Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž Zk-291/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Arijane Bolanča, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja KL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Juliji Strmota, odvjetnici u Biogradu na Moru, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupanog po Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P-1778/2024-23 od 1. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 19. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P-1778/2024-23 od 1. listopada 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema kojem upisu je tužena uknjižena kao vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. kat. broj [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, površine 10171 m2, za cijelo, koji dio nekretnine je prikazan na skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću, dipl. ing. geod., od 29. svibnja 2025. godine, i označen žutom bojom te slovima A-B-C-D-E-F-A, površine 6891 m2.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, da po pravomoćnosti ove presude i parcelacijskog elaborata koji će biti izrađen na temelju ove Presude te skice sudskog očevida izrađene od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića, dipl. ing. geod. od 29. svibnja 2025. godine, izvrši ispravak upisa prava vlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na dijelu nekretnine označene kao čest. kat. broj [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, površine 10171 m2, koji dio nekretnine je prikazan na skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću, dipl. ing. geod., od 29. svibnja 2025. godine, i označen žutom bojom te slovima A-B-C-D-E-F- A, površine 6891 m2, na način da briše upis prava vlasništva tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, uz istovremeni upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužitelju KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.353,09 EUR (dvijetisućetristopedesettri eura i devet centi), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2025., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova, kao neosnovan."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je ispravak upisa u zemljišnoj knjizi za realni dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Frani Vlatkoviću, dipl. ing. geod. od 29. svibnja 2025. označen žutom bojom te slovima A-B-C-D-E-F-A, površine 6891 m2, uknjižene kao vlasništvo tuženika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetnog realnog dijela nekretnine upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika. Ujedno postavljen je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnog realnog dijela nekretnine.

6. Među parničnim stranaka nije sporno da je tuženik upisan suvlasnikom predmetne nekretnine za 493/793 dijela u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Međutim, sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, primjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Uvidom u zapisnik sačinjen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/1274 od 19. srpnja 2017. razvidno je da predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 673222 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženo kao Općenarodna imovina, organ upravljanja MNO Raštane za cijelo, a u kojem postupku je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo.

9. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja KL podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-24247/2024, Z-24313/2019 proizlazi da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja.

10. Nadalje, uvidom u popisni list broj 749 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je KL, ovdje tužitelj upisan kao posjednik predmetne nekretnine s površinom od 10171 m2.

11. Prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, poslovnog broja: O-133/06 UPP/OS-174/06 od 23. travnja 2007. proizlazi da su kao nasljednici pok. EL rođenog 1928., a umrlog 2006. proglašeni zakonski nasljednici: KLC, KL i CL. Uvidom u predmetno rješenje razvidno je da u ostavinsku imovinu pok. ostavitelja nije uvrštena predmetna nekretnina. Uvidom u pravomoćno rješenje Općinskog suda u Zadru, posl.br. O-181/09 od 28. siječnja 2010. proizlazi da je prihvaćen prigovor CL te je djelomično ukinuto prednje rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika od 23. travnja 2007.

12. Na temelju očevida na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao dio nekretnine oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to sjeverni dio predmetne nekretnine koji je većim dijelom ograđen plotom, a manjim dijelom suhozidom. Neposrednim opažanjem utvrđeno je da su u istočnom dijelu predmeta spora vidljivi ostaci nekadašnjih maslina za koje zamjenica punomoćnice tužitelja navodi da su bile zapaljene, a da sada iz istih rastu nove masline, a vidljiva je i jedna stara maslina. Ostatak nekretnine u naravi predstavlja pašnjak obrastao travom.

13. Vještak mjerničke struke Frane Vlatković, dipl.ing.geod. je sačinio skicu sudskog očevida na kojoj je žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-A označio predmetnu nekretninu.

14. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno da proizlazi da je u tom postupku tuženik neosnovano upisan vlasnikom na predmetnoj nekretnini.

15. Prema odredbi članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZV-a, odnosno 40 godina.

16. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud zaključuje da su tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetnog realnog dijela nekretnine jer su posjed vršili samostalno jer su tom nekretninom gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa imaju razloga osnovano vjerovati i da posjed vrše kao vlasnici.

17. S obzirom na sve naprijed navedeno iz materijalnih i personalnih dokaza prvostupanjski sud utvrđuje da je predmetna nekretnina, u cijelosti uživana po prednicima tužitelja, nekretninu je najranije koristio djed tužitelja pok. K

„ CL, na način da je istu dijelom koristio za obrađivanje, a dijelom za ispašu blaga, a zatim na isti način otac tužitelja pok. EL, pok. K koji je rođen 1928., a umro 2006., a potom tužitelj KL kojeg je nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornog dijela nekretnine, jasno omeđenog od susjednih nekretnina koji je u cijelosti uživan po prednicima tužitelja još počevši od uživanja njegovog pradjeda E, nastavno na uživanje djeda pok. GL, a zatim oca pok. EL (koji je rođen 1928. godine), pa je protekao četrdesetogodišnji rok za dosjelost.

18. Prvostupanjski sud ističe da je pogrešan pravni stav tuženika koji je iznio u odgovoru na tužbu navodeći da bi u tužbi za ispravak tužitelj trebao prije svega dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na navedenoj nekretnini pogrešan odnosno da je sud nepravilno upisao tuženicu te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Predmet ove parnice nije tužba radi ispravka pogrešnog upisa u smislu odredbe članka 135. stavka 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, u daljnjem tekstu: ZZK), već tužba za ispravak u smislu odredbe članka 205. ZZK-a, koja se može podnijeti u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku. Stoga pogrešan je stav tuženika da je tužitelj u konkretnom slučaju, prije svega, trebao dokazati da je sud nepravilno upisao tuženicu kao su vlasnicu predmetne nekretnine i da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa jer se u parničnom postupku pokrenutom tužbom za ispravak izvode svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a sud donosi odluku na temelju svih izvedenih dokaza. Tužba za ispravak kojom se zahtjeva brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku bit će osnovana ako parnični sud utvrdi da je na temelju odluke suda o prijavi ili prigovoru proveden upis za koji nisu bile ispunjene sve pretpostavke pa se zbog toga zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog pravnog stanja nekretnine, a što je sud u konkretnom slučaju, na temelju naprijed izvedenih dokaza našao utvrđenim.

19. Radi toga prvostupanjski sud pravilno smatra osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženika te upis prava vlasništva na svoje ime s obzirom da se pogrešan upis sastoji u činjenici da tuženik nije suvlasnik predmetne nekretnine, niti je on to bio u trenutku obnove zemljišne knjige. U ispravnom postupku se nisu raspravljale činjenice niti su uzete u obzir odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenih knjižnih prava, pa kako se zemljišnoknjižno stanje u konkretnom slučaju razlikuje od stvarnog stanja na spornoj nekretnini, tužbeni zahtjev tužitelja je prihvaćen kao osnovan. Radi toga prvostupanjski sud nije odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu.

20. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23), tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.353,09 eura sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

21. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a

22. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 19. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović