Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž Zk-313/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Arijane Bolanča, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja JG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Galešiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupanog po Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P- 1818/2024-28 od 21. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 19 ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P-1818/2024-28 od 21. listopada 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Ispravlja se upis prava suvlasništva na ime Republike Hrvatske za ½ dijela određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisniku broj Z- 10211/2015/990 od dana 17. ožujka 2017 godine u odnosu na kat [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ZK ulošku broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], na način da se suvlasnikom nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake [adresa], maslinik površine 377 m2, oranica površine 639 m2, maslinik površine 563 m2, ukupne površine 1579 m2, upiše tužitelj JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za ½ dijela uz istovremeno brisanje toga prava sa imena upisanog tuženika, sve u roku 15 dana.

II. Ispravlja se upis prava suvlasništva na ime Republike Hrvatske za 1505/4005 dijela određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisniku broj Z-10211/2015/993 od dana 17. ožujka 2017. godine u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ZK ulošku broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], na način da se suvlasnikom nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake [adresa], pašnjak, ukupne površine 4005m2, upiše tužitelj JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 1505/4005 dijela uz istovremeno brisanje toga prava sa imena upisanog tuženika, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužitelju JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.776,55 ( tisućusedamstosedamdesetšest eura i pedesetpet centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. listopada 2025., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

2.Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik, pobijajući presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za ispravak upisa u zemljišnoj knjizi za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], uknjižene kao suvlasništvo Republike Hrvatske i tužitelja JG u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetnih nekretnina upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.

6. Među parničnim stranaka nije sporno da je tuženik upisan suvlasnikom predmetnih nekretnina i to na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, a na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 1505/4005 dijela, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Sporno je treba li ispraviti upise na predmetnim nekretninama koji su provedeni u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Na temelju uvida u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja JG podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-25477/2024 (Z-23116/2019) utvrđeno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

9. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja JG podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-25474/2024 (Z-23113/2019) utvrđeno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

10. Iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-10211/2015/990 proizlazi da nekretnina oznake [katastarska čestica], u naravi maslinik i oranica površine 1579 m2 odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 1672 m2 s uknjiženim pravom vlasništva u korist VG. J za 36/160 dijela i dr., dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 77729 m2 i dijelu kat. čest. [katastarska čestica] površine 10487 m2, obje upisane kao Općenarodna imovina, organ upravljanja MNO Raštane.

11. Na temelju zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-10211/2015/993 proizlazi da nekretnina oznake [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 2080 m2, odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], površine 965626 m2 s uknjiženim pravom vlasništva u korist Republike Hrvatske.

12. Uvidom u rješenje Općinskog suda Biograd na Moru posl. br. O-45/93 od 16. studenog 1993. utvrđeno je da je tim rješenjem odlučeno da se neće raspravljati ostavina iza umrlog JGŽ, rođenog 1902., a umrlog 1985. jer je ostavitelj za života cjelokupnu svoju imovinu razdijelio na svoje sinove pa da u trenutku smrti nije bio vlasnikom nekretnina.

13. Očevidom na licu mjesta vještak mjernik je predmetne nekretnine identificirao kao [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja maslinik i oranicu, omeđenu sa svih strana kolcima, suhozidima i plotovima, dok druga nekretnina predstavlja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi pašnjak, omeđen sa svih strana suhozidima i plotom. Vještak je naveo da su obje predmetne nekretnine na isti način ograđene i prije 1968. što je vidljivo iz avionske snimke iz 1968. Vještak mjerničke struke je sačinio skice sudskog očevida na kojima je žutom bojom označio predmetne nekretnine, a sačinjenim skicama je priložio ortofoto snimku iz 1968. iz kojih je razvidno da su utužene nekretnine u istim gabaritima tj. istog oblika.

14. Prema odredbi članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZV-a, odnosno 40 godina.

15. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno da je u tom postupku tuženik neosnovano upisan na predmetnim nekretninama.

16. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud zaključuje da su tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetnih nekretnina jer su posjed vršili samostalno jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa imaju razloga osnovano vjerovati i da posjed vrše kao vlasnici.

17. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka BG (rođen 1965.), FG (rođen 1955.) i EG ( rođenog 1950.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetnih nekretnina koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su sva trojica svjedoka mještani [adresa], male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani, da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično. Sva trojica svjedoka iskazala su da su dvije predmetne nekretnine naziva "[adresa] i jedna naziva "[adresa] od davnina u obitelji EG, koje da je tužitelj stekao od oca pok. VGŽ ( kojeg su u mjestu poznavali pod nadimkom V), koji je "Vrtlinu" koristio za obrađivanje sadnjom raznih povrtlarskih kultura, a poslije da je JG zasadio masline koje i danas održava, dok je „[adresa] koristio za ispašu blaga, jednako kao i danas tužitelj. Identično su iskazivali navodeći da su predmetne nekretnine oduvijek ograđene odnosno da su jasno definirane njihove granice i to plotovima i suhozidima i to otkad pamte na jednak način. Nadalje, sva trojica svjedoka su navela da konačno predmetnu nekretninu danas posjeduje tužitelj koji danas na predmetnoj nekretnini zvanoj "[adresa] ima maslinik koji obrađuje i održava, a drugu nekretninu „[adresa] koristi kao i njegov otac odnosno za ispašu blaga te da o njihovim saznanjima nikad unutar same obitelji VGŽ nije bilo spora u pogledu predmetnih nekretnina niti bi ih netko treći u tome ometao.

18. Polazeći od svega navedenog, iz izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su predmetne nekretnine u cijelosti uživane po prednicima tužitelja, nekretninu je koristio još najkasnije otac tužitelja pok. VGŽ koji je rođen 1902., a umro 1985. (kako to proizlazi iz rješenja posl.br. O- 45/93 od 16. studenog 1993.) na način da je kat. čest. [katastarska čestica] zv. [adresa] obrađivao sadeći poljoprivredne kulture, dok je kat. čest. [katastarska čestica] zvana [adresa] koristio za ispašu blaga, a potom njegov sin ovdje tužitelj JG ( rođen 1947.) na jednak način, a pored toga isti na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] drži maslinik o čemu su svjedočili svi saslušani svjedoci, a ujedno je prvostupanjski sud neposrednim opažanjem zatekao nasade maslina, a kojeg nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina koje su jasno omeđene od susjednih nekretnina, a takvo stanje je nepromijenjeno jer je to prvostupanjski sud utvrdio očevidom na licu mjestu i vještačenjem da su nekretnine ograđena sa svih strana suhozidima, međašnim oznakama, plotom, što je razvidno iz orto foto snimki iz 1968., što su suglasno potvrdili svi saslušani svjedoci. Radi toga su predmetne nekretnine najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i to ranije od tužiteljevog oca pok. VGŽ te su se iste dalje prenosile unutar obitelji sve do tužitelja te je protekao četrdesetogodišnji rok dosjelosti i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj i putem svojih pravnih prednika dosjelošću stekao pravo vlasništva.

19. S obzirom na sve naprijed navedeno pogrešan je pravni stav tuženika da bi u tužbi za ispravak tužitelj trebao prije svega dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na navedenim nekretninama pogrešan odnosno da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetnih nekretnina te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Predmet ovog postupka nije tužba radi ispravka pogrešnog upisa u smislu odredbe članka 135. stavka 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19., dalje u tekstu: ZZK), već tužba za ispravak u smislu odredbe članka 205. ZZK-a, koja se može podnijeti u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku. Radi toga je pogrešan je stav tuženika da je tužitelj u konkretnom slučaju, prije svega, trebao dokazati da je sud nepravilno upisao tuženika kao vlasnika predmetnih nekretnina i da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa jer se u parničnom postupku pokrenutom tužbom za ispravak izvode svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a sud donosi odluku na temelju svih izvedenih dokaza. Tužba za ispravak kojom se zahtjeva brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku bit će osnovana ako parnični sud utvrdi da je na temelju odluke suda o prijavi ili prigovoru proveden upis za koji nisu bile ispunjene sve pretpostavke pa se zbog toga zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog pravnog stanja nekretnine, a što je sud u konkretnom slučaju, na temelju naprijed izvedenih dokaza našao utvrđenim.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva ispravak pogrešnog upisa određenog u korist tuženika te upis prava suvlasništva na svoje ime jer se pogrešan upis sastoji u činjenici da tuženik nije suvlasnik predmetnih nekretnina, niti je to bio u trenutku obnove zemljišne knjige. Naime, sud u ispravnom postupku nije raspravljao činjenice i odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenih knjižnih prava, pa kako se zemljišnoknjižno stanje u konkretnom slučaju razlikuje od stvarnog stanja na spornim nekretninama, to je tužbeni zahtjev tužitelja prihvaćen kao osnovan.

21. Na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.776,55 eura sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

22. Žalbeni razlozi i navodi tuženika su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a 23. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 19. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović