REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Posl. br. P-710/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mariji Grubor u pravnoj stvari I. tužitelja LĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II. tuženika FĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Marijan Belušić, odvjetnik u Labinu, Sv. Katarina 14, protiv tuženice Općine Raša, Raša, Trg Gustavo Pulitzer Finali 2, OIB 69591000741, koju zastupaju punomoćnice Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, odvjetnice u Labinu, Titov trg 6, radi provedbe geodetskog elaborata, nakon glavne rasprave zaključene 5. veljače 2026. u prisutnosti I. tužitelja LĆ, punomoćnika tužitelja Marijana Belušića i punomoćnice tuženice Irene Zustović, 18. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su stranke vlasnici nekretnina opisanih u geodetskom elaboratu iz srpnja 2018., sačinjenom po ovlaštenom inženjeru geodezije BĆ, br. 61/18, klasa UP/I-930-03/08-02/111, urbroj: 541-01-01/1-08-2, kako slijedi:

1) I. tužitelj LĆ je vlasnik nekretnina:

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Šparići, oranica sa 781 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Skitacankina, ruševina sa 87 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Šparići, kuća sa 46 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Umejak, pašnjak sa 8851 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Umejak, pašnjak sa 3855 m2 i put sa 84 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Tranšiti, oranica sa 2678 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Potok, šuma sa 12708 m2 i put sa 217 m2,

2) II. tužitelj FĆ je vlasnik nekretnina:

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Poli kuće, pašnjak sa 1588 m2 i put sa 79 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Boškić, šuma sa 1908 m2 i put sa 188 m2,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Zad kuće, oranica sa 8371 m2 i put sa 221 m2,

3) tuženica Općina Raša je vlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Mladenica, šuma sa 5741 m2 i put sa 287 m2.

II. Nalaže se tuženici da dozvoli da se u zemljišnim knjigama provede geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog stanja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica iz srpnja 2018., sačinjenom po ovlaštenom inženjeru geodezije BĆ, br. 61/18, klasa UP/I-930-03/08-02/111, urbroj: 541-01-01/1-08- 2, jer će u protivnom takvu njezinu suglasnost zamijeniti ova presuda, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljima troškove postupka isplatom iznosa od 6.380,81 eura (šest tisuća tristo osamdeset eura i osamdeset jedan cent) u roku 15 dana.

IV. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka se odbija.

V. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli tužbu radi provedbe geodetskog elaborata za evidentiranje stvarnog stanja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. I. tužitelj LĆ je upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica], Z-70, Z-192, 730/1, 730/2, 733 i 948/37 k. o. [katastarska općina], II. tužitelj FĆ kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tuženica upisana kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stvarni podaci i položaj predmetnih nekretnina u naravi je različit od podataka kojima su te nekretnine opisane u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama. Zbog usklađenja sa stvarnim stanjem u srpnju 2018. je sačinjen geodetski elaborat br. 61/18, klasa:

UP/I-930-03/08-02/111, ur. broj: 541-01-01/1-08-2 po ovlaštenom inženjeru geodezije BĆ. Za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženice je u katastarskom operatu iskazana površina od 15779 m2, dok je prema sačinjenom geodetskom elaboratu stvarna površina te nekretnine 5741 m2. Ovlašteni inženjer geodezije BĆ je dostavio tuženici elaborat, ali je tuženica odbila taj elaborat potpisati i dopustiti njegovu provedbu. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula - Pola, Odjela za katastar nekretnina Labin od 17. travnja 2019. odbijeno je potvrđivanje tog elaborata uz obrazloženje da su pregledom elaborata utvrđena velika odstupanja između stvarnog stanja i stanja prikazanog u katastarskom elaboratu. Stoga su predložili da sud donese presudu kojom će se utvrditi da su oni i tuženica vlasnici predmetnih nekretnina u površini koja je navedena u geodetskom elaboratu te kojom će se naložiti tuženici da dozvoli da se u zemljišnim knjigama taj elaborat provede jer će u protivnom njezinu suglasnost zamijeniti presuda.

2. Tuženica je u odgovoru na tužbu osporila tužbu i tužbeni zahtjev, a posebno da bi njezina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja prema katastarskom planu ima površinu od 15779 m2, prema stvarnom stanju imala svega 5741 m2. Ta je nekretnina u katastru prvi put evidentirana prema posjedovnim listovima iz 1940. kao posjed SĆ Paola s površinom od 35080 m2. 1953. je ta nekretnina upisana u posjedovnom listu 426 te je promijenjena kultura tako da je dio parcele od 800 m2 oranica, dio od 2800 m2 pašnjak, dok je šuma bila evidentirana s površinom od 31480 m2. 1961. je prema ugovoru o zamjeni nekretnina prešla u posjedovni list 295 kao posjed općenarodne imovine, a nije bilo nikakve promjene površine. Prva promjena bila je evidentirana 1996. kada je ta nekretnina cijepana na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 31480 m2 i pašnjak od 1200 m2 te na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Te su nekretnine tada upisane u posjedovni list 528 na korisnika Općinu Raša. Nakon toga je 2002. ponovno izvršeno cijepanje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 15779 m2 te na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 9385 m2 i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7526 m2 (pašnjak s 1210 m2 i šuma sa 6316 m2). Nakon provedenog cijepanja 2002. nikakvog cijepanja nije bilo, pa površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može biti samo površina od 15779 m2, a ne od 5741 m2 kako je to navedeno u tužbi.

3. U nastavku postupka tužitelji su istaknuli da se prilikom cijepanja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije vršila izmjera čitave površine te nekretnine, a da je takva izmjera bila vršena već bi se tada utvrdilo da stvarna površina nije točno upisana u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama. Da postoji znatna razlika u položaju, obliku i upisanim podacima o nekretninama u njihovom vlasništvu i u vlasništvu tuženice, utvrdilo se tek kad su naručili geodetsku izmjeru tih nekretnina.

4. Tuženica je istaknula kako je vlasništvo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla na temelju Ugovora o zamjeni 1961. i da je tada stekla površinu od 35080 m2. Zamjenu je izvršila s ranijim vlasnikom (KĆ pok. KĆ) i tada je ta nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao općenarodna imovina. Od tada se površina nekretnine nije mijenjala, pa nisu osnovani navodi da bi se radilo o nekakvoj grešci iz razdoblja prije nego su tužitelji stekli nekretnine. Oni su prije stjecanja nekretnina znali što je upisano u zemljišnim knjigama i katastru, pa nisu mogli steći više od onoga što je bilo upisano kao vlasništvo osoba od kojih su te nekretnine stekli. Zbog navedenog predložila je da se na okolnost vrijednosti nekretnina koje su tužitelji stekli, površine i ugovorene cijene, provede vještačenje po građevinskom vještaku. Ako bi se procjenom utvrdilo da je cijena plaćena prema površini koja je bila upisana u katastru, tada tužitelji nisu mogli steći niti su stekli nekretnine koje su u njezinom vlasništvu. Istaknula je i da je jedna od prednica tužitelja ŽĆ nekretnine stekla u sudskom postupku razvrgnuća, pa ako je stekla točno određenu površinu koja je kao takva i procjenjivana, onda nije mogla nešto drugo ili više od toga prodati, a još su manje tužitelji mogli steći više od onoga što su kupili (što je bilo u vlasništvu njihovih prednika).

5. Tužitelji su naveli da predmet ovog postupka nije samo utvrđivanje podataka o površini pojedine nekretnine, već usklađenje stanja u katastarskom operatu sa stvarnim stanjem na terenu. Pri tome su stranke vlasnici onih i onakvih nekretnina kakve postoje na licu mjesta, a činjenica da su kod donošenja odluke o diobi ili sklapanja ugovora korišteni podaci upisani u katastru i zemljišnim knjigama nije razlog da se u ovom postupku ne utvrdi stvarno stanje. Oni u ovom postupku ne traže ništa drugo i ništa više nego da ih se upiše kao vlasnike onih nekretnina koji su u naravi bili vlasnici njihovi pravni prednici. Nekretnine koje su bile predmet prodaje su im pokazane na licu mjesta, a cijena po kojoj su te nekretnine kupljene isključivo je stvar njihovog odnosa s prodavateljima. Prodavatelji su im mogli prodati samo one nekretnine kojih su bili vlasnici u naravi, a to su upravo nekretnine koje su utvrđene i opisane u geodetskom elaboratu.

