REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: Psp-5/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ZŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mariji Petri Sokač odvjetnici iz Križevaca protiv tuženika ZŠF OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima ZOU Milenko Ščetar i Vesna Rajić odvjetnicima iz Križevaca, radi smetanja posjeda, 18. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tuženi ĆŠF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] samovlasno smetao posjed tužitelja ZŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na način da je točno neutvrđenog dana, ali svakako nekoliko dana prije 18.2.2023. godine kada je tužitelj uočio čin smetanja, izorao njegove zatravljene nekretnine koje je držao u nesmetanom posjedu, i to prema skici lica mjesta mjerničkog vještaka Štefice Tukša od 9.10.2023. godine u prijepornom dijelu označenog pravcem između točaka A-B-C-D-E-F-G-A, a koje se sastoje od dijela čk.br. 975/3, dijelom čk.br. 975/2, čitave čk.br. 980/2, dijelom čk.br. 985/2, dijela čk.br. 975/5 i to u duljini između točke A do točke B od 34,70 m, od točke B do točke C u duljini od 45,40 m, od točke C do točke D u duljini od 17,90 m, od točke D do točke E u duljini od 112,20 m, od točke E do točke F u duljini od 47,90 m, od točke F do točke G u duljini od 120,30 m i od točke G do točke A u duljini od 37,50 m, te se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje posjeda nekretnina pod prijetnjom novčane kazne, u roku od 8 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 792,00 eura u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženika. U tužbi navodi da zajedno sa svojom obitelji dugi niz godina u posjedu drži nekretnine koje se nalaze u k. o. [katastarska općina], u naravi zatravljene oranice koje koristi za potrebe ishrane muznih krava u OPG u Filipašić. Tužitelj je nekretnine držao u posjedu zajedno sa svojim ocem koji mu je Ugovorom o darovanju 17.8.1995. godine darovao nekretnine. Nekretnine su bile upisane samo u Posjedovnom listu broj 115 k. o. [katastarska općina], a tužitelj je radi upisa u zemljišne knjige pokrenuo zemljišno knjižni pojedinačni ispravni postupak koji se vodi pod poslovnim brojem Z 14986/2022. Dakle, tužitelj je od 1995. godine u nesmetanom posjedu svih nekretnina upisanima u Posjedovni list broj 115 k. o. [katastarska općina]. Tužitelj radi u inozemstvu, ali dolazi svaka dva do tri tjedna doma i strojno obrađuje nekretnine, a ukoliko to ne bi mogao učiniti radi lošeg vremena, uzima treće osobe koje obave pojedine poslove. Tužitelj je bio kod kuće između 17. i 19. veljače 2023. godine te je htio sa livada pokositi travu za ishranu stoke te je utvrdio da je netko izorao njegove livade i ove koje koristi od svojih sestrična tako da je zatravljene oranice izorao sve do njegove ograde. Kada je to saopćio supruzi ista je kazala da je vidjela veliki traktor koji se okretao, ali nije mislila da ore njihove nekretnine. Nakon toga tužitelj se raspitivao kod drugih susjeda te je doznao da je predmetne nekretnine nekoliko dana prije nego je tužitelj došao iz Švicarske tuženik orao svojim traktorom te su ga mještani vidjeli. Tužitelj se telefonskim putem obratio tuženiku koji je potvrdio da je on vršio oranje jer je kupio te nekretnine u dijelu i to od osoba koje su bile upisane u zemljišnim knjigama te je rekao kako će nekretnine vratiti tužitelju ukoliko dobije povrat kupoprodajnu cijenu koju je platio. Dolaskom kući dana 4. ožujka tužitelj je ponovno zvao tuženika koji se izjasnio kako on ima pravo na te nekretnine i da je on upisan u zemljišnim knjigama te da su prodavatelji odbili vratiti novac stoga ne želi iste mirnim putem vratiti nekretnine tužitelju. Kako nije došlo do mirnog rješenja spora, tužitelj je prisiljen podnijeti tužbu protiv tuženika radi zaštite svog oduzetog posjeda kojega je tuženik oduzeo sredinom veljače, za što je tužitelj saznao dana 18. veljače 2023. te je naknadno saznao da se radi o tuženiku jer ga nije vidio dok je orao. Nadalje navodi da je pokrenuo postupak upisa vlasništva te je o istom rješenju bio obavješten tuženik, koji nije ulagao prigovor niti pristupio očevidu koji je bio na spornim nekretninama 10. siječnja 2023. godine. Ističe da je tuženiku je i prije kupoprodaje bilo poznato da prodavatelji od kojih suvlasničke dijelove nekretnina upisanima u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nisu u posjedu već netko treći budući je iz susjednog sela, a Prodavatelji ĆŠ i TŠ, su znali da iako su upisani kao vlasnici, da je njihov upis je samo formalan jer nikada nisu bili u posjedu ovih nekretnina. Tužitelj je naprotiv u nesmetanom posjedu sve od 1995. godine, a prije njega njegov otac te je dosjelošću stekao pravo vlasništva. Obzirom je tuženik je tako bez pitanja, dogovora ili obavijesti neovlašteno ušao u posjed tužiteljevih nekretnina koje se nalaze ispod njegovog ograđenog dvora na način da je u duljini od 56 m i širine 112 metara izorao zatravljenu površinu te u površini od 36 m x 38 m sve do ograde izorao oranice zvane Srijem i to čitavu kat. Srijem i to čitavu kat. čest. [katastarska čestica], jednu polovicu kat. 980/2, jednu polovicu kat. Čest. [katastarska čestica] do zasijane zobi, zatim kat. Čest. [katastarska čestica] koje tužitelj koristi u sve do ograde te put. Na taj način tuženik je počinio čin smetanja nekretnina koje je tužitelj mirno držao u posjedu i odbio je vratiti iste u posjed tužitelja. Budući da mu je tuženik oduzeo posjed gore navedenih nekretnina koje su se do tada nalazile u mirnom posjedu tužitelja i na kojima je bila zasijana trava koju je tuženik izorao te na taj način taj način nekretnine tužitelja zauzeo za sebe, tužitelj je prisiljen svoj posjed štititi putem suda, pa sukladno odredbi 20. i 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, podnosi tužbu za smetanje posjeda te predlaže da sud utvrdi smetanje predmetnih nekretnina tužitelja od strane tuženika, naloži tuženiku vraćanje oduzetog posjeda i zabrani takvo ili slično smetanje. Potražuje trošak.

2. Tuženi u odgovoru na tužbu ističe da je točno da je on uzorao nekretnine koje je kupio od ŠŠ, HŠ i LŠ, obzirom da je od istih kupio nekretnine kojih su bili vlasnici, odnosno suvlasnici, a u što se uvjerio i uvidom u zemljišne knjige, pa je sa istima sklopio i Ugovor, a oni su mu pokazali koje nekretnine prodaju, te su ga uveli u posjed, radi čega kod tuženika nema svijesti o tome da bi on nečije tuđe uzorao, jer je uzorao samo ono što su mu oni pokazali, a što je i kupio od istih. Obvezuje se na očevidu u ovom predmetu pokazati sudu što je on kupio i što je njemu pokazano da je njegovo i na kojim nekretninama je on uveden u posjed, radi čega, se ne može, detaljno već u ovoj fazi očitovati o tužbenom zahtjevu koji je nejasno napisan posebno u pogledu dužine i širine smetanja posjeda, već će se moći o tome izjasniti prilikom očevida. Dakle, tuženik je uzorao samo ono što je njegovo i što su njemu pokazali prodavatelji, pa se u ovom konkretnom slučaju ne može govoriti o smetanju posjeda, obzirom da je njemu posjed nekretnina koje je kupio pokazan od prodavatelja, koji su sa njim išli od nekretnine do nekretnine i pokazivali što su mu to prodali. Osim nekretnina koje su navedene u Ugovoru i koje su mu pokazane tuženik druge nekretnine nije niti uzorao, niti je stupio u posjed istih, a kako je već navedeno, na licu mjesta prilikom očevida, će pokazati što je on to uzorao, jer nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženiku nisu poznate. Zbog navedenog nakon provedenog dokaznog postupka, predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja odbiti, i obvezati istoga na naknadu troškova postupka tuženiku. Potražuje trošak.

3. Tužitelj je podneskom od 20. studenog 2023. nakon održanog očevida i dostave skice od strane ovlaštenog mjerničkog vještaka precizirao u tužbeni zahtjev, na način da je naznačio udaljenosti kao i katastarske čestice na kojima je tuženik izvršio čin smetanja posjeda tužitelja na način da je izorao zatravljene oranice koje tužitelj koristi za ishranu krava te naveo da tuženik na očevidu nije poricao da je on dao nalog da se oranice izoru, pa sukladno skici mjerničkog vještaka specificira tužbeni zahtjev.

4. Na ročištu od 24. svibnja 2024. tužitelj navodi da je tužitelj vratio svoj posjed na način da je na nekretninu koju je tuženik izorao, posadio kukuruz 2023. godine u proljeće, a sada je na tim nekretninama posijana trava, dok na istom ročištu tuženik ističe kako je iz istoga vidljivo da tužitelj više ne traži uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja, a kako je jedan od bitnih elemenata za pružanje posjedovne zaštite u sudskom postupku i uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja, to tuženik smatra da nema više razloga za vođenje ovog postupka, pa predlaže donijeti odluku o meritumu spora bez ikakvih daljnjih izvođenja dokaza.

5. Kako je na očevidu od 6. listopada 2023. tuženik izjavio da ne osporava da bi uzorao predmetnu oranicu i suglasan je sa uzoranim dijelom-prijepora koji je na ročištu pokazala supruga tužitelja i pun. tužitelja, to je sud smatrao je u dovoljnoj mjeri utvrđeno činjenično stanje i odustao od daljnjeg izvođenje predloženih dokaza, jer se radi o pravnom pitanju, čemu se stranke nisu protivile.

6. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prijepise posjedovnih listova, izvatke iz zemljišnih knjiga, izvode iz katastarskog plana, Rješenje ovoga suda Z-14986/22-14 od 7. ožujka 2023.,/4-14/, Ugovor o kupoprodaji/20-22/, skica/29/, proveden je očevid na licu mjesta sa mjerničkim vještakom Šteficom Tukša /list 27/.

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj uzorao predmetnu oranicu- prijepora koji je na očevidu od 6. listopada 2023. pokazala supruga tužitelja i pun. tužitelja, a koji je u skici lica mjesta mjerničkog vještaka Štefice Tukša od 9.10.2023. godine u prijepornom dijelu označenog pravcem između točaka A-B-C-D-E-F-G-A, a koje se sastoje od dijela čk.br. 975/3, dijelom čk.br. 975/2, čitave čk.br. 980/2, dijelom čk.br. 985/2, dijela čk.br. 975/5 i to u duljini između točke A do točke B od 34,70 m, od točke B do točke C u duljini od 45,40 m, od točke C do točke D u duljini od 17,90 m, od točke D do točke E u duljini od 112,20 m, od točke E do točke F u duljini od 47,90 m, od točke F do točke G u duljini od 120,30 m i od točke G do točke A u duljini od 37,50 m.

9. Nije sporno niti da je posjed predmetne nekretnina-prijepor je tužitelj vratio svoj posjed na način da je na nekretninu koju je tuženik izorao, posadio kukuruz 2023. godine u proljeće, a poslije je na tim nekretninama posijana trava.

10. Među strankama je sporan zadnji mirni posjed dijela nekretnina koje je tužitelj izorao i postojanje pravnog interesa tužitelja za vođenje ovog postupka, obzirom je sporan prijepor samovlasno vraćen u posjed tužitelja, zbog čega tužitelj specificiranim tužbenim zahtjevom više ne traži vračanje oduzetog posjeda, već traži utvrđenje čina smetanja i zabranu daljnjeg takvog ili sličnog smetanja.

11. Člankom 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, i 152/14 – dalje ZV/ propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda. Nadalje člankom 22. st. 1. istog zakona propisano je da posjed kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

12. Nadalje, člankom 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnom ili nesavjesnom posjedu ili o zahtjevima za naknadu štetu.

13. Obzirom je na očevidu od 6. listopada 2023. tuženik izjavio da ne osporava da bi izorao predmetnu oranicu i suglasan je sa uzoranim dijelom-prijepora koji je na ročištu pokazala supruga tužitelja i pun. tužitelja, da isti u odgovoru na tužbu ne osporava da je navedeno oranje izvršio nekoliko dana prije 18. veljače 2023., kako je to u tužbenom zahtjevu naznačeno, to sud zaključuje da je tužba koja je podnesena 6. ožujka 2023., podnesena u roku propisanom odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a.

14. Kako iz Rješenje ovoga suda Z-14986/22-14 od 7. ožujka 2023./10-14/ i iskaza u navedenom postupku saslušanih svjedoka RŠ i CŠ, a kojima je sud poklonio vjeru zbog osobne nezainteresiranosti za ishod spora i logičnog i suglasnog načina iskazivanja, proizlazi da je predlagatelj, ovdje tužitelj i sporne nekretnine uživao preko 20 godina, da ih je stekao nasljeđivanjem od pokojnog oca Z, da tužitelja i prednik u posjedu istih nitko nije smetao niti isti osporavao, sud zaključuje da je tužitelj dokazao zadnji mirni posjed predmetnih nekretnina, što tuženik tijekom postupka nije ni osporavao.

15. Vezano za prigovor tuženika da da tužitelj više ne traži uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja, a kako je jedan od bitnih elemenata za pružanje posjedovne zaštite u sudskom postupku i uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja, zbog čega tuženik smatra da nema više razloga za vođenje ovog postupka, sud upire u stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je u rješenju poslovni broj Rev 672/09-2 od 1. lipnja 2011. zauzeo slijedeće pravno shvaćanje:

"Prema ocjeni ovog suda pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZVDSP-a (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZVDSP-a."., a što proizlazi i iz odluke Rev 945/2022- 2.

16. Imajući na umu da je o naznačenom pravnom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, sud smatra da je u parnicama radi smetanja posjeda ovlašten je pružiti posjedovnu zaštitu i kada nije moguća uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, odnosno kada zbog prirode samog čina smetanja nije moguće narediti uspostavu prijašnjeg stanja.

17. Obzirom da tijekom postupka tužitelj dokazao posljednji mirni posjed i smetanje posjeda počinjeno od strane tuženika, sud je tužbeni zahtjev u cijelosti usvojio, utvrdio smetanje posjeda i tuženiku zabranio takvo ili slično smetanje tužitelja.

18. Na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a 1. tuženi osnovano od tužitelja potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak (Tbr.7.2 i 50 OT) u iznosu od 500,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu i rješenje u iznosu od ukupno 30 eura i trošak sudskog očevida u iznosu od 262,00 eura, tako da ukupan trošak tužitelja iznosi 792,00 eura.

19. Radi iznesenog riješeno je kao u izreci.

U Križevcima, 18. ožujka 2026.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu ali putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka.