Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-85/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i okrivljene odgovorne osobe CE, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i točke 23. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i okrivljene odgovorne osobe CE, podnesenoj po branitelju Igoru Plavšiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, broj: Pp-1342/2022-11 od 5. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2026. i 18. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljene pravne osobe Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i okrivljene odgovorne osobe CE, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na točku II. izreke na način da se, na temelju članka 181. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljena pravna osoba Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i okrivljena odgovorna osoba LE (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

oslobađaju od optužbe

da ne bi u Vinkovcima vodili evidenciju o radnom vremenu na propisan način jer radniku ZE u mjesecu svibnju 2022. nisu evidentirali prekovremene sate rada, sate rada noću, a u mjesecu srpnju 2022. sate privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnicima JE i ĆE u mjesecu svibnju 2022. nisu evidentirali prekovremene sate rada,

dok je navedeno u obračunu isplaćene plaće za mjesec svibanj 2022. evidentirano i obračunato, a radnik ZE je poslodavcu dostavio potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad od dana 4. srpnja 2022, a navedeno je utvrđeno temeljem Evidencija o radnom vremenu obračuna isplaćenih plaća i potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad,

čime su počinili prekršaj iz članka 5. Zakona o radu (NN broj 93/14., 127/17., 98/19.), u svezi s odredbama iz članka 8., 10. i 14. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN broj 73/17.), kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona.

II. Uslijed odluke iz točke I. izreke, žalba okrivljene pravne osobe, Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i okrivljene odgovorne osobe CE je u tom dijelu bespredmetna.

III. U ostalom dijelu, odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

IV. Uslijed odluke pod točkom I. i III. izreke ove presude preinačuje se pobijana presuda u odluci o novčanim kaznama tako da se okrivljenoj pravnoj osobi Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije za djelo opisana pod točkom I. izreke pobijane presude, na temelju istog pravnog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, izriče novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisućupetsto) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi ČE u iznosu od 500,00 (petsto) eura, koje su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

V. Ako okrivljenici, u roku određenom za plaćanje, plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, novčane kazne smatrat će se u cijelosti plaćenima.

VI. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, svaki, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i okrivljena odgovorna osoba LE proglašeni su krivima i kažnjeni ukupnim novčanim kaznama i to okrivljena pravna osoba Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura, a okrivljena odgovorna osoba LE u iznosu od 1.000,00 (tisuću) eura, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. i točke 23. i stavka 2. Zakona o radu, pobliže opisanih u izreci te su, u skladu s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona, upozoreni da će se, ako dvije trećine izrečenih novčanih kazni plate u roku dodijeljenom za plaćanje, smatrati da su kazne u cijelosti plaćene.

2. Istom presudom, okrivljena pravna osoba Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije i okrivljena odgovorna osoba LE obvezani su na plaćanje naknade paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 (petnaest) eura, svaki.

3. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu iz svih žalbenih osnova.

4. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), utvrdio je da je prvostupanjski sud pobijanom presudom pod točkom II. izreke počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, prekoračenjem optužnog prijedloga, a na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Usporedbom činjeničnog opisa prekršaja navedenog u optužnom prijedlogu pod točkom II. te činjeničnog opisa djela iz točke II. izreke pobijane presude, proizlazi da je prvostupanjski sud dopunio činjenični opis djela u pogledu odlučnih činjenica, koje čine konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja, budući da se radi o prekršaju blanketne naravi za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odgovarajuće odredbe podzakonskog akta, a okrivljenicima optužbom nije bilo stavljeno na teret, već je navedeno tek u okviru zakonskog opisa djela.

7. Naime, u odnosu na prekršaj opisan pod točkom II. izreke, odredbom članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, ako ne vodi evidenciju o radnicima i radnom vremenu ili je ne vodi na propisani način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i radnom vremenu (članak 5.), a odredbom članka 5. Zakona o radu propisano je: (1) Poslodavac je dužan voditi evidencije o radnicima koji su kod njega zaposleni. (2) Evidencija iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. (3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka. (4) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka.

8. Međutim, prekršaj opisan pod točkom II. izreke pobijene presude blanketne je naravi i u činjeničnom opisa treba navesti odgovarajuću odredbu podzakonskog akta, konkretno odredbe članka 8. stavka 1. točke 9. alineje 3. i stavka 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (“Narodne novine“ broj: 73/17.), s tim da je odredbom članka 8. stavka 1. točke 9. alineje 3. citiranog Pravilnika propisano da evidencija o radnom vremenu sadrži podatke o satima spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, a u skladu s odredbom članka 8. stavka 2. Pravilnika, poslodavac je dužan osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, pored ostalog sate rada noću i prekovremeni rad, a u konkretnom slučaju je to u činjeničnom opisu navedenog prekršaja u optužnom prijedlogu izostalo te je isti nepotpun jer iz njega ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja.

9. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Odredbom članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da optužni prijedlog između ostalog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i ostale bitne okolnosti za točno utvrđenje prekršaja, a kako optužni prijedlog nije sadržavao bitno obilježje prekršaja te je prvostupanjski sud dodao u činjenični opis djela blanketni propis kojim je je dopunio činjenični opis djela pa je tako samoinicijativno sastavio činjenični opis djela, takva izmjena, po stajalištu ovog Suda, predstavlja prekoračenje optužbe.