6. U dokaznom postupku pročitane su i razgledane sve isprave u spisu, osim digitalnog ortofoto snimka kojeg je dostavila tuženica na ročištu od 27. rujna 2022. jer je taj dokaz, protivno čl. 299. st. 1. i 2. (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 155/2023., u nastavku: ZPP), podnijela nakon zaključenja prethodnog postupka.

6.1. Pročitane su i razgledane sljedeće isprave: povijest promjena na katastarskim česticama (str. 10-11), izvaci iz zemljišne knjige (23-26), povijesni zemljišnoknjižni izvaci (str. 28-62), očitovanje Općine Raša klasa: 930-01/18-01/5, ur. broj: 2144/02-02/02-18-2 od 23. svibnja 2018. (str. 64), rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula - Pola, Odjel za katastar nekretnina Labin klasa: 932-06/18-02/315, ur. broj: 541-27-04/2-19-2 od 17. travnja 2019. (str. 65-66), geodetski elaborat br. 61/18 za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica koje je izradio ovlašteni inženjer geodezije BĆ (str. 67-149), ugovor o zamjeni nekretnina od 30. kolovoza 1960. (str. 161- 162), mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora od 8. rujna 1961. (str. 163), ugovor o darovanju od 23. srpnja 1979. (str. 165-171), izvod iz spiska parcela (str. 172), rješenje Općinskog suda u Labinu posl. br. R1-103/79-35 od 2. rujna 1982. (str. 173- 175), rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Rite Udovičić, kao povjerenika Općinskog suda u Labinu, posl. br. O-96/08, UPP/OS-62/08 od 3. travnja 2008. (str. 176-179), ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 11. listopada 2010. (str. 180-185), ugovor o kupoprodaji od 6. svibnja 2014. (str. 187-193), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 9. lipnja 2017. (str. 194-208), nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Slobodana Đekića (str. 264-282), očitovanje na primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka (str. 296-301) i uklop katastarskog plana 1900. - DKP (str. 309). Pored toga izvedeni su dokazi uviđajem i mjerničnim vještačenjem, saslušanjem svjedoka NĆ, DĆ, BĆ i PĆ te saslušanjem I. tužitelja LĆ.

6.2. Osim navedenog, sud je, u skladu s uputom drugostupanjskog suda, od Odjela za katastar nekretnina Labin zatražio podatak je li rješenje Klasa: 932-06/18- 02/315, urbroj: 541-27-04/2-19-2 od 17. travnja 2019. postalo pravomoćno i sa kojim datumom, odnosno jesu li tužitelji protiv tog rješenja uložili žalbu te nakon toga pokrenuli upravni spor. Stoga je u ponovljenom postupku pročitano i očitovanje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Labin Klasa:932-01/25-01/11, Urbroj:541-29-04/1-25-2 od 13. listopada 2025. (str. 408) te je, na prijedlog tužitelja, na te okolnosti (postupka potvrđivanja geodetskog elaborata, izostanka potvrde na geodetskom elaboratu i mogućnost provedbe takvog elaborata) na ročištu od 5. veljače 2026. (str. 414-417) izveden dokaz dodatnim saslušanjem mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića.

6.3. Odbijeni su dokazni prijedlozi za provođenje novog mjerničnog vještačenja i uviđaja, kao i da se umjesto ĆĆ, koja nije zaprimila poziv za saslušanje, sasluša UĆ koja je kao njezin punomoćnik zaključila ugovor o kupoprodaji s I. tužiteljem LĆ. Provođenje novog mjerničnog vještačenja i uviđaja nije bilo potrebno iz razloga koji će u nastavku biti detaljnije obrazloženi, dok izvođenje dokaza saslušanjem svjedokinje MĆ nije bilo potrebno jer su na temelju izvedenih dokaza utvrđene sve relevantne činjenice za donošenje meritorne odluke. Osim toga, i izvođenje tog dokaza tuženica je predložila nakon zaključenja prethodnog postupka. Nije prihvaćen prijedlog da se pribavi rješenje Porezne uprave o razrezanom porezu na promet nekretnina po ugovorima o kupoprodaji koje su zaključili tužitelji i da se izvede dokaz građevinskim vještačenjem jer izvođenje tih dokaza nije bilo potrebno za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

7. Tužbeni zahtjevi su osnovani.

8. Predmet spora je provedba geodetskog elaborata radi evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica i utvrđenja njihove stvarne površine.

8.1. Geodetskim elaboratom obuhvaćene su k. č. Z-70, Z-192, 730/1, 730/2, 733 i 948/37 k. o. [katastarska općina] koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo I. tužitelja LĆ, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su upisane kao vlasništvo II. tužitelja FĆ te k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je upisana kao vlasništvo tuženice (str. 23-26).

9. Uvidom u geodetski elaborat br. 61/18 iz srpnja 2018. (str. 67-149) utvrđeno je da je elaborat za evidentiranje stvarnog položaja predmetnih čestica izrađen po narudžbi I. tužitelja LĆ i da su ga izradili inženjeri geodezije iz trgovačkog društva G1 d.o.o. koje je, na temelju suglasnosti Državne geodetske uprave klasa:

UP/I-930-03/08-02/111, urbroj: 541-0101/1-08-2 od 19. veljače 2008. (str. 144), ovlašteno za izradu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata zemljišta i nekretnina. Svi sastavni dijelovi elaborata su ovjereni potpisom i pečatom ovlaštenog inženjera geodezije BĆ.

9.1. Za potrebe izrade navedenog geodetskog elaborata je u siječnju 2018., u području zahvata predmetnih čestica, izvršena geodetska izmjera instrumentom LEICA GPS 1200. Na temelju izvršene izmjere i prikaza izmjerenog stanja (str. 75- 76) izrađene su skice izmjere (str. 68-69) na kojoj je prikazan stvarni položaj predmetnih katastarskih čestica. Sastavni dio elaborata čine i prijavni listovi za katastarski operat i zemljišne knjige (str. 79-86) u kojima su prikazane razlike u površini i načinu uporabe predmetnih parcela (dosadašnje i novo stanje).

9.2. Iz izvješće o utvrđivanju međa (str. 91) proizlazi da su u tom postupku sudjelovali tužitelji i tuženica te da su dopisi za očitovanje poslani i svim nositeljima prava na susjednim katastarskim česticama. Oni su dopise uredno zaprimili (str. 139- 143), ali se na njih nisu očitovali. Tuženica se očitovala pisanim putem i obavijestila da nije suglasna s utvrđenim međama u odnosu na njezinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao ni u odnosu na ostale čestice koje su predmet geodetskog elaborata. U očitovanju tuženice od 23. svibnja 2018. (str. 64) proizlazi da se tuženica nije suglasila s geodetskim elaboratom zbog velikog neslaganja između katastarskog plana i provedene izmjere. S obzirom na navedeno Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Pula – Pola, Odjel za katastar nekretnina Labin je rješenjem klasa: 932-06/18-02/315, ur. broj: 541-27-04/2-19-2 od 17. travnja 2019.

(str. 65-66) geodetski elaborat odbila potvrditi.

10. Geodetskom izmjerom je utvrđeno da pojedine nekretnine imaju veće površine, a pojedine manje površine od površina koja su za te čestice upisane u zemljišnoj knjizi i katastarskom operatu.

10.1. Za nekretnine u vlasništvu I. tužitelja LĆ utvrđene su sljedeće razlike u površini:

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 781 m2 umjesto od 1863 m2,

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 8851 m2 umjesto od 7738 m2,

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 3939 m2 (pašnjak 3855 m2 i put 84 m2) umjesto 5558 m2,

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 2678 m2 umjesto 2224 m2,

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 12925 m2 (šuma 12708 m2 i put 217 m2) umjesto 5767 m2.

10.2. Za nekretnine u vlasništvu II. tužitelja FĆ utvrđene su sljedeće razlike u površini:

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 1667 m2 (pašnjak 1588 m2 i put 79 m2) umjesto 2169 m2,

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 2096 m2 (šuma 1908 m2 u put 188 m2) umjesto 2020 m2,

- za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina od 8592 (oranica 8371 m2 i put 221 m2) umjesto 7884 m2.

10.3. Za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženice utvrđena je površina od 6028 m2 (šuma 5741 m2 i put 287 m2) umjesto površine od 15779 m2.

11. Predmetne nekretnine obuhvaćaju područje od gotovo 50000 m2, pa na uviđaju nije bilo moguće obići sve predmetne čestice, a to prema mišljenju ovog suda nije ni bilo potrebno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, uzimajući u obzir da vanjske granice tog područja (međe prema nekretninama trećih osoba) nisu sporne, kao i da nisu sporne međe između nekretnina I. tužitelja LĆ i II. tužitelja FĆ, valjalo je utvrditi položaj (granice) i površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženice. Upravo u odnosu na tu nekretninu postoji najveće odstupanje između površine utvrđene geodetskim elaboratom i površine upisane u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi.

11.1. Usporedbom važećeg katastarskog plana (str. 277) i skice izmjere (str. 68) vidljivo je da se na njima položaj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bitno razlikuje. Tako se prema katastarskom planu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze iznad ucrtanog puta k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se prema geodetskom elaboratu te nekretnine nalaze ispod tog puta, unutar površine koja prema katastarskom planu čini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige (str. 56 i 61) utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. tužitelj LĆ kupio od PĆ (upis pod br. Z- 4613/2018 od 12. veljače 2018.), a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] II. tužitelj FĆ (upis pod br. Z-12136/2018 od 17. travnja 2018.).

13. I. tužitelj LĆ je na uviđaju 14. prosinca 2021. kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je kupio od PĆ pokazao površinu (valu/udolinu) koja je sa svih strana ograđena suhozidom. Ta je vala zbog svog oblika i činjenice da je ograđena suhozidom karakteristična u prostoru, a vidljiva je na digitalnoj ortofoto karti (u nastavku: DOF-u) iz 1968. (str. 300) i 2018. (str. 275).

13.1. Mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić je naveo da pokazanu nekretninu (valu ograđenu suhozidom) ne može identificirati isključivo po katastarskom planu jer se po katastarskom planu ta vala nalazi unutar k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a pokazana nekretnina sigurno nije k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se prema katastarskom planu nalazi sjeverno od puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa zapadne strane graniči s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a s istočne strane s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 277), dok se u naravi nalazi sjeverno od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ograđena je suhozidom, a sa sjeverne strane i putem koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. I k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se prema katastarskom planu nalazi sjeverno od puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s istočne strane graniči s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sa zapadne s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 277). K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se, kao i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi nalazi ispod ucrtanog puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zapadno od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sjeverna međa čestice je definirana suhozidom, a na južnoj strani graniči s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13.2. Mjernični vještak je izvršio kontrolu geodetskog elaborata te je utvrdio da je tehnički ispravan, da prikazuje stvarno stanje katastarskih čestica na terenu i da su sve međne i mjerene točke u HTRS koordinatama, pa da elaborat može biti sastavni dio katastra nekretnina po Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Naveo je i da, kada bi on dobio zadatak da napravi geodetski elaborat za sve utužene čestice, njegov elaborat izgledao isto kao i taj. Na osnovi digitalnih podataka izvršio je preklop na HOK-u iz 1968. te je utvrdio da postoji pomak u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pomaknuta i manja u odnosu na njezin položaj na kopiji katastarskog plana.

14. U pisanom dijelu nalaza i mišljenja (str. 264-282) pojasnio je da je za potrebe izrade Hrvatske osnovne karte – HOK 5-22-109-4 (ranije Osnovne državne karte – ODK 5C 16-28) 1968. izvršeno aviofotogrametrijsko snimanje te da je uklopom DKP-a iz 2021. na HOK vidljivo da postojeći suhozidi odgovaraju prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je vidljivo odstupanje na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uklopom geodetskog elaborata na HOK vidljivo je da se snimljeni suhozidi preklapaju s prikazanim suhozidima na karti. Po toj osnovi vidljivo je da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze iznad puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se preostale čestice nalaze ispod puta i njihovu poziciju definiraju suhozidi na terenu. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi iznad evidentiranog puta identična je na svim kopijama katastarskog plana te svojom pozicijom ne dozvoljava translatorni i rotacijski pomak, pa se ta čestica može smatrati referentnom česticom. Iz navedenog proizlazi da se i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze ispod puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da se ispod tih čestica nalazi sporna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ona je sa sjeverne strane djelomično omeđena suhozidom prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s istočne strane graniči s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a s južne strane je djelomično omeđena suhozidom prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Položaj novonastalih k. č. [katastarska čestica] odgovara položaju k. č. Z-70 i Z-192. Prelaskom katastar u ZIS, stare oznake k. č. zgr. (Z) zamijenjene su oznakama k. č. tako da k. č. [katastarska čestica] odgovara nekadašnjoj k. č. Z-70 k. o. [katastarska općina] , a k. č. [katastarska čestica] odgovara nekadašnjoj k. č. Z-192 k. o. [katastarska općina]. Njihov današnji položaj odgovara nekadašnjem položaju prikazanom na staroj kopiji katastarskog plana.

14.1. Mjernični vještak je na skicama izmjere (str. 269-270) usporedno prikazao položaj katastarskih čestica na način kako su one prikazane na katastarskom planu i na način kako su prikazane u geodetskom elaboratu.

15. Prilikom usmenog pojašnjenja nalaza i mišljenja vještak je u cijelosti ostao kod ranije identifikacije i naveo da je pregledom katastarskog operata i preklopom digitalne ortofoto snimke s HOK-om na kojoj su prikazani zapadni i istočni put koji su nepromijenjeni, utvrdio da vala ograđena suhozidom nikako ne može biti dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već da se radi o k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pojasnio je i da je put oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u odnosu na kojeg je govorio o položaju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) ucrtan na katastarskom planu, ali da taj put u stvarnosti ne postoji, već da u stvarnosti postoji put koji je na katastarskom planu poništen još 1900. Nekadašnja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (matična parcela) se u naravi nalazila ispod stvarnog puta, a nekadašnja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (matična parcela) iznad stvarnog puta. Kada se stvarni put poništio ucrtan je novi put oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sjeverno od stvarnog puta), pa su i tadašnje „gromade“ (cjeline, matične parcele) pomaknute sjeverno. Zbog toga na katastarskom planu (str. 277) izgleda da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povećala i da se i dalje nalazi ispod novo ucrtanog puta, a da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smanjila i da se nalazi iznad puta.

16. U očitovanju od 17. lipnja 2022. i usmenom pojašnjenju nalaza i mišljenja je naveo da, s obzirom na to da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pogrešno pozicionirana na kopiji katastarskog plana iz 1900., za pretpostaviti da put koji je na kopiji katastarskog plana poništen („brisani put“) nikada nije poništio stvarno, već samo na planu pri službenoj verifikaciji tadašnje izmjere. Naveo je i da se može pretpostaviti da je do te pogreške (do poništavanja puta koji postoji u stvarnosti i ucrtavanja puta koji ne postoji) došlo zbog velike površine nekadašnje „gromade“ k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tada zaraslog područja jedinstvenog vlasništva. Put koji je poništen odgovara postojećem putu danas i uz njega postoji suhozid, dok se na mjestu puta koji je ucrtan u katastru nalazi šuma. Navedeno je vidljivo na skici izmjere (str. 270), preklopu DOF-a 1968. i DKP-a (str. 300) i geodetskom snimku iz 2018. (str. 276.).

16.1. Na kopiji katastarskog plana iz 1900. (str. 309) vidljiv je put koji je poništen (oznake ꞊) i novo ucrtani put koji presijeca nekadašnju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (oznaka pripadnosti). Vještak je točkama A, B i C označio put koji je ucrtan u katastru (označen narančastom bojom) i naveo da dio puta koji je označen slovima A

– B i danas postoji u stvarnosti, dok dio označen slovima B – C ne postoji u stvarnosti niti iz dokumentacije proizlazi da je on ikada tamo postojao. Put koji postoji u stvarnosti i uz koji postoji suhozid vještak je na kopiji katastarskog plana iz 1900. i DOF-u iz 1968. (str. 300) označio žutom bojom.

17. Vještak je naveo da je premještanje puta utjecalo na položaj i površinu obje „gromade“ (nekadašnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), pa da ih je zbog toga potrebno sagledavati zajedno.

17.1. Razliku u površini između matičnih parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dviju „gromada“) i današnjih parcela zajedno sa svim česticama koje su nastale cijepanjem izračunao je u pisanom dijelu nalaza i mišljenja (str. 266-268 i 298-299). Vektorizacijom je izračunao da je početna površina matične parcele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosila 53536 m2. S obzirom na to da točnost grafičke izmjere dozvoljava pogrešku od 20 % (10707 m2) površina matične k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može biti 42829 m2. Od 1990. ta je čestica parcelirana na k. č. [katastarska čestica] do 730/13. Vektorizacijom katastarskog plana definirana je površina od 55164 m2, pa je nastala razlika unutar dozvoljenog odstupanja (suma osnovnih površina je u približnoj korelaciji s osnovnom/prvotnom površinom matične čestice). U razdoblju od 1999. do 2021. katastarski plan je vektoriziran i preveden u digitalni oblik. Od zadnje parcelacije (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) osnovna i najveća parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je dodatno parcelirana do k. č. [katastarska čestica]. Vektorizacijom je izračunao da površina svih tih čestica (koje su nastale cijepanjem nekadašnje "gromade") iznosi 52778 m2 što je također unutar dozvoljenog odstupanja. Vektorizacijom nekadašnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prije cijepanja) na planu iz 1900. utvrdio je da njezina površina s dozvoljenim odstupanjem iznosi 8058 m2, a vektorizacijom katastarskog plana iz 2021. utvrdio je da ukupna površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koje su nastale parcelacijom matične k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) iznosi 7277 m2. Vektorizacijom obje „gromade“ na planu iz 1900. dobiva se površina od 50887 m2 (42829 m2 + 8058 m2), a vektorizacijom obje nekadašnje „gromade“ (današnje k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] do 730/29) na planu iz 2021. dobiva se površina od 50906 m2. S obzirom na to da je razlika u površinama minimalna, odnosno da površina nekadašnjih „gromada“ odgovara površini svih čestica koje su nastale njihovim cijepanjem s dopuštenim odstupanjem, potvrđena je pretpostavka o pogrešno ucrtanom putu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17.2. Vještak je istaknuo da je prilikom izračuna površine bilo potrebno primijeniti grafički kriterij dozvoljenog odstupanja iz razloga što k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikada nije bila izmjerena i numeričkom metodom. Parcelacija k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] provodila se na način da su se novonastale parcele mjerile tahimetrijskom metodom, površine su se računale s prijenosom i podjelom pogrešaka i novonastale površine su se oduzimale od matične parcele – osnovne površine. Osnovna površina (površina matične parcele čije se cijepanje vršilo) se nije mjerila, već su se mjerile samo površine koje se cijepaju. Tako su u konkretnom slučaju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koje su nastale cijepanjem k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) mjerene i utvrđena je njihova površina radi upisa u zemljišnu knjigu i katastar, ali nije mjerena površina ostatka te matične čestice, pa su se utvrđene površine oduzimale od osnovne površine koja nije provjeravana. Kako se radi o matičnoj parceli velike površine mora se uzeti u obzir da se radi o grafičkoj izmjeri koja ima dozvoljeno odstupanje već pri prvom upisu u katastarski operat, da nikada nije napravljena cjelovita i stvarna izmjera i da je za pretpostaviti da je ulazna površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostala povećana zbog pogrešno evidentiranog puta.

18. Da se prilikom parcelacija nije utvrđivala površina nekretnine koja se cijepa proizlazi i iz iskaza svjedoka BĆ, ovlaštenog inženjera geodezije koji je izradio predmetni geodetski elaborat. On je u svom iskazu naveo da je, nakon što ga je II. tužitelj FĆ angažirao da mu na terenu pokaže jednu nekretninu, utvrdio da stanje na terenu ne odgovara stanju na katastarskom planu, pa je u dogovoru s tužiteljima pristupio izmjeri tog područja kako bi se stanje uskladilo. Prilikom izmjere sreo je svjedoka DĆ koji mu je rekao da je vala ograđena suhozidom vlasništvo PĆ, a nekretnina zapadno od te vlasništvo obitelji OĆ. Po njegovim saznanjima, cijelo to područje je nekada davno bilo od obitelji OĆ i sve su te nekretnine, uključujući i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavljale jednu nekretninu (utvrđenja na temelju karte iz arhive Republike Italije - Trsta iz 1880.). Stoga su vanjske granice te nekada jedne katastarske čestice jednake granicama iz katastarskog operata, a do odstupanja između katastarskog plana i stvarnog stanja dolazi unutar granica. Položaj nekretnina je na katastarskom planu prikazan pogrešno, a u geodetskom elaboratu je utvrđena stvarna površina i položaj tih čestica.

19. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Slobodana Đekića jer je izrađen na objektivan način i u skladu s pravilima struke te jer je u skladu s iskazom svjedoka BĆ koji je iskazivao na uvjerljiv način i koji o tome, kao i vještak, posjeduje stručna znanja.

19. 1. Nalaz i mišljenje nije prihvaćen jedino u dijelu u kojem je naveo da put oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ni danas ne postoji u stvarnosti, međutim okolnost da taj put postoji ne znači, kako to tvrdi tuženica, da se iz tog razloga ne može prihvatiti njegov nalaz i mišljenje niti ukazuje na nevjerodostojnost dokumentacije koju je priložio.

19.2. Naime, na DOF-u iz 1968. (str. 300) i DOF-u iz 2018. (str. 276) jasno je vidljivo da u to vrijeme put koji je bio ucrtan na katastarskom planu nije postojao u stvarnosti i da je na tom području šuma (zaraslo područje), a da je taj put probijen naknadno ukazuje i činjenica da na više mjesta presijeca stare suhozide. Iz priloženih DOF-ova vidljivo je da je u stvarnosti postojao jedino put koji je greškom poništen još 1900., a koji i danas postoji na terenu i uz koji se nalazi suhozid. Činjenica da danas postoji još jedan put (put koji je bio pogrešno ucrtan u katastru i koji nije postojao) ne utječe na ispravnost zaključka vještaka da je zbog krivog pozicioniranja puta (poništavanja postojećeg puta i ucrtavanja puta koji nije postojao) došlo do rotacijskog pomaka čestica zbog čega stvarni položaj predmetnih čestica ne odgovara njihovom položaju na katastarskom planu.

19.3. Primjedba tuženice bila bi od utjecaja na ocjenu vjerodostojnosti nalaza i mišljenja vještaka samo u slučaju da se utvrdilo da je taj put (za koji je vještak naveo da u stvarnosti ne postoji) postojao i u vrijeme kada je nastala pogreška u katastarskom operatu, odnosno kada je taj put ucrtan. Iz izvedenih dokaza utvrđeno je da taj put nikada ranije nije postojao i da se radilo o zakrčenom području, pa okolnost da je tek 2018. ili kasnije (nakon izrade DOF-a iz 2018.) to područje raskrčeno i probijen put na mjestu krivo ucrtanog puta u katastru, nema nikakvog utjecaja na ispravnost zaključka vještaka o tome zbog čega je došlo do pogrešnog pozicioniranja čestica na katastarskom planu. S obzirom na to da je vještak na argumentiran način obrazložio svoje mišljenje o stvarnom položaju predmetnih čestica, a da ono nije osporeno prigovorom tuženice o postojanju puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odbijen je njezin prijedlog da se provede novo mjernično vještačenje i uviđaj na licu mjesta.

19.4. Tuženica je navela da je nalaz i mišljenje vještaka kontradiktoran i iz razloga što oblik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja se nalazila iznad stvarnog puta) ne odgovara obliku te čestice nakon cijepanja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da se one, iako su nastale cijepanjem k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tom nekretninom praktički i ne dodiruju. Navela je da se kontradiktornost očituje i u tome što bi iz pojašnjenja vještaka o postojanju dvije „gromade“ proizlazilo da bi sve nekretnine iznad stvarnog puta trebale imati osnovnu česticu 948 (jer su nastale cijepanjem k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a ispod stvarnog puta oznaku 730 što nije slučaj s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

19.5. Mjernični vještak je u odnosu na navedene primjedbe pojasnio da je u konkretnom slučaju geodetski elaborat izrađen sa svrhom evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica i da je i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] točno pozicionirana u odnosu na čestice s kojom graniči. Naveo je i da se ne može očitovati da li je matična k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] mijenjala oblik jer je za pretpostaviti da je, s obzirom na podbroj katastarske čestice, postojalo još cijepanja te nekretnine. Cijepanja su se vršila u uredima na način da se parcelacija radila grafički na katastarskom planu koji je bio u službenoj uporabi, a za koji se u ovom postupku utvrdilo da ne odgovara stvarnom stanju.

