Poslovni broj: UsI-274/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Jurišić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nene Čulić, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) LĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3) GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po opunomoćenici LĐŠ iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687 uz sudjelovanje zainteresiranih osoba ad 1) ČĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad 2) JĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po opunomoćeniku Ivanu Santici, odvjetniku u Splitu, nakon javne rasprave održane i zaključene 18.veljače 2026., dana 18. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika KLASA: UP/II-361-03/24-02/482, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 19. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog upravnog spora.

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi zainteresiranim osobama trošak ovog upravnog spora u iznosu od 1375,00 eura, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem Klasa: UP/II-361-03/24-02/482, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 19. prosinca 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Splitsko – dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam, Odsjeka za pravne poslove urbanizma Klasa: UP/I-361-03/20-01/000046, Urbroj: 2181-1-10- 5/1-24-0044 od 9. srpnja 2024 kojim je na snazi ostavljena građevinska dozvola Klasa: UP/I-361-03/17-01/000107, Urbroj: 03-02-06-17-0010 od 4. listopada 2017. izdana od Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Splita (u daljnjem tekstu: građevinska dozvola).

2. Građevinskom dozvolom dozvoljava se zainteresiranim osobama kao investitorima građenje građevine ugostiteljsko – turističke namjene – hoteli: turistički apartmani, katnosti E=Po+Su+Pr+3, s prohodnom krovnom terasom, s četiri smještajne jedinice i 3PM na otvorenom, na građevnoj čestici oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se oblikuje od k. č. br. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 537 m2, u skladu s glavnim projektom.

3. U pravodobno podnesenoj tužbi tužitelji pobijaju zakonitost osporenih akata navodima u kojima u bitnome ističu kako im kao međašnicima i suvlasnicima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije dostavljena građevinska dozvola. Obavijest kojom se pozivaju na uvid u spis predmeta tužiteljima DĐ i LĐ nikada nije uručena, a tužitelji su tek nakon početka radova izvršili uvid u spis. Takva obavijest da nije dostavljena ni pravnom predniku tužitelja GĐ. Navedenim postupanjem upravnog tijela povrijeđeno je pravo tužitelja na sudjelovanje u postupku koje im pripada prema članku 115. Zakona o gradnji. Zbog toga su 17. ožujka 2020. podnijeli zahtjev za obnovom postupka izdavanja građevinske dozvole a koji zahtjev je prvostupanjsko tijelo odbacilo da rješenjem od 15. lipnja 2020. koje rješenje je poništeno rješenjem tuženika od 8. veljače 2021. u kojem je utvrđeno kako dostava poziva za tužitelje nije bila uredna obzirom na činjenicu da se na dostavnicama nalaze potpisi koji ne odgovaraju potpisima tužitelja, to je očigledno došlo do krivotvorenja njihovih potpisa, sve u cilju ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. Unatoč tome, u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo rješenjem od 4.listopada 2021.g. ostavlja na snazi građevinsku dozvolu, klasa:

UP/I-361-03/17-01/000107, Urbroj 03-02-06-17-0010 od 04.10.2017.g. a na koje rješenje tužitelji, izjavljuju žalbu koja je u konačnici odbijena aktom drugostupanjskog tijela od 30. kolovoza 2022. Protiv tog rješenja drugostupanjskog tijela isti tužitelji pokrenuli su upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu. Presudom Usl-2902/2022 od 15.svibnja 2023.g. poništeno je rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine klasa: UP/II-361-03/21-02/564, Urbroj:

