REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. P-904/2020

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 81. Ulica br. 8, kojeg zastupa Mark Baničević, odvjetnik u Splitu, protiv tuženih 1. HUP, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ČU, 3. JESSICA L. BOSNICH, koje zastupa privremena zastupnica Ines Žanetić, odvjetnica u Blatu, i 4. ĆU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Aldo Mirošević, odvjetnik u Veloj Luci, radi utvrđenja, nakon glavne rasprave dana 29. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tužene ad 4, dana 18. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju, od 30. lipnja 2006. godine, na kojem je pred Javnim bilježnikom Markitom Vojvodić iz Blata, dana **.**.2006. IU ovjerovila svoj potpis, pod posl.br.: Ov-2321/2006. ništav (ništetan) i bez pravnog učinka.

2. Nalaže se uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na čest. zem. [katastarska čestica], šuma Grčki rat, ukupne površine 4404 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], kakvo je bilo prije provedbe ugovora iz toč. I. u zemljišnim knjigama suda, tj., prije uknjižbe izvršene temeljem ovosudnog rješenja, posl.br.: Z-558/06."

II. Utvrđuje da je tužitelj suvlasnik 1/4 od 1/2 (1/8) dijela čest. zem. [katastarska čestica], šuma Grčki rat ukupne površine 4404 m[2] , zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na skici Ureda za geodetske poslove Gauss d.o.o. broj 56/2025-NE, sačinjenoj u srpnju 2025., a koja skica predstavlja sastavni dio ove presude, označen brojkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24 i 1 povezanim crvenim linijama i ima površinu od 299 m[2] .

III. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude opisani dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz toč. II ove presude putem nadležnog Ureda za katastar i geodetske poslove izdvoji u zasebnu parcelu (česticu) i istu uknjiži na svoje ime u naznačenom suvlasničkom omjeru (1/8), uz istodobno brisanje tog prava u istom omjeru sa imena tuženih ad 1 i ad 4.

IV. Odbija se i tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe ugovora iz toč. I. u zemljišnim knjigama suda na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisanom u toč. II izreke ove presude."

V. Svaka stranka snosi svoj dio parničnih troškova.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je zajednička prednica stranaka pok. IU tj. majka tužitelja i tužene ad 4 te baka tuženih od 1 do 3, ugovorom o darovanju od 30. lipnja 2006. raspolagala nekretninom i to kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je istu nekretninu darovala kćerki ĆU i sinu sad pok. UU, svakome za po 1/2 dijela. Predmetom tog ugovora je, kako tvrdi tužitelj, i obiteljska kuća izgrađena na navedenoj katastarskoj čestici, a riječ je o bračnoj stečevini supružnika IU i RU što je i utvrđeno u ovosudnoj parnici pod posl.br. P-1023/15. Okolnost da je jedan bračni drug raspolagao i zajedničkim odnosno suvlasničkim dijelom drugog bračnog druga, smatra tužitelj, čini ovaj darovni ugovor ništetnim.

1. 1. Pored toga, tvrdi tužitelj, ugovor je ništetan jer nije izvršena prava predaja darovane stvari a dvojbeno je i da li su daroprimatelji bili u [adresa] u vrijeme sačinjena ugovora, posebice se to odnosi na prednika tuženih od 1 do 3 pok. LU za kojega tužitelj tvrdi da nije osobno potpisao spomenuti ugovor.

1. 2. Stoga, a pozivajući se na tvrdnju d a je riječ o ništetnom pravnom poslu, tužbom od 2. prosinca 2020. tužitelj zahtijeva da se utvrdi ništetnim darovni ugovor od 30. lipnja 2006. i da se naloži brisanje zemljišnoknjižnog upisa provedenog temeljem tog pravnog posla pod br. Z-558/06 i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

1. 3. Za slučaj da sud ne bi prihvatio zahtjev za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na čitavoj nekretnini oznake 16757/69 k. o. [katastarska općina], tužitelj je u tužbi istakao i eventualno kumulirani zahtjev upravljen na brisanje provedene uknjižbe i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja samo na jednom dijelu te katastarske čestice, a koji je dio pobliže opisan u toč. II izreke ove presude.

1. 4. U istoj tužbi tužitelj ističe vlasničkopravni zahtjev upravljen na utvrđenje prava suvlasništva naprijed opisane nekretnine navodeći da je o pravu suvlasništva raspravljano u ovosudnoj parnici pod posl.br. P-1023/15 no da je u tom postupku zahtjev bio utemeljen na tvrdnji da je pravo vlasništva stečeno usmenim darovanjem odnosno građenjem. U ovoj parnici svoj zahtjev za utvrđenje prava vlasništva tužitelj temelji na činjenici da je on nasljednik oca pok. BU, da je njegov otac stjecanjem u braku bio suvlasnik obiteljske kuće izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajedno s pripadajućom okućnicom te da stoga njemu temeljem nasljeđivanja pripada pravo vlasništva 1/8 dijela predmetne kuće i okolnog zemljišta površine cca 1043 m[2] . Uz tužbu i prvobitno postavljeni vlasničkopravni zahtjev tužitelj je priložio skicu ovlaštenog mjernika iz 2013. navodeći da je na toj skici utuženi dio nekretnine označen točkama ABCDEFGHIA.

1. 5. Tijekom postupka tužitelj je smanjio svoj zahtjev upravljen na utvrđenje prava suvlasništva uskladivši ga sa skicom i nalazom vještaka na kojoj je točno prikazan dio zemljišta na kojemu je kuća izgrađena kao i zemljišta nužnog za redovnu uporabu zgrade (list spisa br. 131). Tako je podneskom od 12. studenog 2025. (list spisa br. 134) zatražio da se utvrdi njegovo pravo suvlasništva 1/8 dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela površine 299 m[2] koji je na skici vještaka obilježen točkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 1 povezanim crvenim linijama te da ga sud ovlasti da ovaj dio nekretnine putem nadležnog katastra izdvoji u zasebnu nekretninu i na istoj uknjiži svoje pravo suvlasništva.

2. U postupku je utvrđeno da su tužene od 1-3 u inozemstvu, a pismena im na date adrese nije bilo moguće uručiti niti diplomatskim putem a niti neposredno pa im je sud postavio privremenog zastupnika u skladu s odredbom čl. 84. st. 1. i 2. toč. 5. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP). O tome je sud izdao oglas koji je objavljen na oglasnoj ploči ovoga suda i u Narodnim novinama pod br. 129/22 na strani 63.

2. 1. Privremena zastupnica tuženih od 1-3 odvjetnica Ines Žanetić očitovala se podneskom od 30. rujna 2022. izjavivši da joj navodi tužbe nisu poznati a da je teret dokaza na tužitelju (list spisa br. 61).

2. 2. Tužena ĆU se u odgovoru na tužbu (list spisa 37 i 38) usprotivila tužbi, posebice zahtjevu upravljenom na utvrđenje ništetnosti darovnog ugovora uz napomenu da je o tome sud već iznio svoj stav u ovosudnoj parnici pod pos.br. P-1023/2015 utvrdivši da je po zaključenom ugovoru izvršena prava predaja darovane nekretnine. Stoga predlaže da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan jednako kao i zahtjevi upravljeni na brisanje provedenog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

2. 3. Što se pak tiče zahtjeva upravljenog na utvrđenje suvlasništva tužena ne osporava da je tužitelj nasljeđivanjem oca pok. BU stekao 1/8 dijela imovine koja predstavlja bračnu stečevinu prednika stranaka pok. IU i RU. Po tom osnovu, smatra tužena ĆU, tužitelj je mogao steći suvlasništvo za 1/8 dijela i to ne čitave nekretnine bilježene kao kat. čest. [katastarska čestica] niti površine od 1043 m[2] , već samo onog dijela zemljišta obuhvaćenog gradnjom kuće i zemljišta koje je nužno za uporabu zgrade.

3. Proveden je dokaz pregledom isprava u spisu, pregledom ovosudnog parničnog spisa pod posl.br P-1023/2015, saslušanjem parničnih stranaka, očevidom na licu mjesta te mjerničkim i građevinskim vještačenjem.

4. Ocjenom provedenih dokaza odlučeno je kao u izreci, a nakon što je u postupku utvrđeno:

- da je tužitelj brat tužene ĆU, a stric tuženih od 1 do 3

- da je majka tužitelja i tužene ad 4, a baka tuženih od 1 do 3 sad pok. IU bila vlasnica kat čest. [katastarska čestica] jer joj je to pravo pripalo nasljeđivanjem iza smrti roditelja pok. VU i pok. KU

- da su supružnici IU i PU (roditelji tužitelja i tužene ad 4 te djed i baka tuženih od 1do 3 koji su djeca od pokojnog im sina LU) na dijelu kat čest. [katastarska čestica] izgradili obiteljsku kuću

- da je gradnja tog objekta započela sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a zgrada je dovršena 1988.

- da je sad pok. IU dana 3. srpnja 2006. ovjerila kod javnog bilježnika u [adresa] svoj potpis na darovnom ugovoru čiji je preslik priložen na listu spisa br. 5 i 6

- da ovim pravnim poslom darovateljica IU svojoj djeci i to sinu UU i kćerki ĆU dariva nekretninu opisanu u čl. 1 ugovora i to: "zemljište u Bristvi - Grčki rat, u naravi zemljište od mora pa do glavne ceste Blato- Bristva sa izgrađenom kućom uz morsku obalu, ukupne površine 4404 m[2] , sve označeno kao u cijelosti čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]"

- da je ugovor proveden u zemljišnoj knjizi pod br. Z-558/2006, a prijedlog za uknjižbu je dana 14. srpnja 2006. podnijela tužena ad 4 (list spisa br. 8 i 9)

- da je otac tužitelja PU umro 2009. godine a iza njegove je smrti ostavinska imovina raspravljena rješenjem o nasljeđivanju Općinskoga suda u Korčuli pod br. O-375/09 od 2. rujna 2010. (list spisa br. 15 i 16)

- da u ostavinsku imovinu pok. RU nije uvrštena obiteljska kuća u predjelu Grčki rat, a nasljednicima su proglašeni supruga IU, kćerka ĆU i sinovi AU i HU, svaki za po 1/4 dijela

- da je AU umro 2010. godine, a ostavinski postupak iza njegove smrti proveden je pred Općinskim sudom u Korčuli pod br. O-278/14 (list spisa br. 13 i 14)

- da je nasljednicom pok. LU prema rješenju o nasljeđivanju od 15. rujna 2014. proglašena njegova kćerka HUP

- da su HU i njegova supruga GU podnijeli dana 19. kolovoza 2014. tužbu (tada pod br. P-358/14) u kojoj su tvrdili da su upravo oni na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u predjelu Grčki rat sagradili svoju obiteljsku kuću nakon što im je pok. KU ustupila taj sjeveroistočni dio zemljišta, da su vlasništvo utuženog dijela čest. zem. [katastarska čestica] stekli temeljem usmenog darovanja s bakom KU kao i gradnjom slijedom čega zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju

- da su takvu tužbu podnijeli protiv istih osoba koje su tužene i u ovoj parnici

- da je dana 30. listopada 2014. zaprimljena pred ovim sudom tužba pod posl. br. P-459/2014 kojom su tužiteljice CU i ČUP od tuženika HU zatražile predaju u posjed zgrade izgrađene na istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz morsku obalu pozivajući se na tvrdnju da su one knjižne suvlasnice ove nekretnine, a da im je tuženik oduzeo posjed te zgrade

- da je sud rješenjem br. P-1023/15 od 31. kolovoza 2015. spojio obje navedene parnice radi zajedničkog raspravljanja

- da je postupak pravomoćno okončan presudom br. P-1023/2015 od 16. prosinca 2016. kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja HU i GU radi utvrđenja prava vlasništva dijela kat. čest. [katastarska čestica] i to baš dijela koji ima površinu od 1043 m[2] i prikazan je na skici - prijedlogu parcelacije iz 2013. godine

- da je istom presudom djelomično prihvaćen zahtjev tužiteljica Željke Cetinić i Katlyn Marie Bosnić i naloženo tuženiku Gordanu Bosnić predati im suposjed obiteljske kuće izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] 69

- da je u istoj parnici sud raspravljao o valjanosti darovnog ugovora kojim je darovateljica IU svojoj djeci i to sinu UU i kćerki ĆU darovala nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica], a sve povodom prigovora tamošnjeg tuženika OU koji je isticao da je ugovor ništetan jer nije izvršena predaja posjeda obdarenicima kao i zbog činjenice da je predmetom darovanja imovina koja predstavlja bračnu stečevinu

