od rođenja živi u [adresa], dok se za života njegova pok. oca predmetna nekretnina obrađivala. Navela je da je palete s ciglama postavio tužitelj. Također je istaknula da je susjeda tužitelju, pri čemu se njezina kuća nalazi neposredno nasuprot njegovoj, te da je kuća tužitelja izgrađena još za života njegova pok. oca. Na kraju je navela da nikada nije čula da bi netko od trećih osoba osporavao tužitelju pravo na predmetnu nekretninu. – (list 75 spisa).

16. Svjedok ČD, sin pok. C, iskazao je da poznaje predmet spora te da se u naravi radi o vrtu koji kosi tužitelj, a koji na sjeveru graniči s njegovom nekretninom. Navodi da ne zna kako je tužitelj stekao vlasništvo predmetne nekretnine. Oca tužitelja poznavao je samo površno, budući da je bio dijete, te ne zna kada je preminuo. Istaknuo je da za osobu imena BD nikada nije čuo i ne zna tko je to. Što se tiče fotografije predmeta spora (list 37 spisa), svjedok je naveo da se tužiteljeva nekretnina nalazi s desne strane, gdje se vide obrisi, dok je njegova nekretnina smještena s lijeve strane, druga od puta. Ne zna tko je izgradio betonske zidove, ali pretpostavlja da ih je postavio tužiteljev otac i da oni postoje otkako je živ. Svjedok ne zna je li tužitelju netko osporavao vlasništvo predmetne nekretnine. Palete s ciglama nalaze se ondje oduvijek; svjedok pretpostavlja da ih je postavio tužiteljev otac. – (list 75 i 76 spisa)

17. Tužitelj ZD, sin pok. O, izjavio je u stranačkoj izjavi da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem nakon smrti oca ĆD, koji je preminuo 2007. godine. Navodi da je on, zajedno s obitelji, oduvijek koristio predmet spora. Dok su njegovi pok. roditelji bili živi, na predmetnoj nekretnini su sadili krumpir, kupus i drugo povrće.

Tuženik mu nije poznat te o njemu nema nikakvih saznanja. Istaknuo je da nije jedini nasljednik nakon očeve smrti: u vrijeme smrti oca, nasljednici su bili majka TD, brat AD i on. Majka TD je preminula 2016. godine, nakon čega su preostali nasljednici bili brat i on. Ugovorom o diobi udjela u nekretninama iz 2018. godine, suglasnički su podijelili imovinu, pri čemu je predmet spora pripao njemu u cijelosti, kao i kuća. Tužitelj navodi da, iako inače živi u [adresa], dolazi na predmet spora za godišnji odmor, duže i produljene vikende, otprilike svakih petnaest (15) dana. Otkad zna za sebe, roditelji su koristili predmet spora. Prije izgradnje nove kuće, na tom mjestu nalazila se stara kuća. Tijekom tog razdoblja, niti on niti njegovi prethodnici nikada nisu bili ometani u vlasničkom posjedu predmetne nekretnine od strane tuženika, njegovih prethodnika ili trećih osoba. Tužitelj je naveo da je blokove odnosno ciglene palete na predmetnoj nekretnini postavio on sam, nakon diobe s bratom AD. Kako se tuženik, kao suvlasnik, upisao u zemljišne knjige, njemu nije poznato. Predmetom spora ne koriste se niti jedan od susjeda. Betonski zid na fotografiji predmeta spora (list 37), s lijeve strane, koji ide od slijepog dijela do kraja parcele, izgradio je njegov pok. otac, dok je zid iza hrpe izgradio svjedok ČD, te je taj zid u njegovom vlasništvu. – (list 76 spisa).

18. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj temeljem valjana pravna osnova stekao vlasništvo predmetne nekretnine.

19. Valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

20. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

21. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

22. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

23. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997).

24. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu čim se ispune pretpostavke stjecanja putem dosjelosti pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki od kojih je prvenstvena ona, da stjecatelj ima posjed određene kvalitete i da posjed traje zakonom određeno vrijeme kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvu putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću, čime se činjenično stanje pretvara u pravno, kako je to regulirano odredbama iz članka 159. i 160. ZV-a.

25. U konkretnom, za razrješenje odnosa između stranaka bi se imalo primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa a prema stanju spisa i pozivanju stranaka na stjecanje preko svojih prednika, moglo bi se zaključivati da je u pitanju vrijeme u kojemu je važilo više pravnih režima pa tako pravna pravila bivšeg OGZ-a, zatim od 1. rujna 1980. godine je na snazi Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80., 36/90, "Narodne novine" 53/91., 91/96.), a nakon njega ZV, time što je u svakom režimu pored roka dosjelosti koji se mijenjao bilo nužno glede kvalitete da posjed bude savjestan, odnosno pošten.

26. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a imajući u vidu iskaze svjedoka ŽD, sina O, MD, rođene RD, i HD, sina pok. C (koje je sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio), u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora oduvijek bio u nesmetanom i vlasničkom posjedu obitelji AD: najprije pok. oca ĆD, a nakon njegove smrti tužitelja. Tužitelj redovito dolazi iz Splita i obavlja posjedovne čine. Utvrđeno je da predmetna nekretnina predstavlja ograđeni dvorišni prostor kuće tužitelja, da je pok. otac tužitelja za života na predmetnoj nekretnini sijao povrtne kulture te da nikada nitko, niti prednik tužitelja niti danas tužitelj, nije osporavao vlasništvo predmetne nekretnine. Također je utvrđeno da im BD, tuženik, nije poznat i da ga nikada nisu vidjeli.