531-07-01-03/06-22-2,od 30.kolovoza 2022.g. kao i Rješenje Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, klasa: UP/I-361-03/20-01/000046, od 04.listopada 2021.g., te je predmet vraćen na ponovni postupak s obrazloženjem kako u konkretnom slučaju tužitelji opravdano prigovaraju kako se njihovo sudjelovanje u postupku svelo na omogućavanje uvida u spis i očitovanje a čime da nije strankama omogućeno korištenje svih procesnih prava, uključujući ono kojima se očituje na navode protivne strane. Nakon ovako jasno izraženog stava, prvostupanjsko tijelo kao jedinu radnju u ponovljenom postupku vrši dostavu podneska investitora od 29. studenog 2024. s pozivom na očitovanje, čime krši pravo stranaka na sudjelovanje u postupku. Nadalje, tužitelji ističu kako se prvostupanjskim rješenjem ne odlučuje o zahtjevu tužitelja za obnovu postupka, već se isti tek uzgredno u obrazloženju spominje. Prvostupanjsko tijelo bilo je dužno o zahtjevu stranke izrekom odlučiti, a odredba da nije dužan donijeti posebno rješenje, ne znači da se o tom zahtjevu ne odlučuje odnosno odlučuje obrazloženjem, kako to ovdje pogrešno čini prvostupanjsko tijelo. Tužitelji ističu kako je strankama omogućeno očitovanje, ali se njima i dalje ne omogućava korištenje pravnih lijekova koji su im uskraćeni u postupku izdavanja građevinske dozvole (izjavljivanje žalbe). U prilog svojim tvrdnjama pozivaju se na praksu upravnih sudova, između ostalog, i presudu Upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Us-4459/2008 u kojoj je izražen stav da, ukoliko nema dokaza o tome da je građevinska dozvola dostavljena vlasniku susjednog zemljišta, ista nije postala ni konačna ni izvršna. U tužbi se navode presude upravnih sudova i citiraju u njima zauzeta stajališta koja tužitelji smatraju bitnim za rješavanje konkretne upravne stvari.

Pored toga, navode kako je činjenično stanje pogrešno i netočno utvrđeno. Tvrde kako glavni projekt nije usklađen s Detaljnim planom uređenja priobalnog područja Trstenik – Radoševac (Službeni glasnik Grada Splita 12/00, 8/07, 12/10, 41/14, 48/14, 54/16, 69/16). Prema kartografskom prikazu 4.1. Prostorne cjeline, nekretnina se nalazi unutar prostorne cjeline 03 u kazeti br. 43. Za navedenu nekretninu maksimalna dopuštena visina dana je u tablici dijelu 2.2 Veličina i površina građevine. U napomenama tablice stoji da su navedene visine u tablicama orijentacijske pa su moguća odstupanja za +/-1.0 m, ovisno o konstrukciji objekta, ali je katnost (broj etaža) propisan DPU-om dana kao maksimalna moguća. Iako je u situaciji glavnog projekta, ali i u drugim dijelovima deklarativno ispunjen lokacijski uvjet katnosti, iz grafičkog priloga na kojima su prikazana pročelja (listovi 12,13,14) očigledno je da su apsolutne kote +38,47 prema gore planirani obodni zidovi visine kata odnosno visine cca 3 metra (od gornje kote poda do najviše kote zida). Tako planirani, i u međuvremenu izvedeni zidovi, iz svih pješačkih perspektiva figuriraju i jesu četvrti kat, bez obzira na buduću namjenu. Radi se o volumenu koji ima formu cijele i cjelovite etaže.

