REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Trg pobjede 13
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Pn-47/2019-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
P R E S U D A
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Anđeli Bionda Martić, u parničnom postupku, u pravnoj stvari tužitelja UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Petru Krnić, OIB: [osobni identifikacijski broj] odvjetniku iz Slavonskog Broda, Mažuranićeva 11, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, iz Zagreba, Listopadska 2, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., odvjetnicima u Pisarnici u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 26. siječnja 2026. u nazočnosti tužitelja ĐR osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja ČR, odvjetničkog vježbenika u odvjetničkom uredu Petra Krnića, odvjetnika u Slavonskom Brodu i punomoćnika tuženika Ivice Šimundića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Pisarnica u Osijeku, nakon javne objave, 18. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I Utvrđuje se da je podneskom od 29. travnja 2019. tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev za iznos od 2.276.20 EUR (17.150,00 kuna).
II Tužitelj ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],oslobođen je plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku.
i
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:
"Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb (OIB: 94472454976), Listopadska 2., 10000 Zagreb, dužan je tužitelj UR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], J. [adresa]., na ime naknade štete isplatiti iznos od 100.766,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do konačne isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje je prethodno tekućem polugodištu uvećano za tri postotna boda, kao i naknaditi troškove ovog parničnog postupka koliko isti budu iznosili, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja Iº pretpostavljaju pa do konačne isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodno tekućem polugodištu uvećano za tri postotna boda, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, iz Zagreba, Listopadska 2, da tužitelju UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 165,90 EUR (jednu stotinu šezdeset i pet eura i devedeset centi), u roku 15 dana.
III Nalaže se tužitelju UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženiku Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, iz Zagreba, Listopadska 2 naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 2.656,25 EUR (dvije tisuće šest stotina pedeset i šest eura i dvadeset i pet centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 18. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika, Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, iz Zagreba, Listopadska 2, za više zatraženi, preko dosuđenog, iznos od 468,75 EUR (četiri stotine šezdeset osam eura i sedamdeset pet centi), na ime troškova parničnog postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je sudu podnio tužbu radi isplate osiguranine u iznosu od 117.915,71 kunu.
1.1. Tužitelj je u tužbi naveo kako je on kod tuženika osigurao nekretnine policom osiguranja broj: [broj police osiguranja] do iznosa od 1.300.000,00 kuna, a stvari u kućanstvu do iznosa od 250.000,00 kuna za rizike, koji su pobliže navedeni u polici isključivo izlijevanje vode i drugih tekućina. Nadalje, naveo je kako se 5. svibnja 2018. dogodila poplava, uslijed čega je voda ušla u dijelove kuće, koji su poplavljeni te voda uništila unutrašnjost kuće i stvari koje su bile u kući. S tim u svezi naveo je kako je on odmah pozvao tuženika da izvrši očevid na licu mjesta, odnosno da dokumentiraju oštećenja i odobre popravak, odnosno sanaciju oštećenja, slijedom čega je tuženik 8. svibnja 2018., a temeljem odštetnog zahtjeva, tužitelju izdao obavijest broj: 1883 0832 0028.
1.2. Tužitelj je, nadalje, naveo kako je nakon izvršenog očevida tuženik odobrio tužitelju sanaciju i popravak kuće te su svakodnevno pratili sanaciju oštećenih dijelova kuće te su to fotografirali i dokumentirali. S tim u svezi naveo je da je tijekom trajanja sanacije tuženik iz nepoznatog razloga prekinuo kontrolu popravka, odustao je o daljnjih dolazaka, a pri tome tužitelju u pisanoj formi nije izdao obavijest, u otvorenom zakonskom roku, priznaje li nastalu štetu.
1.2. Tužitelj je naveo kako je predmetnom štetnom događaju kod njega došlo do oštećenja dijelova kućanstva koje je trebalo strojno prati, a koja usluga iznosi 7.110,01 kunu. Nadalje, naveo je kako mu je za potrebe sanacije oštećenja kuće, odnosno za građevinske radove, potrebno 90.805,70 kuna, a kako bi kuću doveo u prijašnje stanje. Tužitelj je, također, naveo i kako su mu u kući oštećeni: bušilica Metabo ACCU tip BS 9,6 V, bušilica Makita ACCU 12V, bušilica Bosch GSR-6-40 TE, aparat za zavarivanje Gorenje Varstroj tip VAREX 160/180 MT. S tim u svezi naveo je kako se oštećeni aparati ne mogu popraviti, a vrijednost navedenih aparata iznosi 20.000,00 kuna. Zaključno, tužitelj je naveo kako mu tuženik u otvorenom zakonskom roku nije dao svoje očitovanje, odnosno nije mu platio nastalu štetu, slijedom čega je tužitelj podnio tužbu u konkretnoj pravnoj stvari.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik je priznao pasivnu legitimaciju kao i činjenicu da je tuženik s tužiteljem imao sklopljenu policu osiguranja imovine broj: 89068300001974. Nadalje, naveo je kako su predmetnom policom osigurani interesi građevina i pokretnina. U odnosu na građevine navedeno je da polica odnosi na stambenu kuću sa pomoćnim i ostalim pripadajućim građevinama, podrum sređen za život. Korisna/obračunska površina: 300 m2. Načina gradnje: zidana, stalno nastanjen objekt, svota osiguranja 1.300.000,00 kuna, premija 1.420,03 kuna. U odnosu na pokretnine navedeno je stvari kućanstva u stambenoj kući za stalno stanovanje, uključujući i stvari kućanstva u pomoćnim građevinama, svota osiguranja 250.000,00 kuna, premija 484,43 kune. Ukupna premija iznosi 1.904,46 kuna. Osnovni ugovoreni rizici: požar, eksplozija (i implozija), oluja, udar munje (Drirektni), tuča (grad), poplava, dok za elementarne nepogode (osim oluje) nema naznake da je ugovorena. Nadalje, navedeno je da za svaki osigurani interes, pojedinačno na svotu apsolutnog prvog rizika od 15.000,00 kuna.
Tuženik nije osporavao činjenicu da se 5. svibnja 2018. dogodio osigurani rizik poplave. S tim u svezi tuženik je naveo kako iz predmetne police osiguranja rizik poplave je ugovore na svotu apsolutnog prvog rizika od 15.000,00 kuna za građevinski dio i 15.000,00 kuna za pokretnine slijedom čega osiguranik ima pravo na naknadu štete do ukupnog maksimalnog iznosa od 30.000,00 kuna. S tim u svezi tuženik je naveo kako on osporava tužiteljeve navode da je osigurana svota za rizik poplave za građevinu u iznosu od 1.300.000,00 kuna, a za pokretnine 250.000,00 kuna sukladno polici osiguranja imovine broj: 89068300001974. Tuženik nije osporavao da se u konkretnoj pravnoj stvari radi o ugovornom osiguranju između ugovaratelja osiguranja
– osiguratelja Adriatic osiguranje d.o.o. i osiguranika ĐR, a što proizlazi iz police osiguranja imovine broj: 89068300001974. U svezi s tim tuženik je naveo kako se sklapanjem police osiguranja zasniva obveznopravni odnos, pa stoga ugovor o osiguranju pripada u obveze ugovornog prava. Naveo je kako sklapanjem ugovora nastaje obveza ispunjenja ugovorom predviđenih činidbi uzajamno za obje ugovorne stranke. Tuženik je naveo i kako su sastavni dio police osiguranja imovine broj: 89068300001974, MASTER opći uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine. S tim u svezi tuženik je naveo kako se u predmetnim Uvjetima ugovorne strane regulirale svoja prava i obveze iz navedenog ugovora o osiguranju te je dužnost u obveza ugovornih strana da se pridržavaju navedenih uvjeta. Nadalje, naveo je kako su uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora o osiguranju, stoga sklapanjem ugovora o osiguranju, uvjeti osiguranja postaju dijelom njegova sadržaja. Tuženik je naveo kako pravo osiguranja u tom pogledu, uz opće pretpostavke prema pravilima obveznom prava, obveznim odredbama dodatno osigurava takvu pravnu posljedicu. Tuženik je u tom pogledu naveo i kako su s obzirom na činjenicu da su opći uvjeti sastavni dio ugovora, oni pravno vrelo, dok je ugovor strana o poslu osiguranja osnovno pravno vrelo tog pravnog odnosa. Tuženik se u prilog svojim navodima pozvao i na sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev-1419/00 od 23. listopada 2003., Gzz-136/04 od 19. siječnja 2005.
2.1.S tim u svezi tuženik je naveo i kako s obzirom na činjenicu da sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske navodi da su uvjeti osiguranja sastavni dio ugovora o osiguranju, smatra da se u konkretnoj pravnoj stvari trebaju primijeniti MASTER opći uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine. S tim u svezi naveo je kako je u točki Q 10.1.a MASTER Općih uvjeta ta osiguranje od požara i drugih osiguranja imovine, koja točka se odnosi na utvrđenje i isplatu osiguranine, navedeno osiguranje na apsolutni prvi rizik, a što podrazumijeva da se osiguratelj izričito obveže da će naknaditi štetu do visine određenog iznosa, bez obzira na vrijednost osigurane stvari. Kao primjer tuženik navodi slučaj u kojemu osigurana stvar vrijedi 100.000,00 kuna, a osiguratelj se obveže da će naknaditi svaku štetu koja na toj stvari nastane do iznosa od 50.000,00 kuna. Ukoliko nastala šteta iznosi na primjer 80.000,00 kuna osiguratelj je dužan platiti 50.000,00 kuna, kao krajnju granicu svoje obveze. S tim u svezi tuženik je opetovano naveo kako prema predmetnoj polici osiguranja imovine rizik poplave je ugovoren na svotu apsolutnog prvog rizika od 15.000,00 kuna za građevinski dio i 15.000,00 kuna za pokretnine slijedom čega osiguranik ima pravo na naknadu štete do ukupnog maksimalnog iznosa od 30.000,00 kuna.