27. Dalje je utvrđeno da je pok. otac tužitelja ĆD pok. R umro 2007. godine, a majka tužitelja TD ud. Ivana pok. Martina 2016. godine, a njihovim nasljednicima su utvrđeni sinovi AD i ZD. O (tužitelj) koji su 25. travnja 2018. godine izvršili razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina (temeljem ugovora), te je tužitelja dopala u vlasništvo predmetna nekretnina.

28. Slijedi dakle, da su se tužiteljevi prednici nalazili u kontinuiranom, samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine te da ih u tom posjedu nitko nije smetao niti polagao bilo kakva vlasnička prava na predmetnu nekretninu.

29. Da su prednici tužitelja sada pok. otac tužitelja ĆD i majka TD ud. O bili u kontinuiranom i poštenom neometanom posjedu predmeta spora do smrti, koji je posjed je nastavio nesmetano i kontinuirano tužitelj proizlazi i iz utvrđenja prilikom očevida i to činjenice da predmet spora u naravi predstavlja dvorišni prostori koji se nalazi uz stambeni objekt tužitelja, da se na ulazu u to dvorište nalaze metalna vrata, da je nekretnina u potpunosti uređena i omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku betonskih zidova i zidom objekta na susjednoj nekretnini, izuzev jednog manjeg dijela gdje nekretnina graniči s nekretninom tužitelja.

30. Za napomenuti je da je pok. otac tužitelja 1976. godine podnio kod ovog suda tužbu radi utvrđenja prava korištenja i uknjižbe za nekretnine u K. O. [katastarska općina], među kojima i za predmetnu nekretninu, koji postupak se vodio pod brojem P-561/76 i u kojem postupku je 7. ožujka 1979. godine donesena presuda na temelju priznanja i zbog izostanka pod brojem P-561/76 (utvrđeno pregledom preslike zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) jer ukazuje na činjenicu da su prednici tužitelja počeli posjedovati predmetnu nekretninu u vrijeme kada je bio na snazi OGZ čijim paragrafom 1468. je propisan rok od trideset (30) godina za stjecanje prava vlasništva nekretnina.

32. Kada je u vrijeme početka tijeka roka dosjelosti u konkretnom slučaju bio na snazi OGZ, a završetak tijeka roka za dosjelost završio je za vrijeme važenja ZV- a, tada stjecanje prava vlasništva temelju dosjelosti valja prosuđivati po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme isteka roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, dakle kada je pravo vlasništva stečeno.

33. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti se zahtijevao zakonit, pošten i istinit posjed s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od trideset (30) ili četrdeset (40) godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja.

34. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. ZOVO-a i u članku 159. ZV-a.

35. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

36. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari potrebno je da samostalni posjed te stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme, a ono počinje teći kada je posjednik stupio u samostalni posjed a završava s istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost, s tim da se sadašnjem posjedniku uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici (članak 160. stavak 1. i 2. ZV- a).

37. Pretpostavka savjesnosti (poštenja posjeda) radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću je ispunjena ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova i mora trajati čitavo vrijeme dosjelosti s tim da pravni učinci nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti.

38. Sukladno navedenim odredbama pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed, a posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, s tim da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

39. S obzirom na utvrđenja da su tužitelj i njegovi prednici nesmetano posjedovali u cijelosti predmet spora na naprijed navedeni način i s obzirom da je u njihovom posjedu svakako više od četrdeset godina, jer je pok. otac tužitelja ĆD stupio u posjed predmeta spora kao cjelini za vrijeme važenja OGZ-a, u konkretnom su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva, budući se ne radi o stvari na kojoj se ne bi moglo steći pravo vlasništva.

40. Također, imajući u vidu činjenicu da je pok. otac tužitelja ĆD pok. O rođen 1926., a umro 2007. godine u dobi od 81 godine, a pok. majka TD ud. O da je rođena 1937., a umrla 2016. godine u dobi od 79 godine u sklopu izloženog utvrđenja ovog suda ovaj sud je zaključio da su isti dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine.

41. Prema tome, tužitelj je pored osnove dosjelosti prava vlasništva predmetne nekretnine, istu stekao i nasljeđivanjem iza smrti svojih prednika, pok. roditelja: oca ĆD pok. R i majke TD ud. O (koji su vlasništvo istog stekli dosjelošću) sukladno odredbi članka 128. ZV-a i pravnim poslom - ugovorom o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina sa bratom DD pok. O (članak 115. ZV-a).

42. Kraj takva stanja stvari, navodi privremenog zastupnika tuženika izneseni u odgovoru na tužbu ne mogu se prihvatiti.

43. U odnosu na poštenje prednika tužitelja i samog tužitelja koje apostrofira privremeni zastupnik tuženika ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 3. ZV-a prema kojoj je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a stavkom 5. istog članka da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

44. Privremeni zastupnik ne osporava korištenje i posjed prednika tužitelja i danas tužitelja, ne tvrdi da bi njihov posjed bio stečen silom, prijevarom ili potajno, već osporava samostalnost ali isto ničim ne dokazuje. Isti ne osporava niti da bi prednici tuženika ili tuženik osobno se protivili posjedu tužitelja i njegovih prednika.

45. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

46. Kako tužitelj nije podnio zahtjev za nadoknadu parničnog troška, sud o istom nije odlučivao.

Šibenik, 19. ožujka 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24, 136/24).

DN-a:

- punomoćniku tužitelja, odvjetniku Tihomiru Luetiću

- privremenom zastupniku tuženika, odvjetniku Ivici Crnogaći