Nadalje, nije ispoštovan ni lokacijski uvjet visine definirane u metrima i uz dopuštena odstupanja. U spomenutoj tablici navodi se maksimalna dopuštena visina 15,50 m, dok iz glavnog projekta nije jasna visina zgrade. Tužitelji, koristeći definiciju visine u Generalnom urbanističkom planu Grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita, br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14) i stanje na terenu, dolaze do zaključka kako je u ovom slučaju visina premašena za jednu i po etažu, cca 4,5 metara. Ukazuju i na činjenicu da je prije izgradnje spornog objekta na ovom terenu postojao objekt – prizemnica koja je legalizirana na koti od 23 m, a da se prethodna terasa navedena u rješenju o izvedenom stanju uvelike razlikuje od sada izgrađenog objekta koja je u naravi kat. Kako nije priložen cjelovit presjek kroz stubište, niti je kotiran apsolutnim kotama, pretpostavlja da stvarna visina građevine prelazi dopuštenu za 267 cm, praktički za cijelu etažu. Da se radi o pogrešnoj implementaciji mjerodavnih odredbi prilikom projektiranja govori i činjenica da je kota suterena u presjeku kotirana s apsolutnom kotom 22,85 sitnijim brojevima, a sa strane, na visinskoj koti, krupnijim slovima za istu kotu se navodi 23 m. Unutar jednog nacrta bitne kote ne odgovaraju jedna drugoj. Glavni projektant u tehničkom opisu tekstualnog dijela ističe kako je dubina iskopa usklađena s "predprojektom" susjednog vlasnika, koji pojam ni ne postoji u zakonodavstvu. O usklađenju planirane gradnje sa zatečenim stanjem na zapadu na čet. zem. na kojoj su tužitelji nositelji stvarnih prava nema nikakvog opisa ili opaske, niti u grafičkim prikazima ima ijednog presjeka ili pročelja na kojem bi se moglo vidjeti kakav je planirani teren u odnosu na postojeći. Nema nijedne visinske kote terena neposredno zapadno od planirane gradnje tako da se ne može utvrditi kako je planirano zadržavanje zatečenog stanja i koliki će biti eventualni podzid, iskop neposredno uz izgrađenu i naseljenu zgradu. Predlažu da sud poništi osporeno rješenje tuženika.

4. U odgovoru na tužbu tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

5. Temeljem članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/2024) u sporu su kao zainteresirane osobe pozvani sudjelovali JĐ i ČĐ koji predlažu da sud odbije tužbu tužitelja kao neosnovanu.

6. Tijekom spora dana 18. veljače 2026. održana je rasprava u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

7. Opunomoćenica tužitelja ostala je pri svojim ranije iznesenim navodima te je popisala trošak spora. Opunomoćenik zainteresiranih osoba naveo kako je u obnovljenom postupku tužiteljima omogućen uvid u spis i pravo na očitovanje, a što su oni i iskoristili podnescima od 21. lipnja i 24. lipnja 2024. Sudjelovanje u postupku da ne podrazumijeva beskonačno izmjenjivanje podnesaka, već mogućnost izjašnjenja o činjeničnim i pravnim pitanjima, a što je u konkretnom slučaju i omogućeno. Prigovor da u izreci rješenja nije eksplicitno odlučeno o samom prijedlogu za obnovu predstavlja puki formalizam, obzirom da članak 126. Zakona o općem upravnom postupku ovlašćuje tijelo da nakon provedene obnove, koja se može provesti bez posebnog rješenja o dopuštenju obnove ako se time ubrzava postupak, donese odluku u glavnoj stvari. Ističe kako su navodi tužitelja o visini objekta i skrivenoj etaži subjektivne interpretacije tužitelja koje su od strane stručnih tijela demantirane, a tužitelji ne nude stručni nalaz koji bi pobio navode projektanta, već se oslanjaju na laičke procjene i fotografije.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo, kao i onu priloženu tijekom spora, dok je odbio prijedlog za izvođenjem dokaza provođenjem očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja navedenih dokaza

9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti rješenja javnopravnih tijela kojima je u predmetu obnove postupka izdavanja građevinske dozvole ostavljena na snazi građevinska dozvola od 4. listopada 2017.

11. Iz stanja spisa proizlazi da je rješenje kojim je navedena građevinska dozvola ostavljena snazi donesena u izvršenju presude Upravnog suda u Splitu UsI- 2902/2022 od 15. svibnja 2023. kojom je poništeno rješenje Splitsko – dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja Klasa: UP/I -361- 03/20-01/000046, Urbroj: 2181/01-03-02/18-21-0019 od 4. listopada 2021. kojim je također ostavljena na snazi građevinska dozvola od 4. listopada 2017, te rješenje tuženika kojim je odbijena žalba tužitelja protiv tog prvostupanjskog rješenja. Upravni sud je u navedenoj presudi naveo da u konkretnom slučaju tužitelji opravdano prigovaraju kako se njihovo sudjelovanje u postupku svelo samo na omogućavanje uvida u spis i očitovanje jer se tužiteljima nije omogućilo očitovati na podnesak zainteresiranih osoba kojima se očituju na primjedbe tužitelja, a čime da nije strankama omogućeno korištenje svih procesnih prava, uključujući ono kojima se očituje na navode protivne strane.

12. U ponovnom postupku, prvostupanjsko tijelo omogućilo je, sukladno uputi iz presude Upravnog suda u Splitu, tužiteljima očitovanje o podnesku zainteresiranih osoba (investitora) od 29. rujna 2021. kojim su se očitovali na primjedbe tužitelja od 24. lipnja 2021,. godine, te je je nakon provedene obnove postupka, ostavilo je na snazi građevinsku dozvolu, s obrazloženjem da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za izdavanje iste.

13. Postupajući po žalbu tužitelja, tuženik je istu odbio s obrazloženjem da je prvostupanjsko tijelo, postupajući po zahtjevu tužitelja za obnovom postupka pravilno provelo postupak, omogućivši strankama sudjelovanje u postupku, te da je obrazloženju rješenja kojim se građevinska dozvola ostavlja na snazi dana iscrpna i jasna analiza razloga kojima se rukovodilo prilikom odbijanja prigovora tužitelja izjavljenih na glavni projekt koji je sastavni dio građevinske dozvole.

14. S navedenim obrazloženjem tuženika suglasan je i ovaj sud te ga u cijelosti prihvaća kao pravilno i zakonito.

15. U odnosu na navode tužitelja da prvostupanjsko tijelo uopće nije odlučilo o zahtjevu tužitelja za obnovom postupka, odnosno da o tome nije donijelo posebno rješenje, valja reći kako navedena okolnost ne predstavlja povredu koja bi utjecala na zakonitost osporenog rješenja. Naime, kako to pravilno navodi i tuženik u osporenom rješenju, čl. 126. st.4. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će nadležno tijelo kada je prema okolnostima slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje kojim se obnova dopušta. Stoga u situaciji kada je prvostupanjsko tijelo povodom zahtjeva tužitelja za obnovom postupka, utvrdilo postojanje zakonskih razloga za obnovu te pozvalo tužitelje na uvid u spis predmeta, te njihove primjedbe i očitovanje na glavni projekt dostavilo investitoru i potom očitovanje investitora dostavilo tužiteljima, bez donošenja posebnog rješenja o obnovi, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, te se prigovori tužitelja otklanjanju kao neosnovani.

16. Nadalje, suprotno navodima tužitelja, ovaj sud drži kako je strankama u tako obnovljenom postupku na pravilan i potpun način omogućeno sudjelovanje u postupku, obzirom da im je kako je to prethodno rečeno, omogućen uvid u spis predmeta, projektnu dokumentaciju na koju su se isti i očitovali, a njihove primjedbe su u skladu s načelom kontradiktornosti dostavljene zainteresiranim osobama (investitorima), te je potom i očitovanje investitora dostavljeno tužiteljima. Time su po ocjeni ovog suda ispunjeni uvjeti iz čl. 30 ZUP-a kojom je propisano da se strankama u upravnom postupku mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Nastavno na navedeno, a glede navoda tužitelja o tome da im nije dostavljena građevinska dozvola te da im nije omogućeno izjavljivanje redovnih pravnih lijekova, valja reći kako u postupku po izvanrednom pravnom lijeku (obnova postupka) nema potrebe za posebnim izjavljivanjem žalbe protiv građevinske dozvole, jer se žalba izjavljuje protiv rješenja prvostupanjskog tijela, a u obnovljenom postupku se donosi novo rješenje o upravnoj stvari, protiv kojega je strankama omogućeno izjavljivanje žalbe, što su tužitelji u konkretnom slučaju i učinili.