2.2. Tuženik je naveo kako je on tužitelju, sukladno polici osiguranja imovine broj: 889068300001974 i MASTER općih uvjeta za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine tužitelju 8. travnja 2019. na račun punomoćnika odvjetnika Petra Krnića, isplatio: za osigurani interes I – građevinu, iznos od 15.000,00 kuna, a koji iznos predstavlja gornju granicu obveze osiguratelja koju je on dužan isplatiti za osigurani interes I- građevinu sukladno predmetnoj polici osiguranja. S tim u svezi tuženik je naveo kako on osporava isplatu osiguranine preko navedenog iznosa. Za osigurani interes II- pokretnine, tuženik je tužitelju isplatio iznos od 2.150,00 kuna, a iznos osiguranine preko navedenog tuženik je osporavao. Tuženik je naveo kako su kod pokretnina dostavljene nerealne ponude za čišćenje kompletnog prostora (pranje prozora i okvira) u iznosu od 7.110,01 kuna. Nadalje, naveo je da je u pogledu oštećene bušilice Metabo ACCU tip BS 9,6 V, bušilice Makita ACCU 12 V, bušilice BOSCH GSR 6-40 TE, aparata za zavarivanje Gorenje Varstroj tip VAREX 160/180 MT, koji se ne mogu popraviti, a za koje je tužitelj kao vrijednost naznačio iznos veći od 20.000,00 kuna, tužitelj više puta upozoren da procjenitelja obvezno zove na defektažu kada ručni alat bude demontiran kod servisera, a što tužitelj nije učinio, nego je samo dostavio zapisnik od servisera. S tim u svezi naveo je da s obzirom da tužitelj nije pozvao tuženikova procjenitelja na defektažu ručnog alata, tuženik osporava da bi predmetni alat bio oštećen u predmetnom štetnom događaju. Tuženik je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.
3. Podneskom od 29. travnja 2019. tužitelj se očitovao na navode tuženikova odgovora na tužbu te je osporavao značenje police osiguranja na način kako je to prikazao tuženik. S tim u svezi tužitelj je naveo kako je on uz odgovor na tužbu prvi puta primio MATER opće uvjete za osiguranje od požara i drugih osiguranja imovine. Tužitelj je naveo kako je on osigurao stambenu kuću od 300 m2 i sve pokretnine u kući do svote osiguranja 1.300.000,00 kuna, pokretnine u kući na 250.000,00 kuna, uključujući osnovne i dopunske rizike. S tim u svezi naveo je kako prilikom zaključenja predmetne police osiguranja od strane ovlaštene osobe tuženika, tužitelju nije niti usmeno niti pismeno prezentirano da je osigurana svota de facto „prevara“ tj. da tužitelj uopće nije osigurao svoju kuću na iznos od 1.300.000,00 kuna, niti svoje pokretnine za iznos od 250.000,00 kuna, već da bi to iznosilo svega 15.000,00 kuna, kako je tuženik naveo u odgovoru na tužbu. S tim u svezi naveo je da tužitelj pod tim uvjetima, ako bi oni zaista značili kako to piše u uvjetima osiguranja, kod tuženika, nikada ne bi osigurao svoje stvari nego bi to učinio kod drugog osiguratelja. Tužitelj je naveo kako je do ponude za zaključenje police osiguranja došlo na inicijativu tuženikova zaposlenika RR, tadašnjeg tužiteljeva prijatelja u kojega je tužitelj imao neograničeno povjerenje te razgovori u vezi osiguranja nisu vođeni u službenim prostorijama osiguranja nego se tužitelj sa zaposlenikom tuženika nalazio u caffe baru Eurobrod u [adresa], gdje je tužitelju zaposlenik tuženika RR prezentirao ponudu osiguranja slijedećim riječima: „Ovo ti je sada najjača polica od svih koje si do sada imao, te je tom policom obuhvaćena cjelokupna nepokretna i pokretna imovina u punoj vrijednosti i bez odbitaka za franžizu i amortizaciju.“ S tim u svezi tužitelj je naveo kako je on, s obzirom na neograničeno povjerenje koje je imao u RR, prihvatio zaključenje takve police, ali mu tom prilikom, a niti kasnije, nisu dostavljeni MASTER opći uvjeti tuženika, niti je tužitelj znao da oni postoje, odnosno nije znao da ti uvjeti isključuju njegova prava koja su navedena po točkom I i II predmetne police. U tom pogledu naveo je da on nije nigdje potpisao primitak navedenih uvjeta niti su mu oni stvarno predani. Tužitelj je naveo da očekuje da će navedeno potvrditi RR, a u suprotnom smatra da se radi o kaznenom dijelu prijevare iz članka 236. KZ, te će u tom slučaju tužitelj protiv RR podnijeti kaznenu prijavu za prijevaru uz traženje poligrafskog ispitivanja. Također, naveo je ukoliko je ugostiteljski objekt Eurobrod, u dijelu caffe bara dana 5. svibnja 2018. bio pod video nadzorom da je potrebno pribaviti video snimak iz kojeg će biti razvidno da RR nije tužitelju uručio predmetne opće uvjete.
3.1. Tužitelj je naveo kako je on u vezi štetnog događaja od 5. svibnja 2018. tuženiku dostavio odštetni zahtjev, na koji se tuženik oglušio, stoga je tužitelj 28. veljače 2019. podnio tužbu u konkretnoj pravnoj stvari, a nakon podizanja tužbe tuženik je 18. ožujka 2019. punomoćniku tužitelja dostavio pismeni u kojem je naveo da je tužbeni zahtjev pravno osnovan do iznosa od 17.150,00 kuna, a koji iznos je tuženik nesporno isplatio. S tim u svezi tužitelj je naveo kako on zbog nesporne uplate djelomično povlači tužbeni zahtjev s iznos od 117.916,00 kuna na iznos od 100.766,00 kuna pri čemu u odnosu na nesporno plaćeni iznos potražuje trošak zastupanja od 1.000,00 kuna i PDV od 250,00 kuna, odnosno ukupno 1.250,00 kuna.
4. Na pripremnom ročištu održanom kod ovoga suda 7. studenog 2019. tuženik je osporavao tužiteljeve navode iz podneska od 29. travnja 2019., navodeći da su isti netočni. U tom smislu naveo je da je tužitelj kao ugovaratelj osiguranja upoznat sa sadržajem police osiguranja imovine broj: 89068300001974 te da je primio uvjete i policu osiguranja. S tim u svezi tuženik je naveo kako je primitak istih tužitelj potvrdio svojim potpisom na navedenoj polici, stoga je tuženik naveo kako su netočni činjenični navodi iz tužbe i podneska tužitelja da tužitelj nije upoznat sa sadržajem police, i da nije znao točno njeno značenje, jer na navedenoj polici točno i pregledno stoji koji je osigurani interes te koji su osnovni rizici osigurani. Tuženik je u tom smislu naveo kako mu nije jasno zašto je tužitelj potpisivao policu, te navedenim potpisom potvrdio da je upoznat sa sadržajem police i uvjeta ako nije bio upoznat sa sadržajem i nije znao sadržaj police.
Tužitelj je na pripremnom ročištu ustrajao kod svojih navoda iz tužbe i iz podneska od 29. travnja 2019. osporavajući navode tuženika da bi mu predmetni opći uvjeti ikada bili uručeni. S tim u svezi tuženik je naveo kako je stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske, da se unatoč potpisu police ili ugovora o osiguranju traži dokaz o stvarno uručenim uvjetima osiguranja, je li tužitelj zaista primio uvjete osiguranja ili ne.
5. Tužitelj se, dodatno, podneskom od 27. siječnja 2025. očitovao te je naveo da zbog promjene službene valute u Republici Hrvatskoj, utuženi iznos potraživanja naznačuje s 13.373,98 eura. Tužitelj je predmetnim podneskom osporavao pisano očitovanje tuženikova procjenitelja ŠR od 15. srpnja 2018., navodeći da je isto činjenično netočno, te je naveo da je procjenitelj u svezi oštećenja na imovini tužitelja davao svoje prosudbe, uključujući i prosudbe vezane za način nastanka štete, kao i prosudbe u svezi tehničkog načina otklanjanja štete, za što tužitelj smatra da osoba tuženika nije stručna kompetentna, jer je nesporno gospodin ŠR osoba strojarske struke, koja nema nikakve veze sa građevinskim prijeporima, pa stoga tužitelj smatra kako samim time isti nije mogao davati svoj prosudbe niti se one kao takve mogu akceptirati od strane suda.
Tužitelj je naveo kako je uvidom u policu osiguranja broj: [broj police osiguranja] sigurno da prosječno obrazovana osoba, bez završenog pravnog fakulteta, ne može shvatiti što je policom ugovoreno, osim kako tvrdi sam tužitelj da je njegova kuća bila osigurana na svotu osiguranja od 1.300.000,00 kn, a za pokretnine na 250.000,00 kn. Tužitelj je, nadalje, naveo, kako je isključenje ugovorenih prava otisnuto sitnim slovima koja se mogu pročitati uz povećanje dioptrije od +2, evidentno je da na nerazumljiv način osigurani rizici iz točki I. i II. trebaju biti umanjeni. S obzirom na ranije navedeno, tužitelj je naveo i kako on dozvoljava da za vrijeme zaključenja police osiguranja s obzirom na nerazumljivost same police, a koja je očito sastavljena tako da kod prosječno obrazovane osobe stvori privid zaključenja osiguranja imovine za nešto što se isključuje daljnjim navodima i uvjetima tuženika, dovodi do zaključka da ni sam zaposlenik tuženika RR nije znao što polica osiguranja tuženika u ispisanom tekstu pokriva, pa je u svome neznanju obavijestio tužitelja da zaključuje policu osiguranja za svoju imovinu od svih mogućih rizika, bez bilo kakvih odbitaka, što je iz razumljivih razloga prihvatio tužitelj, jer u svim drugim varijantama, sigurno je da tužitelj ne bi svoju kuću osigurao na 15.000,00 kn.
5.1. Tužitelj je naveo i kako je dvojbeno može li se predmetni događaj promatrati isključivo kao poplava ili se može promatrati kao oluja, posljedično sa poplavom. S tim u svezi naveo je kako je u kritično vrijeme na licu mjesta bila oluja koja je izazvala enormne padaline u obliku kiše, pa su oborinske vode zbog ograničenog kapaciteta gradske kanalizacije prelile odvodne šahtove te se voda ulila u prostorije kuće tužitelja. U tom pogledu naveo je da se predmetni događaj može promatrati i u širem smislu, odnosno kao nastup rizika iz točke M.3.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 13.373,98 EUR, temeljem police osiguranja imovine broj: 89068300001974, koja polica je sklopljena među parničnim strankama, koji iznos tužitelj potražuje na ime naknade štete na nekretnini – stambenoj kući i pokretninama – stvarima u kući, i to alatu: bušilica Metabo ACCU tip BS 9,6 V, bušilica Makita ACCU 12V, bušilica Bosch GSR-6-40 TE, aparat za zavarivanje Gorenje Varstroj tip VAREX 160/180 MT, zbog štete nastale uslijed štetnog događaja uzrokovanog poplavom dana 5. svibnja 2018.
4.1. Među parničnim strankama nije sporno da su iste bile u obvezno-pravnom odnosu temeljem ugovora o osiguranju imovine, nije sporno niti da je 5. svibnja 2018. bila poplava u nekretnini tužitelja, te nije sporno da je tuženik tužitelju, nakon podnošenja tužbe priznao i isplatio iznos od 17.150,00 kuna na ime naknade štete, od čega 15.000,00 kuna na ime štete na građevini – stambenom objektu i 2.150,00 kuna na ime štete na pokretninama – stvarima/ručnom alatu.
4.2. Sporno je među parničnim strankama koliki iznos osiguranog slučaja pokriva predmetne polica osiguranja na građevini i na pokretnim stvarima, sporno je je li tužitelj bio upoznat sa sadržajem police osiguranja, te jesu li mu dostavljeni, odnosno uručeni MASTER opći uvjeti osiguranja tuženika.
5. Radi potpunog i pravilnog razjašnjenja svih činjenica važnih za konačnu odluku o sporu, sud je proveo dokazni postupak u kojemu je izvršen uvid u: rješenje Ministarstva obrane, Uprava za obranu Slavonski Brod, iz prosinca 1995. (stranica spis 5-6), polica osiguranja imovine broj 89068300001974 (stranica spisa 7,72, 124-125), polica osiguranja imovine broj: 89068300003819 s povratnicom (stranica spisa 8-10) obavijest o primitku odštetnog zahtjeva, broj: 188308320028, od 8. svibnja 2018. (stranica spisa 11), tlocrt podruma (stranica spisa 12). Topić čišćenje, ponuda broj: 38/VP/1, od 18. rujna 2018. (stranica spisa 13), Roje gradnja d.o.o., ponuda broj 11, od 14. listopada 2018. (stranica spisa 14-16), Kožul za trgovinu, proizvodnju i graditeljstvo, ponuda broj: 100968 od 19. rujna 2018. (stranica spisa 17), [obrt], zapisnik pregleda alata i aparata, od 20. svibnja 2018. (stranica spisa 18), račun 350/1/2, od 22. veljače 2019., digital video Kaja Slavonski [adresa] (stranica spisa 19). fotografije (stranica spisa 20-66), nalog plaćanja od 8. travnja 2019. (stranica spisa 71), Master, opći uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine (stranica spisa 74-116), prijava štete od požara elementarnih šteta - vrsta 8, od 5. svibnja 2018. (stranica spisa 140), izvid štete, broj štete: 188308320028, od 7. svibnja 2018. (stranica spisa 141-164), izveden je dokaz saslušanjem tužitelja u svrhu dokazivanja (stranica spisa 171-174) te su saslušani svjedoci ŠR i RR.
5.1. Sud nije izvodio dokaz gospodarskim vještačenjem jer je tužitelj na ročištu za glavnu raspravu 26. siječnja 2026. od tog dokaznog prijedloga odustao. Sud nije izvodio niti dokaz građevinskim vještačenjem, naime, sam tužitelj iskazao je da je šteta na njegovoj nekretnini sanirana te da je istu sanaciju izvršila njegova građevinska firma. Nadalje, sud nije izvodio dokaz građevinskim vještačenjem i iz razloga što je u tijeku postupka na temelju izvedenih dokaza utvrđeno da je predmetnom policom osiguranja šteta na građevini (nekretnini) bila osigurana na apsolutni prvi rizik na maksimalno 15.000,00 kuna, a koji iznos je nesporno tuženik tužitelju i isplatio. Naime, druge dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. dalje: ZPP), kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.
6. Iz police osiguranja imovine broj 89068300001974 razvidno je da je ista sklopio ugovaratelj ĐR kao osiguranik, na određeno vrijeme, višegodišnje s početkom 5. svibnja 2011. u 24 sata, a s istekom 5. svibnja 2021. u 24 sata, s predviđenim istekom tekućeg osigurateljnog razdoblja 5. svibnja 2018., mjesto osiguranja [adresa]. Iz predmetne police razvidno je da su osigurani interesi:
- Građevina - stambena kuća sa pomoćnim i ostalim pripadajućim građevinama, podrum sređen za život. Korisna/obračunska površina: 300 m2. Načina gradnje: zidana, stalno nastanjen objekt, svota osiguranja 1.300.000,00 kuna, premija 1.420,03 kuna.
- Pokretnine - stvari kućanstva u stambenoj kući za stalno stanovanje, uključujući i stvari kućanstva u pomoćnim građevinama, svota osiguranja 250.000,00 kuna, premija 484,43 kune. Ukupna premija iznosi 1.904,46 kuna. Osnovni ugovoreni rizici: požar, eksplozija (i implozija), oluja, udar munje (Drirektni), tuča (grad), poplava, dok za elementarne nepogode (osim oluje) i pomicanje tla nema naznake da su ugovorena.
Dopunski ugovoreni rizici izljev vode i drugih tekućina, potres, dok nisu ugovoreni snježna ili ledena masa i mraz; pad ili udar letjelice ili stvari iz nje, javna priredba ili javni ulični prosvjed. Nadalje, navedeno je da za svaki osigurani interes, pojedinačno na svotu apsolutnog prvog rizika od 15.000,00 kuna. Nadalje, predmetna polica ima ugovorena i ostala osiguranja imovine i to provalnu krađu i razbojništvo, za osigurani interes, podlimit za pojedinu pokretninu 15.000,00 kuna; lom staklenih i keramičkih, kamenih površina i reklama, dok nema franšize. Iz predmetne police vidljiva su ugovorena komercijalna umanjenja na višegodišnje osiguranje 10%, te na način plaćanja 5%, te ukupna premija s popustom iznosi 1.628,32 kune. Ugovoreno je da se premija za razdoblje 5. svibnja 2017 do 5. svibnja 2018. plaća odmah prilikom sklapanja ugovora. Također, razvidno je da je predmetnu policu sastavio RR. Pored navedenoga na predmetnoj polici navedeno je da su sastavni dio iste Mater Opći uvjeti za „osiguranje od požara i druga osiguranja imovine“ Vrsta osiguranja 8 i 9, Broj uvjeta 2016/89-1 od 16. svibnja 2016. Također, na samoj polici osiguranja ispisano je da potpisom ugovaratelj potvrđuje da je prije sklapanja upoznat sa sadržajem Uvjeta i police da je iste osobno primio. Nadalje, valja istaknuti da se predmetna polica u sudskom spisu nalazi priložena dva puta u duplikatu te se ista na stranici spisa 124-125 prileži u preslici izvornika, a na kojemu je vidljiv vlastoručni potpis ugovaratelja osiguranja. Predmetna polica ugovorena je s Jadranskim osiguranjem, a sudu je opće poznato da je predmetno osiguranje pravni prednik Adriatic osiguranja d.d.
6.1. Sadržaj predmetne police, kao i sklapanje ugovora o osiguranju nije bilo sporno u tijeku postupka, sporno je bilo tumačenje sadržaja iste kao i je li tuženik s tim bio upoznat, stoga je sud predmetnu policu osiguranja prihvatio i cijenio kao vjerodostojnu.
7. Iz police osiguranja imovine broj: 89068300003819 s povratnicom (stranica spisa 8-10) razvidno je da je ista sklopio ugovaratelj ĐR kao osiguranik, na određeno vrijeme, višegodišnje s početkom 21. ožujka 2017. u 24 sata, a s istekom 21. ožujka 2023. u 24 sata, s predviđenim istekom tekućeg osigurateljnog razdoblja 21. ožujka 2019., mjesto osiguranja Janiševac III 60, 35107 Podvinje. S obzirom da se predmetna polica osiguranja ne odnosi na nekretninu u odnosu na koju tužitelj u ovom postupku potražuje naknadu štete, a to je nekretnina na adresi [adresa], koja je osigurana drugom policom – policom osiguranja broj: [broj police osiguranja], sud se nije upuštao u ocjenu predmetnog dokaznog sredstva, jer je isti irelevantan za konačnu odluku u ovoj pravnoj stvari.
8. Uvidom u prijavu štete od požara elementarnih šteta - vrsta 8, od 5. svibnja 2018. sud je utvrdio da je podnositelj zahtjeva ER, [adresa], naveo da prijavu podnosi po štetnom događaju od 5. svibnja 2018. u 19,30 sati, koji se odgodio u [adresa] te da postoji osiguranje kod drugog osiguratelja za predmetnu štetu kod osiguratelja Jadransko osiguranje d.d. Nadalje, prijavljen je osigurani interes – obiteljska kuća, suteren dio garaža, dio stambeni. Kao osigurani rizik koji je nastupio navedeno je M.4.3. poplava. U detaljnom opisu uzroka i tijeka osiguranog slučaja navedeno je da se 5. svibnja 2018. u večernjim satima zbog oborinskih padalina od 19,30 sati kanalizacija nije progutala oborinske vode nego je digla vodu na cestu i na rampama garaže gdje su ivičnjaci niži ulazila je u suteren. Nije pomogao ni upojni bunar sa velikom pumpom koji je instaliran da preuzme takve vode. Na podnesenoj prijavi vlastoručni je potpis ĐR, a ista je datirana sa 7. svibnja 2018.
8.1. Predmetnu prijavu štete sud je prihvatio u cijelosti i cijenio ju vjerodostojnom jer je činjenica nastanka štete, kao i činjenica je tužitelj istu prijavio nesporna. S tim u svezi sud je neosnovanim cijenio navode da bi se u konkretnom slučaju radilo o nastupu rizika iz točke M.3. – oluja, jer sam osiguranik, odnosno treća osoba – ER tuženiku je prijavio nastanak osiguranog rizika – poplava.
9. Uvidom u obavijest o primitku odštetnog zahtjeva, broj: 188308320028, od 8. svibnja 2018. razvidno je da je prednik tuženika izvijestio tužitelja da je primio njegov odštetni zahtjev i prologe, da se isti kod prednika tuženika vodi pod poslovnim brojem:
1883 0832 0028, da je predmet odmah uzet u obradu te da će po pribavi cjelokupne neophodne dokumentacije osiguranje donijeti u zakonskom roku odluku o postojanju obveze i njezinu iznosu te podnositelja o tome pismeno izvijestiti.
9.1. Činjenica podnošenja odštetnog zahtjeva i izostanka tuženikova odgovora nesporna je i proizlazi iz same činjenice da je tuženik dio utužene štete tužitelju namirio tek nakon podnošenja tužbe.
10. Iz ponuda koje je tužitelj dostavio uz tužbu razvidno je i to: Topić čišćenje, ponuda broj: 38/VP/1, od 18. rujna 2018. da je ista izdana na iznos od 7.110,01 kunu, a odnosi se na strojno pranje tepiha (od fekalnih voda) s odvozom i povratom na adresu; strojno pranje podnih površina, keramika, kamen (od utjecaja fekalnih voda); strojno pranje tapiciranih kuhinjskih stolica; strojno pranje francuskog ležaja; strojno pranje kreveta 200x160; pranje prozora i okvira; pranje namještaja; Roje gradnja d.o.o., ponuda broj 11, od 14. listopada 2018. razvidno je da je ista izdana na iznos od 90.805,70 kuna a obuhvaća građevinske radove i rad KV ranika na sanaciji; U za trgovinu, proizvodnju i graditeljstvo, ponuda broj: 100968 od 19. rujna 2018. izdana je na iznos od 4.535,91 kunu, a odnosi se na Makita aku bušilicu – izv. DF457DWE (18V, Li-ion, 2x1,3 Ah), Bušilicu aku odvijač udarna SB18 LT, sve po komadu, uz popust 10% u iznosu 3.628,73 kune, a ukupno 4.535,91 kunu.
10.1. Sud prihvaća izračune navedenih ponuda jer iz iskaza samog svjedoka ŠR, iz fotografija koje prileže spisu proizlazi da je zbog posljedica poplave bila potrebna sanacija, odnosno renovacija i čišćenje. Međutim, uz navedene ponude tužitelj nije dostavio račune po kojima bi po izdanoj ponudi i platio usluge, odnosno radove, ali sud s obzirom na sadržaj ugovora i ugovoreni apsolutni prvi rizik, navedeno smatra irelevantnim za konačnu odluku.
11. Uvidom u zapisnik kojeg je sačinio obrt [obrt], o pregledu alata i aparata, od 20. svibnja 2018. sud je utvrdio da je predmetni zapisnik adresiran na Dom Brod j.d.o.o. [adresa],da je pregledom alata: bušiolica Metabo ACCU tip BS 9,6 V, bušilica Makita ACCU 12V, bušilica BOSCH GSR 6-40TE, aparat za zavarivanje Gorenje Varstroj tip VAREX 160/180 MT, utvrđena oštećenja zbog ulaska vode i vlage u iste uslijed poplave. Nadalje, navedeno je da popravak istih nije moguć radi velikih troškova jer treba izmijeniti sve od električnih do mehaničkih dijelova. Cijena izmijene prelazi 80% ukupne cijene novih alata i aparata, pa sud uzima da navedenim nije procijenjena stvarna visine štete niti je sud temeljem navedenog zapisnika može utvrditi.
12. Iz fotografija koje je tužitelj dostavio, a kako je to potvrdio i svjedok ŠR, vidljiva je unutrašnjost tuženikove kuće kao i posljedice prijavljene poplave na zidovima, podovima kao i na alatu. Iz računa broj n 350/1/2, od 22. veljače 2019., digital video Kaja Slavonski Brod proizlazi da je cijena izrađenih fotografija 107 komada po cijeni od 1,40 kuna inosila ukupno 149,80 kuna. Navedene fotografije sud je je prihvatio i cijenio ih kao vjerodostojne jer je saslušani svjedok ŠR, djelatnik tuženika u svom iskazu naveo da fotografije prikazuju stanje tužiteljeve nekretnine, koje je i sam zatekao na licu mjesta prilikom sačinjavanja izvida štete.
13. Iz naloga plaćanja od 8. travnja 2019. razvidno je da je tuženik kao nalogodavac na račun Petra Krnića, odvjetnika 8. travnja 2019. isplatio iznos od 17.150,00 kuna na ime naknade štete. S obzirom da je navedena činjenica nesporna jer je u skladu s tuženikovim plaćanjem tužitelj podneskom od 29. travnja 2019. povukao dio tužbenog zahtjeva za isplaćeni iznos od 17.150,00 kuna, stoga predmetni nalog plaćanja sud nije posebno cijenio.
14. Uvidom u Master, opći uvjeti za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine razvidno je da pod naslovom „Q.10 Osiguranje na prvi rizik“ propisano da je to jedan od uobičajenih načina odstupanja od načela proporcionalnosti kod podosiguranja. Postoje dvije podvrste ovog osiguranja, pri tome se o osiguranju na apsolutni prvi rizik radi kada se osiguratelj izričito obveže da će naknaditi štetu do visine određenog iznosa, bez obzira na vrijednost osigurane stvari. Na primjer, osigurana stvar vrijedi 100.000,00 kuna, a osiguratelj se obveže da će naknaditi svaku štetu koja na toj stvari nastane do iznosa od 50.000,00 kuna. Ako nastala šteta iznosi, na primjer, 80.000,00 kuna, osiguratelj je dužan platiti 50.000,00 kuna kao krajnju granicu svoje obveze. Apsolutni rizik zove se zbog toga što se primjenjuje kod svake naknade štete. Budući da je takav način osiguranja za osiguratelja otegotniji od onog po načelu proporcionalnosti, za njega se plaća premija koja je veća od premije osiguranja kod kojih se načelo proporcionalnosti primjenjuje (razmjerno određivanje osigurnine). U tom slučaju vrijednost osiguranog interesa nije uopće relevantna, pa nije ni potrebno da se unese u ugovor, a ako se i unese, nema, sa stajališta obračuna osigurnine, nikakvo značenje.
14.1. Sud prihvaća Master opće uvjete za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine, s obzirom da su isti sastavni dio ugovora, akt su tuženika i radi se o aktu koji je javno dostupan putem web stranice tuženika, slijedom čega sud nije imao razloga posumnjati u vjerodostojnost istih.
15. Uvidom u izvid štete, broj štete: 188308320028, od 7. svibnja 2018. sud je utvrdio kako je predmetni izvid učinjen 7. svibnja 2018., 4. lipnja 2018. i 7. srpnja 2018. na adresi [adresa], u [adresa], kod oštećenika ĐR, a koji izvid je sačinio ŠR. Predmeti izvid odnosi se na štetu nastalu 5. svibnja 2018. na navedenoj adresi, površine 300 m2, podrumske prostorije obiteljske kuće, čiji uzrok je slijevanje vode sa ceste preko kolnog ulaza u podrumske prostorije. Prema sačinjenom popisu oštećenja prema prijavi oštećenog oštećena je boja na zidovima, ručni alat – bušilica Metabo, bušilica Makita, Bušilica Bosch; tepisi – 3 komada; pregradna vrata sa štokom – 7 komada; aparat za zavarivanje Gorenje varex 160/180 MT; čišćenje prostorija u stuterenu; popravak knauf pregradnog zida 5 m2; sjedalice vrtne garniture. U odnosu na sanaciju štete utvrđeno je krečenje zidova s popravkom površine 350m2, popravak knauf pregradnog zida 10 m2, zamjena tepiha 3 komada (manja vrijednost), jastuka sjedeće garniture – set (manja vrijednost) i pregradnih vrata sa štokom 7 komada – folija; dok je previđena količina za ručni alat 3 komada. Nadalje, iz predmetnog izvida štete razvidna su zapažanja prema kojima se prilikom pregleda prostorije nije osjetio miris fekalija. Visina vode u podrumu je bila 5-7 cm te je brzo došlo do povlačenja vode. S ceste se slijevala oborisna voda te nije moglo doći do ulaska fekalija u podrum. Isušivači nisu bili potrebni kod vanjske temperature 35-38˚C, korištenjem isušivača na toj temperaturi (kao što je činio oštećeni) dolazi do kondenzacije vlage i težeg sušenja prostorija. Sušenje bi se brže obavilo provjetravanjem – prirodnim putem, strujanjem zraka. Nadalje, u predmetnom izvidu štete navedeno je da je popravak zidova – gletanje potrebno u donjoj zoni zidova maksimalno do 20 cm od tla, kao i djelomični popravak pregradnog zida od knaufa. Navedeno je da za ručni alat šteta nije utvrđena je oštećeni nije izvijestio kako se nalazi kod servisera, a na navedeno je bio upozoren. Pregradna vrata sa štokom su izrađena od prešane piljevine te presvučena folijom. Nadalje, u izvidu štete navedeno je kako uzevši u obzir visinu bankine kolnog ulaza te visinu bankine zapadne kolne bankine se zaključuje kako bi visina vode morala biti barem 30 cm kako bi ušla u podrumske prostorije, stoga se može zaključiti da visina vode u podrumskim prostorijama ne bi bila viša od 3-5 cm. U izvidu štete također je navedeno kako na ulazu u podrum postoji kanalica i upojni šaht s pumpom koja je po izjavi oštećenog, bila upaljena. Nadalje, navedeno je kako se može izraziti sumnja u visinu oborinske vode na cesti te je navedeno da na ostalim stvarima te u drugim prostorijama nema štete.
15.1. Na navedenom izvidu štete navedeno je da su prisutni suglasni sa sadržajem zapisnika što potvrđuju potpisom, izvid štete datiran je s 15. srpnja 2018. i sadrži potpis jedino ŠR, dok je navedeno da je prisutan i osiguranik ĐR, čiji potpis nije vidljiv na predmetnom izvidu štete, stoga ovaj sud ne može prihvatiti izvid štete kao vjerodostojan i istinit, jer iz sadržaja istoga proizlazi da osiguranik iako prisutan navedeni zapisnik nije potpisao, pa sam time nije niti dao svoju suglasnost zapažanjima djelatnika osiguranja.
16. Saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja tužitelj ĐR iskazao je kako je na dan štetnog događaja, ali datuma se ne sjeća iz razloga što više postupak vodi kod ovoga suda, voda je prodrla u njegovu kuću u [adresa] u kojoj stanuje i na čijoj adresi je registrirano sjedište njegove građevinske firme gdje firma ima svoj poslovni ured. Iskazao je kako je voda prodrla kao posljedica poplave koja se događa u [adresa] kao i u Ulici Josipa Runjanina zbog problema s gradskom kanalizacijom, odnosno nedovoljnog kapaciteta takve kanalizacije za prihvat oborinskih voda. S tim u svezi iskazao je kako u slučajevima kiše, voda zbog svoje količine prodire kroz kanalizaciju i istu poplavi te niz rampu ulazi u kuće, a osobito podrumske prostore. Tužitelj je iskazao kako njegova kuća ima upojne bunare i nepovratne ventile koje je tužitelj ugradio kao mjere predostrožnosti, međutim oni samo djelomično zaustave prodor vode dok ostatak prodre u kuću. Tužitelj je ostao kod navoda iz tužbe u odnosu na oštećene pokretnine u kući, te je dodatno naveo kako je šteta nastala i u poslovnom uredu njegove firme. Nadalje, iskazao je da je on nakon nastanka predmetnog štetnog događaja kontaktirao tuženika, te su njegovi djelatnici najmanje dan ili dva nakon štetnog događaja izašli na lice mjesta. Tužitelj je iskazao kako mu je tuženik na ime štete priznao i isplatio iznos od 17.500,00 kuna, dok preostali iznos štete od oko 20.000,00 EUR nije priznao tužitelju.
Tužitelj je iskazao kako su jedno vrijeme djelatnici tuženika dolazili i vršili nadzor i to do isplate nespornog iznosa, a nakon toga nisu više dolazili, a on ih je pozivao da dođu, međutim, rekli su mu da više ne moraju dolaziti. Tužitelj je iskazao i kako je predmetnom policom osiguranja njegova kuća bila osigurana na iznos 1.300.000,00 kn, a sve pokretne stvari u kući na iznos 250.000,00 EUR uključujući osnovne i dopunske rizike, taj ugovor nije imao limite i bio je bez franšize. Nadalje, iskazao je kako je on ranije imao ugovore o osiguranju s tuženikom i te sam ugovore produljivao. Tužitelj je, također, iskazao kako je on imao poplavu u predmetnoj kući i dvije godine prije konkretnog štetnog događaja (negdje 2016. godine), kada je kuća bila osigurana, a tada mu je tuženik isplatio štetu, a ta isplata se temeljila na dogovoru jer je pristao da mu tuženik isplati manju štetu od procijenjene, a ta isplata je iznosila oko 57.500,00 kn. U odnosu na navod da bi u konkretnom slučaju šteta iznosila oko 20.000,00 EUR tužitelj je iskazao da mu je navedena visina štete poznata jer je za sanaciju štete bilo potrebno izvođenje građevinskih radova, a bio je primoran kupiti novi namještaj koji je stradao od poplave kao i građevinski alat pa prema ponudi građevinske tvrtke koju je tada pronašao za izvođenje radova kao i prema računima za kupljeni namještaj i alat proizlazi da je visina štete cca 20.000,00 EUR, a od čega mu je isplaćeno 17.500,00 kuna.
Tužitelj je iskazao kako mu u odnosu na rizike koje polica pokriva, nitko ništa nije objasnio, iskazao je da je on dugogodišnji korisnik osiguranja kod tuženika i ranije police koje je imao samo je produljio, dakle, nakon isteka ugovorenog razdoblja bi ostao pri istoj polici za novo razdoblje. U odnosu na predmetnu policu osiguranja iskazao je kako mu je istu donio RR, na stanicu za tehnički pregled, gdje su se našli u caffe baru EuroBrod i tada mu je RR rekao da ima „najjaču policu do sada“, a što tužitelj nije razumio, a tek kasnije je shvatio da je tuženik izmijenio predmetnu policu bez tužiteljeva znanja i bez njegove suglasnosti te mu uručio policu na koju nije pristao, te ga je na taj način prevario. S tim u svezi iskazao je kako mu djelatnik tuženika nije uručio nikakvu dodatnu dokumentaciju, nego mu je samo predao policu bez ikakvog ugovora ili nekih dodatnih dokumenata i isprava. Tužitelj je iskazao kako je on vjerojatno potpisao predmetnu policu, ukoliko je njegov potpis na polici, to je učinio u dobroj vjeri jer je vjerovao tuženiku zbog dugogodišnjeg poslovnog odnosa. S tim u svezi iskazao je da on često kada nešto potpisuje zna i nadopisati "u dobroj vjeri". Tužitelj je iskazao kako predmetnu policu osiguranja nije pročitao, niti je djelatniku tuženika ukazao da mu nešto nije jasno, da ne razumije ili da ima primjedbi na sadržaj police, jer mu je predmetna polica samo uručena, za nju je dao novce, platio je gotovinski i nije smatrao da treba sumnjati u riječi RR koji mu je rekao da je to „najjača polica“. Policu je potpisao iako ju nije pročitao jer je postupao u dobroj vjeri, Anđelu mu je bio poznanik i prijatelj, s tuženikom je bio u dugogodišnjoj poslovnoj suradnji i kod njega je osiguravao nekretnine, pokretnine, motore i automobile. Tužitelj je iskazao kako ga RR ni u kojem trenutku nije upozorio da je on mijenjao sadržaj police osiguranja u odnosu na onu koju je tužitelj imao za prethodno razdoblje. Tužitelj je iskazao kako on nije pročitao da je na predmetnoj polici navedeno da je ugovaratelj prije sklapanja ugovora o osiguranju upoznat sa sadržajem police i uvjeta koji su mu predani te da potpisivanjem predmetne police pristaje na takve uvjete. Nadalje, iskazao je kako se zbog proteka vremena ne sjeća je li prije zaključenja predmetne police osiguranja dobio ponudu za predmetnu policu. Tužitelj je iskazao kako su oštećenja na njegovoj kući sanirana, a sanaciju je obavila građevinska firma u njegovu vlasništvu, iz kojeg razloga za to nije ispostavljen račun jer bi u tom slučaju račun ispostavio samom sebi i time napravio dodatne troškove, pa stoga na te radove nije plaćen niti PDV. Nadalje, iskazao je kako je temeljem ponuda koje je pribavio i po specifikacijama za točno određenu vrsti i marku alata procijenio da šteta na alatu iznosi 20.000,00 kuna. Tužitelj je iskazao i kako je on izvršio strojno pranje tepiha u svrhu čišćenja istih od fekalnih voda, ali nije siguran posjeduje je račun za to pranje. U odnosu na ukupno nastalu štetu iskazao je kako istu procjenjuje u iznosu 20.000,00 EUR, a što je procijenio temeljem ukupno tri ponude izvođača građevinskih radova, od kojih je njegova firma dala srednju ponudu, niti najskuplju, niti najjeftiniju. Nadalje, iskazao je kako je tuženika više puta zvao da pristupi demontaži i pregledu oštećenog ručnog alata i nakon što su mu rekli da ih više ne zove, ali oni više nisu htjeli doći. Tužitelj je iskazao da oštećeni alat nije popravljen jer to nije bilo isplativo.
16.1. Iskaz tužitelja u dijelu nastanka štete i štetnih posljedica poplave sud prihvaća i cijeni iskrenim, međutim, sud ne prihvaća iskaz tužitelja u dijelu da mu nitko nije pojasnio sadržaj ugovora, ne sjeća se je li dobio ponudu za policu, da je bio prijatelj RR, da je prevaren, jer suprotno proizlazi iz same police, iskaza svjedoka AR i drugih dokaza koji se nalaze u spisu.
17. Svjedok ŠR iskazao je da on radi kao procjenitelj za Adriatic osiguranje d.d. i on je 2017. ili 2018. godine pristupio u kuću tužitelja u [adresa] u [adresa], radi procjene štete, koja se dogodila uslijed poplave. Sjeća se da je u podrumu bilo vode, da je zbog prodora vode bila oštećena stolarija, zidovi, kao i alat, da se radilo o nekakvim bušilicama, kosilicama i slično. Misli da je u kuću tužitelja odlazio dva puta i to prvi put radi izvida štete na samoj nekretnini, a zatim je tužitelj prijavio štetu na pokretninama, odnosno alatu pa je stoga ponovno izlazi na tren. Iskazao je kako je on samo popisao štetu koju je vidio, a zatim je taj popis proslijedio kolegi Đ u [adresa]. Misli da je tu šteta procijenjena na iznos preko 50.000,00 kuna, ali on ne zna koliko je pokrivala polica osiguranja, niti je li tuženik koliko isplatio tužitelju. Kada je sud svjedoku predočio fotografije koje je tužitelj priložio uz tužbu, a koje prileže stranicama spisa 20-66 svjedok je iskazao da te fotografije prikazuju tužiteljevu nekretninu i odgovaraju stanju koje je i sam svjedok ondje vidio. Svjedok je iskazao kako je na fotografijama koje prileže stranici spisa 36 vidljiva keramika u kantama, a to je zapravo keramika koja je otpala uslijed vlage tzv. cokli. Nadalje je iskazao da je na fotografijama na stranici spisa 39 vidljivo je da je na mjestu „cokla“ zid saniran djelomično, ali ne zna tko je to sanirao. Iskazao je i kako je na fotografijama na stranici spisa 46 vidljivo kako je zbog vlage dio žbuke sastrugan jer je vlaga prodrla u taj dio zida. Svjedok je iskazao, koliko se sjeća, tužitelj nije dostavio račune za sanaciju, odnosno popravak nekretnine, pokretnina i alata, a ukoliko je tužitelj iste dostavio to je proslijeđeno u Osijek. Iskazao je kako je tužitelja upozorio da ga je tužan pozvati na defektažu pokretnina u odnosu na koje je prijavio štetu te je tužitelju rekao da je potrebno da se predmetni alat pregleda po serviseru, međutim, tužitelj ga nije zvao na defektažu niti je dostavio nekakvu izjavu o defektaži ili račune. Svjedok je iskazao i kako je radi isušivanja vlage u predmetnoj nekretnini bilo potrebno koristiti isušivače jer je bilo dosta vlage, na podu je bilo mulja, ali ništa značajno te misli da je za sanaciju poda bilo potrebno isti oprati čistom vodom. Nadalje, iskazao je da je napravljen izvid štete, sastavljen popis oštećenih stvari s procijenjenom količinom radova potrebnih za popravak i sanaciju. Također je iskazao da se prilikom izvida štete ne utvrđuje je li osiguranik poduzeo sve mjere potrebne za zaštitu od poplave, na licu mjesta vidio je da na ulazu u podrum postoji kanalica i napojni šaht pa je to i navedeno u izvidu štete, ali nije se upuštao jesu li to sve mjere potrebne za zaštitu od poplave. Nadalje, iskazao je da radi li se u konkretnom slučaju o poplavi ili o olujnom nevremenu utvrđuje se temeljem prijave štete u kojoj sam osiguranik navodi i opisuje štetni događaj.
Svjedok je iskazao i kako je u kući tužitelja bio dva puta, ondje je bio jednom nakon čega ga je tužitelj ponovno zvao i on je ponovno izašao na lice mjesta, ali kada ga je zvao i treći put on nije išao ponovno jer je smatrao da za to nema potrebe. Svjedok je, nadalje, iskazao kako se ne sjeća je li on godinu od godinu i pol prije predmetnog štetnog događaja radio izvid štete na kući tužitelja.
17.1. Iskaz svjedoka ŠR u pretežnom dijelu sud prihvaća i cijeni iskrenim, jer je svjedok iskazivao uvjerljivo i životno, međutim, sud ne prihvaća dio njegova iskaza da je kod tuženika u kući bio dva puta jer suprotno proizlazi iz izvida štete kojeg je potpisao sam ŠR, a gdje je navedeno da je ondje bio tri puta, odnosno da je izvid učinjen 7. svibnja 2018., 4. lipnja 2018. i 7. srpnja 2018.
18. Svjedok RR iskazao je da se on ne bi upuštao u problematiku same štete i iznosa štete jer kao vodič prodaje o tome nema neka izravna saznanja, naveo je i kako je prvi puta u životu pozvan svjedočiti. Nadalje, iskazao je kako on surađuje s tužiteljem od 2012. godine, a njihov poslovni odnos funkcionirao je na način da bi tužitelj zatražio ponudu, na temelju te ponude došlo bi do pregovaranja pa ponekad i do korekcije cijena, a tek nakon što ponuda bude prihvaćena pristupio bi izradi police osiguranja i u konačnici sklapanju iste. Svjedok je iskazao kako je tužitelj kod tuženika imao više sklopljenih polica za nekretnine, pokretnine i motorna vozila. Nadalje, iskazao je kako bi se on obično s tužiteljem čuo nekoliko dana prije isteka policije i onda bi dogovorili sastanak. Svjedok je iskazao kako nje njegov posao takav da često police osiguranja sklapa s osiguranicima izvan njegova ureda. Iskazao je da se sjeća se s tužiteljem nalazio na stanici za tehnički pregled u kafiću Fortuna i restoranu Agram, a u tim sastancima uvijek bi prošli ponudu, svjedok bi mu dao i uručio potrebnu dokumentaciju te su sklopili policu. Nadalje, iskazao je kako je izvršio uvid u računalni sustav te je utvrdio da su 3. svibnja 2017. sačinjene dvije ponude jedna je isključivala rizik od potresa, druga nije, stoga smatra da je jedino to bilo sporno. Svjedok je iskazao kako apsolutni prvi rizik predstavlja maksimalni iznos koji osiguravatelj može naplaćivati iz štetnog događaja. S tim u svezi iskazao je da ukoliko u polici piše da je maksimalni osiguravajući iznos 15.000,00 kuna za građevinski dio i 15.000,00 kuna za pokretnine, onda je to tako. Nadalje, iskazao je kako je upoznat od tuženikova punomoćnika da je tužitelj iskazao da mu je isplaćeno 17.500,00 kuna, a službeno nema podatke o visini štete o isplaćenoj šteti jer to radi odjel štete, a on je zaposlenik i voditelj odjela prodaje i takve podatke može dobiti samo ako to zatraži od odjela štete, a nije bio u situaciji da to zatraži. Nadalje, iskazao je da je predmetnu ponudu po kojoj je sklopljena polica tužitelju dostavio fizički ili putem aplikacije Viber, za konkretnu ponudu od 3. svibnja 2017. ne može sa sigurnošću reći je li ju dostavio fizički ili putem Vibera. S tim u svezi iskazao je da je u to vrijeme bila takva praksa da se ponude uručuju fizički ili putem aplikacije Viber, dok se nešto slabije koristila dostava putem elektroničke pošte. Slijedom navedenoga iskazao je da stoga nema evidentirano uručenje ponude. Svjedok je iskazao da se ne sjeća je li on objasnio osiguraniku ima li polica kakva ograničenja ili franšize, jer je to bilo prije 9 godina, a on ima preko tisuću klijenata i na dnevnoj razini obavlja više razgovora pa zbog proteka vremena ne može sa sigurnošću tvrditi je li ili nije to objasnio tužitelju. Svjedok je iskazao da je praksa tuženika da kada se sklapa polica osiguraniku se uručuju uvjeti osiguranja fizički ili putem elektroničke pošte. Nadalje, iskazao je da vjeruje da je tužitelju uručio uvjete osiguranja prilikom sklapanja predmeta policije, ali zbog proteka vremena ne može to sa sigurnošću tvrditi. Nadalje, svjedok je iskazao kako je s tužiteljem imao prije svega poslovni odnos, nisu bili prijatelji iako su odlazili na ručkove i kave prije sklapanja polica, nismo se posjećivali kući, a s tužiteljem je razgovarao o svemu kao što razgovara i s ostalim klijentima. Svjedok je iskazao kako se s tužiteljem nije sastajao u svom lokalu, nego u prostoru kojeg je dao u najam trećoj osobi i nisu se sastajali jedino ondje, sastajali su se u restoranima kafićima. Nadalje, iskazao je da bez obzira na prijateljstvo, svi poslovni odnosi uvijek bazirani na uručenju ponude temeljem koje se sklapa polica osiguranja. U odnosu na događaj koji se u kući tužitelja dogodio godinu do godinu i pol prije konkretnog štetnog događaja od 5. svibnja 2018., svjedok je iskazao kako se ne može očitovati jesu li oba događaja identična, ali zna da je poplava kod tužitelja bila i 2016. godine te je tužitelj tada podnio prijavu štete. Svjedok je iskazao da je plaćanje polica osiguranja bilo moguće gotovinski i uplatom na račun i internet bankarstvom, te da je moguće da je za predmetnu policu od tužitelja uzeo gotov novac i uplatio ga na račun tuženika. S tim u svezi iskazao je kako iz same police osiguranja proizlazi da je plaćanje bilo gotovinski 5% popusta, iako se te situacije točno ne sjeća, iskazao je da je očito da je novac primio u gotovini i uplatio ga na račun tuženika, ali gdje je točno primio novac, je li mu novac uručen na stanici za tehnički pregled, ne može točno tvrditi. Nadalje, svjedok je iskazao da se ne sjeća detalja o tome što je rekao tužitelju kada mu je uručivao predmetnu policu i je li ga upozorio da predmetna polica u usporedbi s ranijom policom ima neka ograničenja, zna da su bile dvije ponude, sporan je bio rizik potresa, drugih detalja se ne sjeća. Svjedok je iskazao kako ne zna je li tužitelj čitao policu ili nije i je li on bio upoznat sa sadržajem i ograničenjima iste, ali na ponudi, ali i na polici osiguranja sve piše, tako i eventualna ograničenja. Svjedok je iskazao kako je tužitelj potpisao predmetnu policu osiguranja te istu uvijek potpisuju osiguranici, a nikad on u njihovo ime, što se može utvrditi i vještačenjem.
18.1. Iskaz svjedoka RR sud je jednim dijelom prihvatio, i to u dijelu u kojemu je opisivao odnos suradnje s tužiteljem i općenito način obavljanja posla. Naime, predmetnog svjedoka predložio je sam tužitelj, svjedok se zbog proteka vremena ne sjeća pojedinosti o pojedinim činjenicama, ali se sjeća da je sačinjavao dvije ponude jer je očito bio sporan osigurani rizik potresa, ne sjeća se je li uručio opće uvjete tužitelju, ne sjeća se je li tužitelju pojašnjavao ima li polica kakva ograničenja, dakle, svjedok se ne sjeća pojedinosti o odlučnim činjenicama, pa stoga u tom dijelu sud ne može prihvatiti njegov iskaz jer svjedok više nema saznanja o tim činjenicama, zaključak o tim činjenicama sud je izveo na temelju materijalnih dokaza koje prileže spisu. S tim u svezi valja istaknuti da je sam svjedok iskazao da je upoznat sa sadržajem spisa, primjerice svjedok je iskazao da je od strane tuženikova punomoćnika upoznat s činjenicom da je tužitelj naveo da mu je tuženik isplatio iznos od 17.500,00 kuna na ime štete. S tim u svezi, logično je da je svjedok mogao biti upoznat i sa sadržajem tužiteljeva podneska od 29. travnja 2019. u kojemu je tužitelj naveo " Tužitelj nikada nije potpisao primitak citiranih uvjeta, niti su mu oni stvarno predani, što očekuje da će potvrditi svjedok RR. Ako RR to ne potvrdi ili navede suprotno, onda bi se radilo o nastupu kaznenog djela prijevara iz čl. 236. KZ, te će tužitelj protiv RR podnijeti kaznenu prijavu za prijevaru uz traženje provođenja postupka ispitivanja na poligrafu." Shodno navedenome sud smatra da je iskaz svjedoka RR o odlučnim činjenicama iskonstruiran jer je sam tužitelj izravno prijetio svjedoku kaznenim progonom u slučaju da ne potvrdi njegove navode. S obzirom da je svjedok iskazao da je upoznat s navodima tužitelja iz spisa, moguće i navodima tužitelja da će podnijeti kaznenu prijavu, ovaj sud smatra da svjedok neiskreno navodi kako se odlučnih činjenica ne sjeća, a sve kako bi izbjegao konflikt s tužiteljem i eventualni kazneni progon.
19. Iz svih izvedenih dokaza nesporno je utvrđeno da se 5. svibnja 2018. dogodila poplava na adresi tužiteljeve nekretnine u [adresa], u [adresa], uslijed čega je tužitelju nastala šteta na nekretnini i na pokretninama – alatima koji su se nalazi unutar stambenog objekta. Tužitelj je naveo kako su njegova nekretnina, kao i pokretnine bile osigurane policom osiguranja kod tuženika broj: 89068300001974 te da mu je tuženik na ime naknade štete kao nesporno isplatio iznos od 17.150,00 kuna. Tužitelj je po navedenoj polici primio od tuženika iznos od 17.150,00 kuna. Tijekom postupka tuženik je osporavao svoju obvezu prema tužitelju preko isplaćenog iznosa, navodeći da je tužitelju na ime naknade na nekretnini – građevini isplatio iznos od 15.000,00 kuna, a na ime štete na pokretninama – stvarima (alatima) iznos od 2.150,00 kuna. Sporno je ima li tužitelj pravo na osiguraninu u visini osiguranog slučaja ili pravo na apsolutni prvi riziku u iznosu od 15.000,00 kuna za građevinu i 15.000,00 kuna za pokretnine – stvari.
20. Sukladno odredbi članka 925. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - dalje: ZOO) ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju prihvaćena. Ponuda je prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu. Ponuda je prihvaćena i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu. Izdavanje police osiguranja od strane osiguratelja, niti isplata premije osiguranja, nisu preduvjet za sklapanje ugovora o osiguranju imovine. Ugovor o osiguranju imovine je neformalan ugovor, polica je samo dokaz da je sklopljen, a plaćanje premije osiguranja je ispunjenje osiguranikove obveze iz ugovora. S obzirom na navedeno, a kako je nesporno utvrđeno iz iskaza svjedoka RR tužitelj je pristao na ponudu te mu je izdana polica osiguranja, a po kojoj je kako je i sam tužitelj iskazao on platio premiju, slijedom navedenoga, sud za postojanje obveznopravnog odnosa temeljem ugovora o osiguranju irelevantnim smatra mjesto uručenja police osiguranja, jer je ugovor sklopljen samim prihvatom ponude. Pri tome valja istaknuti da prema Zakonu o zaštiti potrošača ugovori, pa tako i ugovor o osiguranju mogu biti sklapani i izvan poslovnih prostorija ugovaratelja.
21. Tužitelj je u svom iskazu, ali i u podnescima tijekom postupka naveo kako je on od strane tuženikova djelatnika RR prevaren glede predmetne police osiguranja. Naime, prijevara je mana volje, koja sukladno odredbi članka 330. ZOO, uzrokuje pobojnost ugovora, a koji ugovor proizvodi pravne učinke sve dok se isti ne poništi konstitutivnom sudskom presudom. S obzirom da tužitelj nije istaknuo zahtjev za poništajem predmetnog ugovora o osiguranju, nije niti dokazao da bi na njegovoj strani bilo mana volje jer na tu okolnost nije niti predlagao konkretne dokaze, osim saslušanja RR koji je svojim iskazom osporio navode tužitelja da bi istoga prevario, niti je tužitelj ukazao sudu da je pokrenuo drugi parnični postupak radi poništaja predmetnog ugovora o osiguranju, koje bi bilo eventualno prethodno pitanje za konkretnu pravnu stvar, to je sud cijenio neosnovanim tužiteljeve navode o prijevari.
21.1. U odnosu na navode tuženika da on nije nigdje potpisao primitak Master općih uvjeta osiguranja, kao i da nije bio upoznat sa sadržajem police, sud takve navode nije mogao prihvatiti s obzirom da je potpisom police osiguranja imovine broj 89068300001974, (stranica spisa 124-125) tužitelj potvrdio da je prije sklapanja upoznat sa sadržajem Uvjeta i police da je iste osobno primio. S obzirom da tužitelj nije predlagao dokaze na okolnost vjerodostojnosti njegova potpisa, sud je kao vjerodostojan cijenio njegov potpis pa samim time i činjenicu da je bio upoznat sa sadržajem predmetnih Općih uvjeta i da je iste primio.
22. Naime, sukladno odredbi članka 299. ZPP stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. Temeljem citirane zakonske odredbe sud nalazi da tužitelj nije dokazao svoje navode da mu Opći uvjeti nisu uručeni, da bi prilikom sklapanja ugovora o osiguranju bio pod utjecajem mana volje, pa niti navode da bi po predmetnoj njegova nekretnina bila osigurana do iznosa od 1.300.000,00 kuna, a stvari u kućanstvu do iznosa od 250.000,00 kuna za rizike poplave, odnosno izlijevanja tekućina.
23. Naime, iz police osiguranja 89068300001974 proizlazi da su istom osigurani interesi građevina, svota osiguranja 1.300.000,00 kuna, premija 1.420,03 kuna i pokretnine svota osiguranja 250.000,00 kuna, premija 484,43 kune. Nadalje, razvidno je da je za osigurani rizik, između ostalog i rizik poplave, ugovorena svota apsolutnog prvog rizika od 15.000,00 kuna za građevinski dio i 15.000,00 kuna za pokretnine. Prema odredbama Q.10. Master, općih uvjeta za osiguranje od požara i druga osiguranja imovine osiguranje na prvi rizik jedan je od uobičajenih načina odstupanja od načela proporcionalnosti kod podosiguranja. Postoje dvije podvrste ovog osiguranja, pri tome se o osiguranju na apsolutni prvi rizik radi kada se osiguratelj izričito obveže da će naknaditi štetu do visine određenog iznosa, bez obzira na vrijednost osigurane stvari. Apsolutni rizik zove se zbog toga što se primjenjuje kod svake naknade štete. Budući da je takav način osiguranja za osiguratelja otegotniji od onog po načelu proporcionalnosti, za njega se plaća premija koja je veća od premije osiguranja kod kojih se načelo proporcionalnosti primjenjuje (razmjerno određivanje osigurnine). U tom slučaju vrijednost osiguranog interesa nije uopće relevantna, pa nije ni potrebno da se unese u ugovor, a ako se i unese, nema, sa stajališta obračuna osigurnine, nikakvo značenje. (Na primjer, osigurana stvar vrijedi 100.000,00 kuna, a osiguratelj se obveže da će naknaditi svaku štetu koja na toj stvari nastane do iznosa od 50.000,00 kuna. Ako nastala šteta iznosi, na primjer, 80.000,00 kuna, osiguratelj je dužan platiti 50.000,00 kuna kao krajnju granicu svoje obveze). Slijedom navedenoga kako je nesporno utvrđeno predmetni ugovor o osiguranju, odnosno polica osiguranja ugovorena je s apsolutnim rizikom od 15.000,00 kuna za građevinski dio i 15.000,00 kuna za pokretnine, slijedom čega osiguranik ima pravo na naknadu štete do ukupnog maksimalnog iznosa od 30.000,00 kuna. S tim u svezi valja istaknuti kako je tuženik u tijeku postupka naveo, a tužitelj to nije osporavao, da je tužitelju na ime nastale štete isplatio iznos od ukupno 17.150,00 kuna, od toga iznos od 15.000,00 kuna na ime štete na građevini, a što je maksimalan iznos, i 2.150,00 kuna na ime štete na pokretninama
– alatima. Dakle, na temelju provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da je po predmetnom ugovoru o osiguranju imovine, tužitelju u pogledu štete na građevini šteta u cijelosti namirena do maksimalnog iznosa od 15.000,00 kuna, dok mu je šteta na stvarima namirena u iznosu od 2.150,00 kuna, a tužitelj u tijeku postupka nije dokazao da bi visina te štete bila veća jer je odustao do prijedloga za provođenjem gospodarskog vještačenja, dokazao je da se predmetni alat ne može popraviti, iskazao da nije u posjedu predmetnog alata te iz izvedenih dokaza proizlazi da tuženika nije zvao na defektažu. Na okolnost visine štete na alatu tužitelj je dostavio ponude cijene novoga alata, a koje ponude nije izdao ovlašteni procjenitelj, iz zapisnika Elektromehanika elektromehaničarski obrt [obrt] [adresa], o pregledu alata i aparata, od 20. svibnja 2018. proizlazi da bi cijena popravka odnosno izmijene prelazila 80% cijene novih aparata, a da pri tome nije naznačeno koliko bi točno iznosio popravak i po kojoj cijeni bi se računao postotak od 80% troškova popravka. Slijedom navedenoga, ovaj sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti.
24. Odredbom članka 158. stavak 1. ZPP propisano je da tužitelj koji povuče tužbu ili se odrekne tužbenog zahtjeva dužan je tuženiku naknaditi troškove postupka. U stavku 2. istoga članka propisano je da iznimno, ako je tužitelj povukao tužbu ili se odrekao tužbenog zahtjeva odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja ili zbog drugih razloga koji se mogu pripisati tuženiku, troškove postupka dužan je tužitelju naknaditi tuženik. Temeljem citirane zakonske odredbe, a s obzirom da je podneskom od 29. travnja 2019. tužitelj djelomično povukao tužbu za iznos od 17.150,00 kuna, kojega je tuženik nesporno platio 8. travnja 2019. dok mu je tužba dostavljena na odgovor 13. ožujka 2019., dakle, navedeni iznos tuženik je platio nakon podnošenja tužbe i dostave tužbe na odgovor. Odgovor na tužbu podnesen je 15. travnja 2019. čime se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. S tim u svezi valja istaknuti kako je odredbom članka 157. ZPP propisano da ako tuženik nije dao povod za tužbu i ako je prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tužbeni zahtjev, tužitelj će nadoknaditi tuženiku parnične troškove. U konkretnoj pravnoj stvari tuženik je prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari priznao dio tužbenog zahtjeva u iznosu 17.150,00 kuna, međutim, sud smatra da je tuženik dao povoda tužbi jer mu je prethodno podnesen odštetni zahtjev o kojemu nije odlučio unutar roka. Stoga, u smislu odredbe članka 158. stavak 2. ZPP sud smatra da tužitelj ima pravo na naknadu zatraženog troška u iznosu 132,72 EUR na ime troškova zastupanja, a to sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25. - dalje Tarifa, u svezi s člankom 2. stavak 1. ZPP. Na navedeni iznos sud je tužitelju priznao i trošak PDV-a od 25% što iznosi 33,18 EUR sukladno Tbr. 46 Tarife, odnosno ukupno 165,90 EUR. Na navedeni iznos sud nije tužitelju priznao zakonsku zateznu kamatu jer istu u smislu odredbe članka 151. stavak 3. ZPP tužitelj podneskom od 29. travnja 2019. nije potraživao.
25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP te članka 155. ZPP, a s obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u postupku, sud je tužitelja obvezao da tuženiku naknadi nužne troškove parničnog postupka.
25.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 13.373,95 EUR, priloženi troškovnik te činjenicu da tuženika zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa) tuženiku su kao osnovani utvrđeni slijedeći troškovi
- trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 7. točka 1. Tarife,
- trošak zastupanja na ročištima 7. studenog 2019., 6. ožujka 2025 i 26. siječnja 2026., svako u iznosu 500,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife
- trošak zastupanja na ročištu 7. svibnja 2019. u iznosu od 125,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 5. Tarife.
Sud je, dakle, ukupno osnovanim iznosom utvrdio iznos od 2.125,00 EUR, na koji iznos je sud priznao tuženiku i porez na dodanu vrijednost u iznosu od 531,25 EUR sukladno Tbr. 46 Tarife. Zbrojem navedenih iznosa sud je kao osnovan tuženiku priznao i dosudio ukupan iznos od 2.656,25 EUR.
25.2. Na dosuđene troškove sud je tuženiku dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 – dalje: OZ), te članka 151. stavak 3. ZPP i članka 29. ZOO.
26. Sud je odbio kao neosnovan više zatraženi iznos 375,00 EUR na ime troška zastupanja tuženika na ročištu od 7. svibnja 2019. jer je predmetno ročište odgođeno prije upuštanje u raspravljanje, pa tuženiku pripada naknada po Tbr. 9. točka 5. Tarife, odnosno 25% iznosa iz Tbr. 7. točka 1. Tarife, kako je sud tuženiku i priznao. S obzirom na navedeno sud za navedeni iznos tuženiku nije priznao ni PDV od 25% što iznosi 93,75 EUR, odnosno ukupno je sud neosnovanim utvrdio iznos od 468,75 EUR, za koji iznos je sud odbio zahtjev tuženika kao neosnovan.
27. Tužitelj je u sudski spis dostavio rješenje Ministarstva obrane, Uprava za obranu Slavonski Brod, Ured za obranu Slavonski Brod, Referada za skrb HV, KLASA UP/I-562-02/92-01/966, UR.BROJ:512-132-10-94-5 od 12. listopad 1994. (stranica spisa (stranica spis 5-6) , a temeljem kojega je nesporno dokazao svojstvo ratnog vojnog invalida sa 100% ratnog invaliditeta uslijed ranjavanja u Domovinskom ratu 5. kolovoza 1992., to je sud temeljem odredbe članka 11. stavak 1. točke 5. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.), utvrdio da je tužitelj oslobođen plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku, te je odlučeno kao u izreci rješenja.
28. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja i presude.
Slavonski Brod, 18. ožujka 2026.
Sutkinja
Anđela Bionda Martić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka odnosno putem e-komunikacije, ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Potvrđeni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).
DNA:
1. Tužitelj ĐR po punomoćniku Petru Krniću, odvjetniku u Slavonskom Brodu
2. Tuženik Adriatic osiguranje d.d. po punomoćnicima u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o., Pisarnica u Osijeku