11. Prema tome, radnjom prvostupanjskog suda na opisani način, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, na koju ovaj drugostupanjski sud pazi i po službenoj dužnosti.

12. Međutim, imajući na umu da, poštujući načelo zabrane preinačenja na teže, tužitelj niti sud više ne mogu mijenjati činjenični opis optužbe konkretiziranjem istog s podacima koji nedostaju, ovaj Sud nije, utvrdivši navedenu bitnu povredu, ukinuo pobijanu presudu, već je istu, u skladu s ovlaštenjem iz članka 207. Prekršajnog zakona, preinačio, na način da je okrivljenike za navedeno djelo oslobodio od optužbe, kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

13. Odlučujući dalje o žalbi okrivljenika i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), u odnosu na prekršaj opisan pod točkom I. izreke, uz ocjenu navoda žalbe okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, postupajući po službenoj dužnosti, ocijenio je da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, kao i da na štetu okrivljenika nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, te da nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka na koju ukazuju žalitelji i da su okrivljenici na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno proglašeni krivima i kažnjeni za terećeno djelo.

14. Neosnovan je i žalbeni navod okrivljenika u odnosu na prekršaj opisan pod točkom I. izreke pobijane presude, da se odgovornost okrivljenika ne može vezati za trenutak saznanja radnika o promjeni rasporeda, već se utvrđuje u odnosu na trenutak kada je obavijest sačinjena, odnosno poslana radniku, a iz činjeničnog opisa djela proizlazi da se odgovornost utvrdila pozivajući se na dan saznanja radnika o promjeni rasporeda, jer, suprotno navodima žalbe, iz izreke jasno proizlazi da je radnik za navedenu promjenu rasporeda saznao putem e-maila, koji mu je poslan 27. lipnja 2022, dakle istog dana je radnik i obaviješten o navedenoj promjeni rasporeda i za nju je doznao.

15. Također, neosnovano okrivljenici ističu i da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu jer je inspektorica rada UE, koja je ispitana kao svjedokinja i čiji je iskaz sud u cijelosti prihvatio, iskazivala o onome što je saznala od radnika u inspekcijskom nadzoru, a koji nije neposredno ispitan u prekršajnom postupku. Naime, navedeni dokaz nije nezakoniti dokaz jer je radnik kojeg je tom prigodom ispitala, uredno upozoren kao svjedok, pa je i iskaz inspektorice o svim okolnostima koje je na taj način saznala, valjani dokaz.

16. Slijedom navedenog, ocjeni ovog suda činjenično stanje u provedenom prvostupanjskom postupku potpuno je i točno utvrđeno, na temelju svih provedenih dokaza, te je prvostupanjski sud, ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju, suprotno stavu koji okrivljenici ističu u žalbi, u kojoj dovode u sumnju dokaznu snagu izvedenih dokaza, a koji u postupku nisu niti osporavali odlučne činjenice koje se odnose na počinjene prekršaje, već su isticali okolnosti za koje smatraju da ih mogu ekskulpirati o odgovornosti, a prvostupanjski sud je valjano odgovorio zašto takvu njihovu obranu nije prihvatio te je izveo pravilan zaključak da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret pod točkom I. izreke, koji je zaključak relevantno i dostatno obrazložen.

17. Ispitujući odluku o prekršajno pravnim sankcijama, ovaj sud je utvrdio da su kazne okrivljenicima za prekršaj opisan pod točkom I. odmjerene razmjerno težini djela i stupnju njihove odgovornosti, pri čemu je prvostupanjski sud na njihovoj strani cijenio olakotne okolnosti, uz izostanak otegotnih okolnosti te je svakom od okrivljenika za navedeno djelo izrekao kaznu ispod najnižeg iznosa zakonom propisane novčane kazne za tu vrstu prekršaja. Naime, za navedeni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna u rasponu od 8.090,00 eura do 13.270,00 eura za poslodavca pravnu osobu i u rasponu od 920,00 eura do 1.320,00 eura za odgovornu osobu pravne osobe.

18. Prvostupanjski sud je za svoju odluku o izboru vrste i visine kazne, dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud te, budući da na nisu nađene posebno olakotne okolnosti za daljnje ublažavanje znatno ublaženih novčanih kazni smatra da će se izrečenim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenike da se ubuduće klone činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja, odnosno da će se izrečenim novčanim kaznama postići kako opća, tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle svrha specijalne i generalne prevencije.

19. Međutim, kako su u odnosu na djelo opisano pod točkom II. izreke pobijane presude, okrivljenici oslobođeni od optužbe, okrivljenicima je preinačena novčana kazna na način opisan pod točkom IV. izreke ove presude. Također, žalitelji su upozoreni na mogućnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, u skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

20. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je valjalo, na temelju članka 139. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezati svakog okrivljenika na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj. 18/13).

21. Zbog navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. ožujka 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima, u 6 (šest) otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.