17. U odnosu na navode tužitelja o neusklađenosti glavnog projekta sa relevantnom prostorno-planskom dokumentacijom u pogledu visine građevine, odnosno broja etaža, valja reći kako među strankama nije bilo sporno da se čestica na kojima je predviđena gradnja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (nastala od k. č. br. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nalazi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja priobalnog područja Trstenik-Radoševac (Službeni glasnik Grada Splita broj 12/00, 8/07, 12/10, 41/14, 48/14), i to unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene-hoteli (T1), unutar prostorne cjeline oznake 03, na građevnoj čestici 43, za koju su uvjeti provedbe zahvata propisuju visinu građevine bez nadgrađa 15,5m, te broj etaža Po+(S)+P+3. Odredbom DPU-a priobalnog područja Trstenik-Radoševac propisano je da su prostorni pokazatelji definirani važećom zakonskom regulativom i prostornim planom šireg područja: Generalnim urbanističkim planom Grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita 1/06, 11/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14, 55/14)Odredbom čl. 49. GUP-a Grada Splita, između ostalog je propisano kako se istaci vertikalnih komunikacija, klima komore i sl., mogu smještati a krov građevine (iznad dopuštene visine) na način da se uklope u arhitektonsko oblikovanje građevine.

18. Uvidom u glavni projekt zajedničke oznake ČĐ, glavnog projektanta EĐ, dipl. ing. arh, broj ovlaštenja A 1101, u grafički prikaz na listu 9 glavnog projekta proizlazi da je u konkretnom slučaju projektirana prohodna ravna terasa koja je nenatkrivena te, suprotno navodima tužitelja, ne predstavlja etažu 4. kata.

19. Nadalje, u pogledu visine, valja reći kako prema glavnom projektu, visina građevine od konačno zaravnatog terena građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije 3. kata iznosi 15,37 m, dakle manje od prostorno-planskom dokumentacijom dopuštenih 15,5m.

20. U odnosu na prigovore tužitelja kojim navodi kako u konkretnom slučaju visinu objekta trebalo utvrđivati polazeći od kote +23 – kote poda suterena, valja reći kako po ocjeni ovoga suda ta kota ne bi predstavljala najnižu kotu konačno uređenog terena uz pročelje građevine, jer se ti navodi tužitelja temelje na interpretaciji ranijeg stanja terena, odnosno prethodno izgrađenog objekta, a što ne bi bilo pravno odlučno za utvrđivanje visine u smislu važećih prostorno -planskih odredbi jer se sukladno odredbama GUP-a Grada Splita visina građevine mjeri od konačno zaravnanog terena uz pročelje građevine, a ne od prirodnog ili povijesnog stanja terena. Stoga za mjerenje visine građevine ne bi mogla biti relevantna kota poda suterena kako to navode tužitelji jer je suteren konstrukcijski dio građevine čije se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine. Kako u konkretnom slučaju iz grafičkog prikaza na listu 11. mape 1. Glavnog projekta proizlazi da je visina zgrade mjerena od konačno zaravnanog terena uz pročelje građevine, te da ista iznosi 15,37m to se navedeni prigovori tužitelja u pogledu visine zgrade otklanjanju kao neosnovani.

21. Obzirom na sve navedeno, ocjena je ovog suda da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiji odluku ovog suda.

22. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS -a sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci presude.

23. Obzirom na činjenicu da su zainteresirane osobe koje su u ovom sporu bile zastupane po kvalificiranom opunomoćeniku, odvjetnika, istima je valjalo priznati popisani trošak spora u iznosu od 500 bodova, što uzimajući u obzir vrijednost boda od 2 eura, te uz uvećanje od 10% za zastupanje više osoba te PDV od 25% daje ukupan iznos od 1.375,00 eura, koliko su tužitelji dužni naknaditi zainteresiranim osobama.

24. Budući da tužitelji nisu uspjeli u ovom sporu, to je i njihov zahtjev za naknadom troška spora odbijen kao neosnovan.

U Splitu 18. ožujka 2026.

S U T K I N J A

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja, dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. O žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Protiv točke I. rješenja žalba nije dopuštena Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA: - opunomoćeniku tužitelja,

- tuženiku,

- opun. zain. osoba,

- u spis.