- da iz obrazloženja pravomoćne presude pod br. P-1023/2015 od 16. prosinca 2016. proizlazi da je riječ o ugovoru o darovanju zaključenom 2006. godine, dakle nakon stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 – dalje ZOO), da takav ugovor sadrži potpis sviju ugovornih strana, tj. IU kao darovateljice i tužene - tužiteljice ĆU i danas pok. LU, kao daroprimaca, da je potpis darovateljice ovjeren kod javnog bilježnika te da iz provedenih dokaza sud ocjenjuje da su daroprimatelji doista preuzeli posjed kuće koja je izgrađena na istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], odnosno da su imali ključeve, da je ĆU u svojstvu osiguranika potpisala policu osiguranja imovine za spornu kuću u [adresa] ratu i to još 2010. godine a da je ključeve od prijeporne kuće imao i pok. AU

- da je u parnici P-1023/2015 sud provedenim dokazima utvrdio da su predmetnu kuću zajednički gradili supružnici IU i PU uz pomoć svoje djece na zemljištu koje je predstavljalo vlasništvo IU i da u vrijeme sklapanja darovnog ugovora darovateljica nije bila isključiva vlasnica prijeporne zgrade izgrađene na istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], već je ta zgrada obzirom na vrijeme njene gradnje predstavljala bračnu stečevinu supružnika IU

- da je nekretnina oznake 16757/69 u zemljišnoj knjizi označena kao šuma Grčki rat površine 4404 m[2] i upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s pravom suvlasništva za po 1/2 dijela na ime tuženih ad 1 i ad 3

5. Prema vremenu stjecanja ove imovine tj kuće na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] mjerodavne su bile odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78, 27/78, 45/89, 59/90 i 25/94 - u daljnjem tekstu ZBPO) prema kojemu takva imovina predstavlja zajedničku imovinu supružnika čiji se udjeli u toj imovini procjenjuju prema doprinosu svakog bračnog druga.

5. 1. Na okolnost doprinosa u gradnji kuće svog oca pok. BU tužitelj u ovoj parnici nije niti ponudio bilo koji dokaz, a u prethodno vođenoj parnici pod br. P-1023/2015 tvrdio je da je upravo on sa suprugom građenjem stekao vlasništvo. Saslušan na glavnoj raspravi dana 11. listopada 2023. (list spisa br. 76) tužitelj samo navodi da je njegov otac bio vlasnik 1/2 predmetne kuće.

5. 2. Upitana na iste okolnosti tužena ĆU nije se posebno izjašnjavala o doprinosu njezinih roditelja u imovini stečenoj u braku, ali ona zapravo i ne osporava tvrdnje tužitelja da je pok. PU građenjem za vrijeme braka stekao 1/2 dijela izgrađenog objekta kao i zemljišta koje je nužno za redovnu uporabu te zgrade. To je navela već u svom odgovoru na tužbu kao i na ročištu održanom dana 29. siječnja 2026.

5. 3. Shodno tome u postupku je neprijeporno utvrđeno da je kuća izgrađena na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] za vrijeme braka sad pok. IU i RU predstavljala njihovu bračnu stečevinu s podjednakim udjelima

5. 4 Prema čl. 283. st. 1. ZBPO-a koji je bio na snazi u vrijeme gradnje kuće propisano je da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno.

5. 5. Pozivom na te zakonske odredbe u ranijoj sudskoj praksi zauzet je bio stav da je apsolutno ništav pravni posao sklopljen od strane samo jednog bračnog druga, a čiji je predmet zajednička imovina. Međutim, Ustavni sud RH odlukom broj U-III-103/2008 od 14. lipnja 2011. djelomično je odstupio od dotadašnjeg stajališta naglašavajući da se u pogledu valjanosti raspolaganja zajedničkom imovinom primjenjuju odredbe općih propisa. Slijedom toga u nazočnom sporu mjerodavne su i odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na ništetnost pravnih poslova kao i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – dalje ZV).

5. 6. Prema odredbi čl. 322. ZOO-a ništetan je ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

5. 7. U smislu citirane zakonske odredbe otuđenje tuđe stvari, pa i dijela te stvari po osnovu bračne stečevine, samo za sebe, ne čini pravni posao ništetnim.