19.6. Prema mišljenju suda tuženica ni navedenim primjedbama nije osporila vjerodostojnost nalaza i mišljenja vještaka te je prihvaćeno obrazloženje vještaka da se ne može očitovati na sve njezine primjedbe. Naime, s obzirom na broj izvršenih cijepanja i broj novonastalih čestica, kao i protek vremena od nastale pogreške u katastarskom operatu do danas, logično je da vještak nije mogao sa stupnjem izvjesnosti utvrditi kako je svaka pojedina parcelacija (kojih je zasigurno bilo puno), a s obzirom na to da je vršena na katastarskom planu koji nije odražavao stvarno stanje, utjecala na položaj i oblik svih tih čestica. Naime, u postupku je utvrđeno da je pogreška u katastarskom operatu nastala prije više od 100 godina, da su se parcelacije vršile nakon navedene pogreške i da se prilikom cijepanja nekretnina nikada nije mjerila i provjeravala površina matične nekretnine zbog čega su se pogreške koje su nastale ranije prenosile svakom novom parcelacijom. Međutim, nikako se ne može prihvatiti navod tuženice da je stvarni položaj čestica jednak onome koji je prikazan na katastarskom planu i da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom na to da se prema geodetskom elaboratu s matičnom k. č. [katastarska čestica] gotovo i ne dodiruju, nalaze iznad puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz kopije katastarskog plana iz 1900. (str. 309) vidljivo je da novo ucrtani put (koji tada nije postojao u stvarnosti) siječe k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da se i iznad i ispod novo ucrtanog puta nalazila k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (oznaka pripadnosti). S obzirom na navedeno nikako nije moguće da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice proteže sve do puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je to prikazano na katastarskom planu, već je logično da se ispod tog puta nalaze k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su nastale cijepanjem k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Da položaj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne odgovara stanju u katastarskom operatu proizlazi i iz iskaza svjedoka NĆ, DĆ i PĆ koji su iskazivali na okolnost posjedovnog stanja tih nekretnina.

20.1. Svjedok NĆ je u svom iskazu naveo da je vala okružena suhozidom bila u vlasništvu ŠĆ (djeda PĆ) koji je tu nekretninu koristio na način da je na njoj sadio krumpir, a uz suhozid je imao posađenu vinovu lozu. Tu je nekretninu naslijedio PĆ koji ju je prije nekoliko godina prodao I. tužitelju LĆ. Otprilike u isto vrijeme je i II. tužitelj FĆ kupio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od Marija Županića koji živi u [adresa]. On je u SAD odselio 1970., a do tada je tu nekretninu koristio na način da je na njoj sjekao drva koje je koristio za ogrjev, a dio i za prodaju. Nakon njegovog odlaska u [adresa], OĆ mu je dozvolio da koristi tu nekretninu, održava je i na njoj siječe drva, a i zastupao ga je prilikom te nekretnine i još dvije nekretnine koje se nalaze u blizini. Prije nego je sklopljen ugovor o kupoprodaji, s II. tužiteljem FĆ i njegovim sinom je izašao na teren kako bi im pokazao tu nekretninu. Nije bio prisutan kada je I. tužitelj LĆ došao na teren s PĆ radi kupnje susjedne nekretnine, ali mu je PĆ rekao da su bili na terenu i da je I. tužitelju ČĆ pokazao nekretninu koju prodaje, odnosno da mu je pokazao upravo valu ograđenu suhozidom. Tu valu svi u [adresa] i dan danas nazivaju „ L [adresa], a susjednu nekretninu koju je kupio II. tužitelj FĆ „ [adresa]. Na licu mjesta su bili prije sklapanja ugovora, a u ugovor o kupoprodaji su unijeli površinu čestica kako je to pisalo u zemljišnim knjigama, a nisu utvrđivali njihovu stvarnu površinu. PĆ ni bilo tko iz njegove obitelji nisu imali u vlasništvu neku nekretninu s druge strane puta (ucrtani put na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Na području te dvije nekretnine (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) obitelj KĆ („Mikulezi“) nisu imali svoje nekretnine, već su te nekretnine koristili Šparići i govorilo se da je to zemlja od Špari, a F (prednici OĆ) su te nekretnine kupili od njih.

20.2. I svjedok GĆ je u svom iskazu naveo da je vala ograđena suhozidom bila vlasništvo ŠĆ kojeg je dobro poznavao i da je on na toj nekretnini sadio krumpir, a uz cijelu dužinu suhozida imao posađenu vinovu lozu. Tu je nekretninu naslijedio njegov unuk PĆ, dok je nekretnina uz tu valu oduvijek bila u vlasništvu obitelji OĆ i na njoj su čuvali ovce. I on je naveo da na području te dvije nekretnine, obitelj KĆ nije imala nekretnine u svom vlasništvu.

20.3. Svjedok PĆ je naveo da je 2018. jednu nekretninu, koju je dobio od svoje majke ĐĆ, prodao I. tužitelju LĆ. Radilo se o jednom vrtu ograđenom suhozidom sa svih strana osim jednog dijela (dva metra) na kojem je ranije bio drveni portun, a kasnije željezni portun koji je on postavio. Njegova majka je tu nekretninu naslijedila od svog oca ZĆ koji je, kako mu je to majka ispričala, tu nekretninu kupio 1926., godinu dana nakon što je kupio kuću u blizini te nekretnine. Sve do 2007. ili 2008. taj je vrt njegova obitelj obrađivala na način da su u vrtu sadili kukuruz, pšenicu, kelj i tikve, a cijelom dužinom kamenog zida je bila posađena vinova loza. Vrt koji je bio predmet prodaje je njegovom djedu i majci bio izvor preživljavanja i nikada im nitko nije osporavao pravo na korištenje te nekretnine te je on još kao dijete na tu nekretninu odlazio sa svojim djedom. Nakon smrti njegovog djeda 1970. u kući u kojoj je ranije živio njegov djed je nastavio živjeti njegov ujak EĆ koji je i nastavio obrađivati predmetni vrt. Nakon njegove smrti 2008. taj vrt se više nije obrađivao budući za tim više nije bilo potrebe i to više nije imao tko raditi. S južne strane vrta je bio kamenolom, ali ne zna u čijem vlasništvu je ta nekretnina i da li je to državno ili privatno. Puteljak koji je od njihove kuće vodio do vrta ograđenog suhozidom je prvim dijelom bio ograđen samo s lijeve strane, a drugim dijelom je bio ograđen zidom s obje strane. Na geodetskom elaboratu (uklopu DKP-a, str. 274) je vrt koji je bio u njihovom vlasništvu označen žutom bojom, a put kojim su dolazili od kuće do tog vrta je označen plavom bojom. Naveo je da je obitelj OĆ imala nekretnine s desne strane kamenog puta, a s lijeve strane kamenog puta (u dijelu gdje je put ograđen s obje strane) je nekretnine imala obitelj KĆ. Ne zna u čijem je vlasništvu nekretnina koja se nalazi s lijeve strane puta (u dijelu koji je ograđen samo s desne strane), ali zna da je susjedna nekretnina bila u vlasništvu obitelji OĆ, međutim ne i do kuda su se njihove nekretnine protezale. Obitelj OĆ je imala puno terena, ali kako je njegova obitelj koristila put samo do ulaza u vrt, ne zna u čijem vlasništvu su nekretnine u nastavku. Prije nego je s I. tužiteljem LĆ sklopio ugovor o kupoprodaji, došli su na teren gdje mu je kao predmet prodaje pokazao taj vrt ograđen suhozidom. I. tužitelj LĆ je odmah pristao na kupnju te nekretnine, pa su pristupili sklapanju kupoprodajnog ugovora. Kupoprodajni ugovor su sastavili kod jednog javnog bilježnika u Labinu, a prije toga se nije mjerila površina nekretnine koja je bila predmet prodaje, već se površina koja je navedena u ugovoru prepisala iz zemljišne knjige i katastarskog operata. Naveo je da se s I. tužiteljem LĆ brzo dogovorio oko cijene, prodao ju je za 4.000,00 i nešto eura, a m2 je bio oko 3,00 eura. I. tužitelj LĆ mu nikada nije rekao da je parcela manja od 1800 m2 niti se s njim kasnije čuo.

21. Na okolnost izvršene kupoprodaje saslušan je i I. tužitelj LĆ. On je u svom iskazu naveo da je jednu nekretninu koja je predmet ovog postupka kupio od PĆ, a nekoliko nekretnina od ĆĆ. Punomoćnica ĆĆ je bila UĆ koju zna više od 20 godina, pa ju je kontaktirao vezano za te nekretnine. Ona mu je rekla da je sve vezano za te nekretnine čisto, pa prije sklapanja ugovora o kupoprodaji nisu izašli na teren, nego su se držali onih površina kako je bilo upisano u dokumentaciji. Sve su se vrlo brzo dogovorili i čini mu se da je upravo on sastavio ugovor o kupoprodaji, a da je površine nekretnina prepisao iz izvatka iz zemljišne knjige. Otprilike je znao gdje se te nekretnine nalaze i bio je tamo na terenu, pa s obzirom na to da je cijena po njegovom mišljenju bila povoljna, vrlo brzo se odlučio za kupnju tih nekretnina. Nakon nekog vremena, a s obzirom na položaj parcela koje je kupio od ĆĆ, vidio je da bi mu dobro došlo da kupi i nekretninu PĆ, a kako bi tu cjelinu zaokružio. Ne sjeća se tko mu je rekao da je ta nekretnina vlasništvo PĆ, ali se vezano za to raspitivao. S PĆ se našao na terenu i on mu je pokazao nekretninu koja je u njegovom vlasništvu, odnosno vrt koji je ograđen suhozidom. Kada su PĆ i on bili na terenu, na zidu je bio željezni portun koji je u međuvremenu ukraden. I taj ugovor je sastavio on po uobičajenim šprancama te je i u tom slučaju površinu prepisao iz izvatka iz zemljišne knjige, a ugovor su ovjerili kod javnog bilježnika. S obzirom na to da je i II. tužitelj FĆ kupio nekretnine na tom području od JĆ, brata ĆĆ, odlučili su angažirati geodetu kako bi točno znali koje nekretnine su čije budući su sve bile isprepletene s obzirom na to da su ranije bile od jedne obitelji. Tada im je BĆ rekao da stanje u katastru ne odgovara stanju na terenu, pa je zbog toga i napravio geodetski elaborat. Naveo je da on geodeti BĆ nije pokazivao nekretnine koje je kupio već je geodet, koliko mu je poznato, za potrebe izrade elaborata kontaktirao sve susjede. S PĆ dogovorio je kupoprodajnu cijenu po m2, ali se ne sjeća koliko je ta cijena iznosila. Misli da s ĆĆ, odnosno njezinom punomoćnicom, nije ugovorio cijenu po m2, već da je ona rekla ukupnu cijenu za te nekretnine, pa mu nije poznato kako ni po čemu je ona formirala cijenu. Nakon što se utvrdilo da nekretnina koju mu je prodao PĆ ima dosta manje m2, nije tražio povrat dijela kupoprodajne cijene i misli da takvu parnicu nikada ne bi dobio.

22. Sud je iskaze svjedoka ocijenio istinitim jer su iskazivali međusobno suglasno i u skladu sa stanjem na terenu utvrđenom uviđajem i mjerničnim vještačenjem. Oni nisu u srodstvu s tužiteljima, pa nemaju poseban interes za ishod ovog postupka, a po ocjeni ovog suda iskazivali su na objektivan i uvjerljiv način. Svjedoci NĆ i GĆ od rođenja žive u [adresa] u neposrednoj blizini predmetnih čestica i dobro su poznavali ŠĆ koji je koristio valu ograđenu suhozidom, pa je životno logično da su im poznate okolnosti vezane za posjedovno stanje nekretnina na tom području. Da su svjedoku NĆ dobro poznate predmetne čestice i način njihovog korištenja proizlazi i iz činjenice da podaci koje je iznio vezano za te nekretnine odgovaraju imenima tih nekretnina u katastarskom operatu (str. 280-281). Tako je naveo da su k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nazivali „Pod Boškić (u posjedovnom listu naziva „Boškić“), kao i da su nekretnine na tom području prije puno godina koristili B i da se govorilo da je to zemlja od S (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu upisana s nazivom „ B“).

22.1. Osim toga, svjedoci su vezano za posjedovno stanje tih nekretnina (da je te nekretnine ranije koristila obitelj ŠĆ), iskazivali u skladu s ispravama u spisu. Naime, uvidom u ugovore o darovanju od 23. kolovoza 1979. (str. 165-168 i 169-171) utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Valerija Zupanić stekla od svoje bake HĆ i majke LĆC (rođ. HĆ). Ta je nekretnina rješenjem o razvrgnuću posl. br. R1-103/79-35 od 2. rujna 1982. (str. 173-174) pripala TĆ (rođ. HĆ) koja je 2002. tu nekretninu darovala JĆ (str. 59). Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Rite Udovičić, kao povjerenika Općinskog suda u Labinu, posl. br. O-96/08, UPP/OS-62/08 od 3. travnja 2008. (str. 176-176) utvrđeno je da je tu nekretninu ĐĆ naslijedila od svog oca ZĆ. Nakon toga je tu nekretninu na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 11. listopada 2010. (str. 180-184) stekao PĆ.

22.2. Iskaz svjedoka PĆ nije prihvaćen jedino u dijelu u kojem je naveo da je katastarski plan koji je gledao na internetu izgledao poput skice izmjere iz geodetskog elaborata (str. 274), a ne kao službeni katastarski plan (str. 277) jer takav plan nije mogao vidjeti na službenim stranicama Državne geodetske uprave (katastar.hr). Međutim, navedeno ne znači da je svjedok prije saslušanja bio instruiran niti da se zbog toga, kako je to istaknula tuženica, dovodi u sumnju istinitost njegovog iskaza u cijelosti. On je u preostalom dijelu iskazivao vjerodostojno i u skladu s iskazima ostalih svjedoka, a na okolnost izvršene kupoprodaje u skladu s iskazom I. tužitelja LĆ čiji je iskaz prihvaćen kao istinit u cijelosti.

23. Na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da su NĆ (kao punomoćnik JĆ prilikom prodaje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i PĆ (prodavatelj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) tužiteljima na terenu kao predmet prodaje pokazali nekretnine koje se nalaze ispod puta oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (valu ograđenu suhozidom i nekretninu zapadno od te vale) i da su te nekretnine ranije bile u vlasništvu obitelji ZĆ koja je te čestice obrađivala i održavala. Na području tih dviju nekretnina nitko iz obitelji KĆ (raniji vlasnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije imao nekretnine u svom vlasništvu, a obitelj ZĆ u svom vlasništvu nije imala ni jednu nekretninu iznad puta k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (gdje se te dvije nekretnine nalaze prema katastarskom planu). Stoga je utvrđeno da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze ispod puta k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se nekretnina tuženice nalazi južno od njih.

23.1. S obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje, kao i činjenicu da su i svjedok BĆ i vještak mr. sc. Slobodan Đekić, oboje inženjeri geodezije, naveli da na temelju važećeg katastarskog plana nisu mogli izvršiti identifikaciju predmetnih čestica, utvrđeno je da važeći katastarski plan ne odražava stvarno stanje, odnosno da je stvarni položaj i površina predmetnih čestica drugačija od podataka iz katastarskog operata i zemljišne knjige.

24. Stvarni položaj predmetnih čestica i njihova stvarna površina prikazani su u geodetskom elaboratu s kojim se tuženica nije suglasila iz razloga što je površina njezine čestice utvrđena manjom nego što je površina koja je za tu česticu upisana u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi. Istaknula je i da su tužitelji znali s kojom su površinom nekretnine koje su kupili bile upisana u zemljišnoj knjizi, pa da ne mogu steći veću površinu od one koje su kupili.

24.1. Vezano za te navode tuženice valja istaknuti da je predmet ovog postupka usklađenje stanja u katastarskom operatu sa stvarnim stanjem na terenu te da i tužitelji i tuženica mogu biti vlasnici samo onih nekretnina koje su bile u vlasništvu njihovih pravnih prednika. Sama okolnost da je nekretnina tuženice u zemljišnoj knjizi bila upisana s površinom od 35080 m2 (površina prije cijepanja) ne znači da je ta nekretnina zaista imala tu površinu i da je ona od svog prednika stekla nekretninu te površine, pa da ta nekretnina danas (nakon cijepanja) ima površinu od 15779 m2. Osim toga, potpuno je irelevantno za koju cijenu su tužitelji kupili nekretnine od svojih pravnih prednika jer je cijena koju su ugovorili stvar njihovog odnosa s prodavateljima, kao što to nije relevantno ni u odnosu na nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekla tuženica.

24.2. Naime, uvidom u ugovor o zamjeni nekretnina koji je 30. kolovoza 1960. sklopljen između tadašnje NO-a općine Labin i KĆ utvrđeno je da je IĆ [adresa] dao u vlasništvo k. č. [katastarska čestica] zgradu površine 500 m2 i predmetnu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2000 m2, a da je Općina Labin njemu dala u trajno vlasništvo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 1930 m2. Uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak (str. 42-43 i 46-47) utvrđeno je da u vrijeme zamjene nekretnina za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila upisana površina, već je površina upisana tek 1996. (upis pod br. Z-487/96 od 6. svibnja 1996.). Površina je upisana na temelju podataka iz katastarskog operata jer je RĆ (prednik tuženice) bio upisan u posjedovnom listu kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], šume s 35080 m2 (str. 10-11). Pored navedenog, uvidom u presudu Općinskog suda u Labinu posl. br. P-238/90 od 18. siječnja 2001., koja se nalazi u priloženom spisu Državne geodetske uprave klasa: 932-07/02-02-80, utvrđeno je da je tuženica u tom postupku isticala da koristi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 5000 m2.

25. Zemljišna knjiga je javna knjiga (čl. 7. Zakona o zemljišnim knjigama), a izvaci iz zemljišne knjige, kao i izvaci iz katastra, uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javne isprave. Prema čl. 230. ZPP-a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Uzimajući u obzir da se zemljišne knjige moraju zasnivati na katastarskoj izmjeri zemljišta (čl. 10. Zakona o zemljišnim knjigama), a da su tužitelji u ovom postupku dokazali da sadržaj tih javnih isprava ne odgovara stvarnom stanju (provedenoj katastarskoj izmjeri), valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev da se utvrdi da su oni i tuženica vlasnici nekretnina s naznakom površina koje odgovaraju stvarnoj površini tih čestica.

25.1. I rješenja donesena u postupku iz čl. 64. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 112/2018., u nastavku: ZDIKN), pa i rješenja u odnosu na geodetski elaborat, su javne isprave (čl. 68. ZDIKN-a), a sudovi su vezani za pravomoćne upravne akte i nisu ovlašteni ispitivati njihovu pravilnost.

25.2. U konkretnom slučaju protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula – Pola, Odjela za katastar nekretnina Labin klasa:

932-06/18-02/315, ur. broj: 541-27-04/2-19-2 od 17. travnja 2019., a kojim je odbijeno potvrđivanje geodetskog elaborata, nije uložena žalba te je to rješenje postalo pravomoćno 29. svibnja 2015.

25.3. Međutim, prema mišljenju ovog suda, u ovom se parničnom postupku ni ne preispituje pravilnost donesenog upravnog akta (pravilnost odluke o odbijanju potvrđivanja geodetskog elaborata), već se odlučuje o osnovanosti zahtjeva tužitelja da se utvrde vlasnicima nekretnina u njihovoj stvarnoj površini (površini navedenoj u geodetskom elaboratu), a time i osnovanosti uskraćivanja suglasnosti tuženice za njegovu provedbu (velika odstupanja stvarnog stanja i stanja u katastarskom operatu), a koja suglasnost nesporno nije dana i zbog čega je i odbijeno potvrđivanje elaborata. Pritom valja istaknuti da je tužiteljima navedeno rješenje dostavljeno samo na znanje i da oni na njega nisu imali pravo žalbe, već da je pravo žalbe imao jedino geodetski izvoditelj koji je elaborat izradio. Navedeno proizlazi iz upute o pravnom lijeku navedenog rješenja, a isto je potvrdio i Odjel za katastar nekretnina Labin u svom očitovanju od 13. listopada 2025. (str. 408). Stoga su tužitelji svoja prava mogli ostvariti samo pokretanjem ovog parničnog postupka u kojem je, radi utvrđivanja stvarnog položaja katastarskih čestica i njihove stvarne površine (a time i (ne)opravdanosti uskraćivanja suglasnosti od strane tuženice) izveden velik broj dokaza, kako uviđajem i mjerničnim vještačenjem, tako i saslušanjem svjedoka na okolnost predmeta kupoprodaje i posjedovnog stanja tih čestica.

26. Prema čl. 71. ZDIKN-a da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

26.1. Prema čl. 82. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine br. 59/2018. i 112/2018., u nastavku: Pravilnik) u okviru pregledavanja elaborata nadležni Ured za katastar utvrđuje: 1. je li elaborat izrađen od osobe koja je ovlaštena za njegovo izrađivanje, 2. odgovara li elaborat svrsi za koju je izrađen, 3. može li se elaborat upotrebljavati za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina, odnosno za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, 4. je li elaborat izrađen u skladu s tehničkim specifikacijama iz članka 39. Pravilnika, 5. je li elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, što po potrebi uključuje i potrebna kontrolna terenska mjerenja, 6. ima li elaborat potrebne sastavne dijelove, 7. jesu li elaboratu priložene potrebne isprave i druga potrebna dokumentacija i dokazi i 8. sadrži li elaborat potrebne potvrde ili suglasnosti kada su iste potrebne. Nakon pregledavanja elaborata, elaborat se potvrđuje jednom od osnovnih vrsta potvrde iz čl. 83. Pravilnika.

26.2. Okolnost da je u konkretnom slučaju odbijeno potvrđivanje elaborata i da na elaborat nije stavljena potvrda iz čl. 83. Pravilnika ne znači da taj elaborat ne bi bio upotrebljiv i da stavljanje potvrde ne bi bilo moguće nakon okončanja parničnog postupka. Naime, činjenica da na elaborat nije stavljena potvrda ne znači da predmetni elaborat nije izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da ne odgovara svrsi za koju je izrađen te da se ne bi mogao koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Navedeno pogotovo zbog činjenice da iz obrazloženje rješenja kojim je odbijeno njegovo potvrđivanje jasno proizlazi da je jedini razlog za odbijanje potvrđivanja elaborata bilo neslaganje tuženice, a mjernični vještak, koji je izvršio kontrolu geodetskog elaborata, je potvrdio da je on tehnički ispravan, da prikazuje stvarno stanje katastarskih čestica na terenu i da može biti sastavni dio katastra nekretnina po ZDIKN-u.

27. Na okolnost mogućnosti provedbe predmetnog elaborata je u ponovljenom postupku dodatno saslušan mjernični vještak, a koji je i voditelj Odjela za katastar nekretnina Pazin i koji gotovo svakodnevno radi na provedbi geodetskih elaborata.

27.1. Mjernični vještak je naveo da bi presuda kojom je utvrđeno da su stranke vlasnici točno određenih nekretnina točno određene površine zajedno s geodetskim elaboratom iz ovog predmeta, a kojeg je pregledao, bio provediv u katastru i da ne bi bilo nikakvih problema s tehničkom ispravnošću tog elaborata. Ponovio je da je predmetni geodetski elaborat tehnički ispravan te naveo da bi i on i bilo koji drugi geodet napravili potpuno isti elaborat. Mjerenja u ovom postupku nisu bila potrebna jer bi to iziskivalo dodatne nepotrebne troškove. On nije vršio terenska mjerenja, ali je izvršio kontrolu geodetskog elaborata na način da je sva mjerenja geodeta BĆ i sve utvrđene koordinate preklopio na državnu kartu, na važeću kopiju katastarskog plana i na kopiju katastarskog plana iz 1900. te je utvrdio da se sva mjerenja geodeta BĆ podudaraju s njegovom kontrolom. Osim toga, na ročištu za uviđaj je utvrđeno da se „gromada“ ne nalazi na položaju na kojem je prikazana na važećem katastarskom planu. Ta „gromada“ nikada nije bila snimana te su se greške naslanjale na greške ranijih mjerenja. Greške ranijih mjerenja su prethodna grafička izmjera koja je imala precrtavanje, a nakon toga digitalizaciju, vektorizaciju i danas homogenizaciju katastarskih planova. Sve te metode multiplicirale su površinu, a ne može se ni izbjeći slučajna i gruba pogreška pri prepisivanju površina u pisanom djelu katastarskog operata. Ta greška ispravljena je upravo predmetnim elaboratom jer su prikazane stvarne međe na terenu i jer je po prvi put snimana „gromada“ na numerički način, odnosno na način da su prikazane koordinate svake međne točke. Predmetnim elaboratom utvrđene su međe nekretnina na koje se elaborat odnosi. Geodetskim elaboratom je ispravljen službeni katastarski plan na stvarno stanje na način da je prikazan stvarni položaj svih čestica, pa su tako k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazane ispod puta gdje se stvarno i nalaze.