5. 8. U vrijeme sklapanja ugovora o darovanju (2006.) na imovinu bračnih drugova primjenjivao se Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07) kojim je u odredbi čl. 250. propisano da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava ako tim zakonom nije drukčije određeno, a citirani zakon nije propisivao izričitu zabranu samostalnog raspolaganja nekretninama ili drugom stvari u suvlasništvu bračnih drugova.

5. 9. Shodno tome ugovor o darovanju kojim je sad pok. IU svoje zemljište u predjelu zvanom Grčki rat zajedno s izgrađenom kućom darovala sinu AU i kćerki ĆU nije ništetan jer takvo darovanje u vrijeme kada je učinjeno nije bilo izričito zabranjeno odredbama Obiteljskog zakona koji je tad bio na snazi. Stoga se ne radi o pravnom poslu koji bi bio protivan prisilnim propisima i kao takav ništetan, već je riječ o raspolaganju tuđom stvari za što nije propisana sankcija ništetnosti. Okolnost da je darovateljica ovim pravnim poslom prenijela na daroprimatelje više prava nego je sama imala, a budući je jedan dio nekretnine predstavljao suvlasništvo nje i njezinog supruga, ne upućuje na zaključak da bi samim time ugovor o darovanju bio ništetan niti je navedena okolnost zakonom propisani razlog za utvrđenje ništetnosti ugovora u smislu čl. 322. ZOO-a.

6. U nazočnom slučaju ne postoje ni drugi razlozi ništetnosti na koje se tužitelj poziva.

6. 1. Tako tužitelj smatra da je riječ o ništetnom ugovoru zbog nedostatka forme jer nije sklopljen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave sukladno odredbi čl. 53. Zakona o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 16/07 i 75/09), a budući darovana nekretnina nije predana u neposredan posjed. Međutim, u ovom se slučaju ne radi o darovanju bez prave predaje stvari jer je već prethodno u parnici pod br. P-1023/2015 pravomoćno utvrđeno da je riječ o valjanom pravnom poslu i da je daroprimateljima sporna nekretnina predana u posjed.

6. 2. Ne stoji ni tvrdnja tužitelja da bi ugovor bio ništetan jer daroprimatelj pok. AU nije potpisao prijedlog za uknjižbu te da je dvojbeno je li potpis na samom ugovoru njegov. Naime, pobijani ugovor čiji je preslik priložen na listu br. 5 i 6 sadrži potpise svih ugovornih stranaka, a tužena ĆU u svome iskazu izričito navodi da je tijekom ljeta 2006. njezin brat AU boravio u [adresa] i da je bio nazočan kod sastavljanja i potpisivanja ugovora.

6. 3. No sve i kad bi bila točna tužiteljeva tvrdnja da je potpis daroprimatelja LU krivotvoren, zahtjev za utvrđenje ništetnosti iz tog razloga je neosnovan. Naime, da bi ugovor u smislu čl. 322. ZOO-a bio ništav, takav bi ugovor morao i postojati. S druge pak strane ako nema potpisa svih ugovornih stranaka , takav ugovor ne postoji, odnosno smatra se da nije ni sklopljen (čl. 247. ZOO-a) Samim time neosnovan je tužiteljev zahtjev kojim traži utvrđenje ništetnosti spornog ugovora s tvrdnjom da ga daroprimatelj AU nije ni potpisao jer u tom slučaju nije moguće zahtijevati ništetnost pravnog posla koji nije ni nastao.

6. 4 . Upravo iz navedenih razloga nije u postupku bilo potrebno provoditi dokaz grafološkim vještačenjem na okolnost autentičnosti potpisa pok. LU pa je takav dokazni prijedlog odbijen, a ovo tim više jer tužitelj ničim nije doveo u sumnju iskaz tužene ĆU koja tvrdi da je i njihov brat AU bio nazočan kod sačinjavanja ovog ugovora.

7. Utvrdivši tako u postupku da ne postoji niti jedan od razloga ništetnosti darovnog ugovora ovjerenog dana 3. srpnja 2006. sud je odbio tužiteljev zahtjev upravljen na utvrđenje ništetnosti, a samim time neosnovan je i zahtjev za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i to kako glavni, tako i eventualno kumulirani pa je i odlučeno kao u točki I i IV izreke.

8. Što se pak tiče zahtjeva upravljenog na utvrđenje prava suvlasništva temeljem nasljeđivanja provedenim je dokazima utvrđeno:

- da je kuća izgrađena na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala bračnu stečevinu pok. IU i RU na jednake dijelove

- da tužena ĆU tijekom čitavog postupka priznaje tužitelju pravo suvlasništva na toj kući i pripadajućoj okućnici sukladno njegovom nasljednom dijelu iza smrti oca pok. BU

- da je stvarni izgled ove nekretnine utvrđen neposrednim opažanjem suda uz nazočnost mjernika dipl.ing. SU te građevinskog vještaka dipl.ing. Darka Šeparovića

- da je do mjesta gdje se nalazi utužena nekretnina pristupljeno makadamskom cestom koja vodi od javne ceste Blato – Bristva, da se taj makadamski put blago spušta prema moru, da na kraju tog puta je poravnato zemljište koje služi kao parking zajedno sa jednim pomoćnim objektom ispod čije nadstrešnice je parkirano vozilo, da su ispod toga betonske stepenice kojima se pristupa do stambenog objekta s ravnim krovom, da se sa lijeve strane ovog objekta, a gledajući prema moru, nalazi jedan komin te dva formirana vrta, da su na tom prostoru odložena drva i neke pokretnine te zasađen limun, a da preostali dio površine iste katastarske čestice je u naravi zemljište obraslo šumskim raslinjem

- da je pokazanu nekretninu na licu mjesta identificirao mjernik navodeći da je riječ o sjeveroistočnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] 69

- da je na licu mjesta sud pozvao građevinskog vještaka da na temelju podataka sa očevida te geodetske skice dostavi sudu nalaz o tome koji dio predmetne katastarske čestice je nužan za redovnu uporabu postojeće zgrade uvažavajući pristup zgradi, betonirane dijelove dvorišta, stepenice septičku jamu, instalacije i sl.

- da je vještak dipl.ing Toni Farac dana 9. travnja 2025. dostavio sudu geodetsku skicu na kojoj je jasno prikazao postojeću zgradu te okolno zemljište oko kuće tj. stepenice, vrtove, septičku jamu, priključke na električnu i telefonsku mrežu te dio pristupnog puta (list spisa br. 92)

- da je takva skica dostavljena građevinskog vještaku

- da je vještak dipl.ing. Darko Šeparović dostavio sudu dana 16. travnja 2025. svoj pismeni nalaz (list spisa br. 93-119) priloživši i fotografije lica mjesta kao i grafički prikaz stambene zgrade sa pomoćnim objektima, prilazima i pripadajućom okućnicom

- da je u svom nalazu vještak utvrdio da površina građevne čestice nužne za redovitu upotrebu građevine iznosi 299 m[2] s time što je oblik i veličinu takve čestice prikazao na skici koja je sastavni dio njegovog nalaza (list spisa br. 110 i 112)

- da na ovakav nalaz vještaka stranke nisu imale primjedbi osim što je tužitelj zatražio da se geodetska skica dopuni na način da se onaj dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojemu je izgrađena kuća zajedno sa zemljištem nužnim za uporabu te kuće označi posebnim brojevima

- da je na zahtjev suda za dopunu skice vještak Toni Farac dana 21. srpnja 2025. (list spisa br. 131) dostavi konačnu geodetsku skicu na kojoj je brojkama i crvenim kosim crtama jasno označen utuženi dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a upravo je sa tom skicom tužitelj i uskladio svoj vlasničkopravni zahtjev

9. Utvrdivši tako u postupku da je tužitelj kao nasljednik pok. BU za 1/4 dijela u trenutku ostaviteljeve smrti stekao pravo suvlasništva i one imovine koja je predstavljala njegovu bračnu stečevinu tj. opisane kuće u predjelu Grčki rat s pripadajućom okućnicom, sud je prihvatio postavljeni tužbeni zahtjev upravljen na utvrđenje prava suvlasništva 1/8 opisanog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te ujedno ovlastio tužitelja na upis prava suvlasništva u tom omjeru na novoformiranoj katastarskoj čestici nakon provedenog postupka parcelacije. Stoga je i presuđeno kao u toč. II i III izreke.

10. Odlučujući o parničnim troškovima sud je primijenio odredbu čl. 154. st. 4. ZPP-a te obzirom na djelomični upis stranaka u ovoj parnici odredi da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Korčuli, 18. ožujka 2026.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).