27.2. Na predmetni geodetski elaborat nije stavljena potvrda iz čl. 83. Pravilnika, odnosno potvrda o tehničkoj ispravnosti, jer nije bilo suglasnosti tuženice. Geodetski elaborat se može ovjeriti prethodnom tehničkom ispravnošću neovisno o potpisima stranaka ako ispunjava sve uvjete iz Pravilnika. Iako je, u skladu s Pravilnikom, omogućeno stavljanje potvrde u slučaju kada samo nedostaje suglasnost jedne od stranaka, u konkretnom slučaju radilo se o velikom odstupanju. Odstupanja do 20% će se potvrditi elaboratom, dok je za veća odstupanja potrebno da se međe urede u sudskom postupku. Dakle, u slučaju nedostatka suglasnosti jedne od stranaka moguće je staviti potvrdu prethodne tehničke suglasnosti, međutim taj elaborat ni tada ne bi bio provediv bez sudskog postupka ili dok se sve stranke s tim elaboratom ne bi suglasile. Geodetski elaborat za koji su dane suglasnosti stranaka, a nije stavljena potvrda o tehničkoj ispravnosti, također nije provediv. Za provedbu elaborata potrebno je da postoji i potvrda katastra i suglasnost stranaka. Predmetni geodetski elaborat, na način kako on sada izgleda, ne bi bio provediv u katastru bez sudske odluke, a zajedno sa sudskom odlukom bi ga on proveo. Katastar ne sumnja u odluke sudova, a elaborat kao takav je tehnički ispravan. Taj elaborat, da je bio potpisan od strane tuženice, bi ispunjavao uvjete za provedbu u katastru. Stranke mogu dati suglasnost ili ne dati suglasnost na elaborat i u slučaju da te suglasnosti nema moraju svoje odnose rješavati u sudskom postupku. Na rješenje o odbijanju provedbe geodetskog elaborata izvođač ima pravo žalbe. Izvođač žalbom traži da se elaborat potvrdi vezano za njegovu tehničku ispravnost, a drugostupanjsko tijelo donosi odluku je li prvostupanjsko tijelo donijelo pravu odluku.

28. Sud je i u ovom dijelu prihvatio pojašnjenja mjerničnog vještaka jer su potvrđivanje i provođenje geodetskih elaborata u opisu njegovog svakodnevnog posla, pa on o tome posjeduje stručna znanja i veliko iskustvo. Mjernični vještak je potvrdio da je predmetni geodetski elaborat, iako na njega nije stavljena potvrda prethodne tehničke ispravnosti, tehnički ispravan i da bi kao takav, uz sudsku presudu koja zamjenjuje suglasnost tuženice, bio provediv u katastru. Okolnost da zbog neslaganja tuženice elaborat nije potvrđen, kao i da zbog odstupanja u površini većoj od 20 % (odstupanja iz čl. 93. st. 2. ZDIKN-a) katastar nije stavio potvrdu iz čl. 83. Pravilnika ne znači da takva potvrda ne bi naknadno bila stavljena na predmetni elaborat i da se taj elaborat ne bi mogao upotrijebiti. Osim toga, ni eventualni propust katastra da, u situaciji kada je jedini razlog za odbijanje potvrđivanja elaborata neslaganje nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata, na elaborat ne stavi odgovarajuću potvrdu ne može ići na štetu tužitelja te zahtijevati izradu novog elaborata i stvaranje novih troškova.

29. U konkretnom slučaju geodetski elaborat je izrađen od strane ovlaštene osobe - pravne osoba koja ima suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta (čl. 90. ZDIKN i čl. 43. Pravilnika), odgovara svrsi za koju je izrađen, u okviru izrade geodetskog elaborata obavljene su sve potrebne radnje (čl. 46. Pravilnika) i geodetski elaborat ima sve potrebne sastavne dijelove (čl. 40. Pravilnika) osim suglasnosti tuženice za njegovu provedbu.

30. Tužitelji kao nositelji prava na nekretninama za koje su utvrdili da stvarno stanje ne odgovara stanju u katastarskom operatu, imaju u smislu odredbi čl. 69. do 72. i čl. 89. ZDIKN-a dužnost prijaviti sve promjene koje su utvrdili i uz prijavu priložiti odgovarajući elaborat, a sve kako bi se stanje u katastru i zemljišnoj knjizi uskladilo sa stvarnim stanjem i kako bi javne isprave dokazivale istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje. Uzimajući u obzir da je u ovom postupku utvrđeno da razlog zbog kojeg je tuženica odbila izdati suglasnost ne odgovara stvarnom stanju, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev da se tuženici naloži da dozvoli provedbu predmetnog geodetskog elaborata jer će u protivnom njezinu suglasnost zamijeniti ova presuda.

31. Obje strane podnijele su zahtjeve za naknadu troškova postupka.

31.1. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a pravo na naknadu troškova pripada onoj stranci koja uspije u sporu. Kako su tužitelji u cijelosti uspjeli u ovom sporu, valjalo im je dosuditi opravdane parnične troškove.

31.2. Tužitelji su zatražili naknadu za zastupanje kod sastava tužbe i podneska od 26. studenog 2025., kao i za zastupanja na ročištima od 14. prosinca 2021., 1. srpnja 2022., 27. rujna 2022., 2. prosinca 2025. i 5. veljače 2026. u iznosima od po 500,00 eura, dok su za zastupanja na ročištima od 5. studenog 2019. i 14. siječnja 2020. zatražili naknadu od po 250,00 eura. Na ime povećanja od 10 % za zastupanje dva tužitelja zatražili su iznos od 400,00 eura, a na ime PDV-a iznos od 1.100,00 eura. Osim toga, zatražili su naknadu iznosa od 368,31 eura na ime sudskih pristojbi te iznos od 1.200,00 eura na ime troškova uviđaja i vještačenja.

31.3. Troškovi zastupanja za sastav tužbe i na ročištima su opravdani i pravilno obračunati u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023., u nastavku: Tarife). Tužiteljima nije priznat trošak zastupanja kod sastava podneska od 26. studenog 2025. (str. 410-411) jer su navode iz tog podneska mogli istaknuti na ročištu od 2. prosinca 2025. za koje im je priznat trošak zastupanja, pa taj trošak nije bio potreban u smislu čl. 155. ZPP-a.

31.4. S obzirom na to da na priznate troškove zastupanja (3.500,00 eura) punomoćnik ima pravo na povećanje tarifnih stavaka za 10 % zbog zastupanja više osoba (tar. br. 40. Tarife, 350,00 eura) i pravo na PDV na ukupan iznos (tar. br. 46. Tarife, 962,50 eura), opravdani troškovi zastupanja iznose 4.812,50 eura.

31.5. Osim toga, tužiteljima je na ime troškova vještačenja i uviđaja valjalo priznati zatraženi iznos od 1.200,00 eura. Na ime sudske pristojbe na tužbu pripada im naknada u iznosu 245,54 eura (1.850,00 kuna), a na presudu u iznosu 122,77 eura (925,00 kuna), a u kojem iznosu su sudske pristojbe i podmirili.

31.6. Stoga je naloženo tuženici da tužiteljima naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 6.380,81 eura, dok su odbijeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu i zahtjev tuženice u cijelosti.

U Pazinu 18. ožujka 2026.

Sutkinja

Marija Grubor

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Slavonskom Brodu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dostave presude.

DNA:

- tužitelji p. p.,

- tuženica p. p.