Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.Pn-102/25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja: 1. JF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ČF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. GF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 1 do 3-tužitelji zastupani po punomoćniku ŽF, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Mineral IGM d.o.o. Zapužane, Zapužane 102, OIB: 42050807337, zastupan po prokuristi UF, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane dana 12. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika 1 do 3-tužitelja te punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), dana 18. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti 1. tužiteljici JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete, iznos od 37.626,91 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

I.1. Odbija se 1.tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 16.125,82 eura.

II. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti 2. tužiteljici ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete, iznos od 37.626,91 s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II.1. Odbija se 2.tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 16.125,82 eura.

III. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],na ime naknade neimovinske štete, iznos od 37.626,91 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III.1. Odbija se 3.tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 16.125,82 eura.

IV. Nalaže se tuženiku Mineral IGM d.o.o., Zapužane 102, Zapužane, OIB: 42050807337, isplatiti 1. tužiteljici JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete, iznos od 464,53 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. ožujka 2026. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

VI.1. Odbija se 1.tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 199,08 eura te se odbija za zatraženu zakonsku zateznu kamatu u razdoblju od 17. svibnja 2018. do 18. ožujka 2026.

V. Nalaže se tuženiku da 1 do 3.tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 49.334,21 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku počevši od 18. ožujka 2026. pa do isplate pa po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od dana 18. ožujka 2025., posl.br. Gž-538/25 ukinuta je presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-69/2024-23 od 13. studenog 2024. u pobijanom dijelu pod stavkom I., II., III., IV. i V. izreke i u tom se dijelu predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

2. Tužitelji u tužbi od dana 23. kolovoza 2018. tužbu navode da je njihov suprug i otac ZF, zaposlenik tuženika, dana 25. travnja 2018. smrtno stradao u Kamenolomu - Proizvodni pogon Čavle. Naveli su da je pokojni ZF, kao zaposlenik tuženika, prilikom obavljanja rada sukladno dobivenim radnim zadacima upravljajući građevinskim radnim strojem – damperom marke Volvo doživio nezgodu na način da je strojem izletio sa makadamskog puta i pao u provaliju dubine 25m, kojom zgodom je ispao iz kabine stroja, a nakon prevrtanja istoga došlo je do njegovog priklještenja što je rezultiralo teškim tjelesnim povredama od kojih je na licu mjesta i preminuo. Naveli su da su nenadani tragični događaj teško doživjeli s obzirom na njihovu povezanost sa pokojnim ZF s kojim su živjeli u zajednici te su posebno istakli da su njegovom smrću izgubili životni oslonac. Smatrali su da da je za smrt pokojnog ZF, kao i za štetu kojeg su isti trpjeli odgovoran tuženik kao poslodavac i to prema općim propisima obveznoga prava, pri čemu su se posebno pozvali na odredbu članka 25. Zakona o zaštiti na radu kao lex specialis u kojoj je zakonodavac propisao kako za ozljede na radu i profesionalnu bolest koju radnik pretrpi obavljajući poslove za poslodavca ima se smatrati da potječu od rada te poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Naveli su da je prema obdukcijskom nalazu pokojnika utvrđeno da je smrt bila nasilna te da u tijelu pokojnika nisu pronađeni tragovi alkohola i drugih opojnih sredstava, a što ukazuje da na strani pokojnika nisu postojali elementi koji bi ukazivali na eventualnu njegovu odgovornost za nastanak događaja. S druge strane, cijenili su da se u konkretnom slučaju nisu poštivale odredbe Zakona o radu od strane poslodavca, a što je zasigurno dovelo i do konkretne posljedice. Objasnili su da su radnici tuženika učestalo, pa tako i pokojni ZF, radili prekovremeno u smjenama koje im nisu omogućavale adekvatni odmor od prethodnog radnog dana, a što je imalo za posljedicu psihičku iscrpljenost i umor zaposlenika. U odnosu na sam zahtjev za naknadom štete, tužitelji su istakli da su se 9. svibnja 2018. godine obratili tuženiku sa pismenim zahtjevom za naknadu štete, koji zahtjev je isti zaprimio 16. svibnja 2018.,nakon čega je ostao pasivan te nije prihvatio prijedlog za isplatom naknade. Na kraju su predložili da sud nakon provedenog postupka usvoji postavljeni zahtjev i obveže tuženika da naknadi svakom od njih neimovinsku štetu u iznosu od 270.000,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. svibnja 2018. pa do isplate, dok je prvotužiteljica zatražila i naknadu imovinske štete u iznosu od 20.000,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. svibnja 2018. pa do isplate.

2.1. Tužitelji su podneskom od 18. rujna 2020. odnosno dana 20. travnja 2023., povisili tužbeni zahtjev odnosno izvršili su preinaku tužbe, a kojoj preinaci se tuženik nije protivio, odnosno upustio se u raspravljanje po preinačenoj tužbi.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Naveo je da ne sporeći nastanak samog štetnog događaja, kao niti smrtnu posljedicu koja je rezultirala u navedenom štetnom događaju da je sporna dinamika nastanka štetnog događaja, kao i uzroci koji su doveli do nastanka štetnog događaja. Naveo je da valja primijeniti odredbu članka 25. Zakona o zaštiti na radu prema kojoj poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti te da u konkretnom slučaju postoje objektivni razlozi koji otklanjaju njegovu odgovornost kao poslodavca. Naveo je da poslodavac prema navedenom propisu ne odgovara ako je šteta nastala zbog više sile ili namjere, odnosno krajnje nepažnje radnika ili treće osobe, a na koju kao poslodavac da nije mogao utjecati, niti izbjeći posljedice unatoč provedenoj zaštiti na radu. Glede samog pojma „krajnje nepažnje“, navodi da je valja cijeniti u svakom konkretnom slučaju elemente koji se mogu podvesti pod krajnju nepažnju, odnosno namjeru. Naveo je da su u konkretnom slučaju u potpunosti poštivani svi elementi predviđeni zaštite na radu, kao i svi ostali elementi koji su bili propisani kod odvijanja ovakve vrste posla kao što je drobljenje kamena u kamenolomu. Pri tome se pozvao na nalaz inspekcijskog nadzora koji je proveden isti dan po događaju u kojem nisu utvrđeni na strani poslodavca propusti u pogledu primjene mjera zaštite na radu te je utvrđeno da se rad u vidu utovara i istovara kamenja vršio u skladu sa projektnim rješenjem. Utvrđeno je da su provedene mjere zaštite transportnog puta i rubnih dijelova etaže. U odnosu na makadamski put kojim se kretao pokojni ZF prije izlijetanja radnim strojem, naveo je da je kritične zgode isti bio širine 9 do 11 metara te da je postojala zaštitna ograda visine 1 metar, koju je pokojni ZF probio radnim strojem. Radilo se po istome o sigurnom putu kojim se kretao kritične zgode ne samo pokojni ZF već i drugi zaposlenici. Stoga je cijenio, da iako nisu utvrđeni uzroci i stvarni razlozi zbog čega je došlo do izlijetanja dampera sa makadamskog puta u provaliju da se radi o ljudskoj pogrešci. Naveo je da osim ljudske pogreške valja cijeniti i doprinos pokojnog ZF koji se sastojao u činjenici da se nije koristio predviđenim sadržajem zaštite na radu koja mu je bila omogućena. Naveo je da je iz zapisnika o provedenom očevidu na licu mjesta razvidno da su u neposrednoj blizini mjesta pada radnog stroja i samog tijela pokojnika od strane nadležnih pronađene natikače ("kroksice"), kao i radne cipele slobodne u prostoru. Pokojnik da je pronađen bez obuće, bos, a što vodi zaključku da je prethodno prilikom upravljanja građevinskim strojem očito na nogama imao natikače koje nisu predviđene kao obuća koja se koristi prilikom upravljanja građevinskim strojem. Pretpostavljao je da se pokojni ZF koristeći se prvotno adekvatnom obućom kojom je raspolagao, preobukao tijekom rada i nastavio raditi i upravljati vozilom u ranije navedenim natikačama. Isto tako iz položaja njegovoga tijela koji je utvrđen u zapisniku o očevidu, za zaključiti je da pokojni ZF nije bio vezan sigurnosnim pojasom unutar kabine građevinskoga stroja, a što je i rezultiralo njegovim ispadanjem iz kabine prilikom slijetanja sa makadamskoga puta u provaliju. U suprotnom, smatrao je da bi njegovo tijelo bilo pronađeno unutar kabine građevinskog stroja u provaliji. Naveo je da sve navedene činjenice ukazuju upravo na pretežiti doprinos pokojnog ZF nastanku štetnoga događaja. Mogućnost korištenja radnom obućom, kao i vezanja sigurnosnim pojasom, objektivno od strane poslodavca da je omogućeno pokojnom ZF koji je iz njemu poznatih razloga otklonio korištenje takvih sredstava. Naveo je da je u cijelosti otklonio eventualni propust na strani njega kao poslodavca, a koji da bi uzrokovao, odnosno doprinio nastanku štetnoga događaja. Naveo je da u cijelosti osporava visinu postavljenih zahtjeva, smatrajući iste previsoko postavljenim po svim vidovima.

4. Stranke su se suglasile da se za potrebe postupka u tijeku provede dokaz uvidom u opsežnu dokumentaciju koja prileži spisu, a koju su priložile u spis same stranke, odnosno sud je pribavio po prijedlogu stranaka te su bile suglasne da se za potrebe ovosudnog postupka cijene iskazi koje su svjedoci dali u postupku koji se vodi između istih stranaka pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalna služba u Opatiji pod poslovnim brojem P-2109/2018.

4.1. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku dokaznog postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to čitanjem iskaza saslušanih svjedoka FF, HF, PF, RF, VF, ĐF, SF i ŠF, saslušao je 1.tužiteljicu kao stranku. Proveden je dokaz očevidom na licu mjesta i tehničkim vještačenjem po ustanovi "Vještačenje Ožanić" iz Zagreba, kao i medicinsko vještačenje po vještaku spec. sudske medicine prof. dr. sc. Valteru Stembergeru, a koji vještaci su se i usmeno očitovali nakon primjedbi stranaka te je izvršen uvid u zapisnika o očevidu, uvid u geodetski situacioni nacrt i fotoelaborat, kao i uvid u opsežnu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis.

5. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svih izvedenih dokaza, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev 1.tužiteljice, 2.tužiteljice i 3.tužitelja djelomično osnovan,

6. Među strankama nije sporna trajnija životna zajednica između 1. do 3.tužitelja i pok. MF, kao niti nastanak predmetnog štetnog događaja.

6.1. Sporno je da li je pok. ZF isključivo odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja ili postoji podijeljena odgovornost njega i tuženika, odnosno sporni su dinamika nastanka štetnog događaja vezano upravljanje građevinskim strojem - damperom neposredno prije slijetanja u provaliju obzirom na utvrđenu koncentraciju alkohola u krvi unesrećenog koja je iznosila 0,42 g/kg i to u bolnici nekoliko sati nakon štetnog događaja, od kakvog je utjecaja bila okolnost da nije bio vezan sigurnosnim pojasom na uzrok i dinamiku nastanka štetnog događaja te je li pri tom pok. ZF koristio zaštitna sredstava za rad (zaštitnu kacigu i radnu obuću) odnosno je li tuženik kao poslodavac poduzeo sve potrebite radnje i mjere zaštite na radu.

7. Odredbom članka 111 stavak 1 Zakona o radu, dalje ZR, (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

8. Odredbom članka 1063 Zakona o obveznim odnosima, dalje ZOO, (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

8.1. Odredbom članka 1064 ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

8.2. Odredbom članka 1067 stavak 1 do 4 ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

8.3. Odredbom članka 1101 stavak 1 ZOO-a propisno je da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).

8.4. Odredbom članka 1092 stavak 1 i 2 ZOO-a, propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu te da kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja.

9. Odredbom člana 25 stavak 1 i stavak 2 Zakona o zaštiti na radu, dalje ZZR (NN 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018) propisano je da je ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

9.1. Odredbom članka 58 stavak 1 ZZR-a propisano je da radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada, dok je stavkom 3 istog članka propisano da će se smatrati da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja.

9.2. Odredbom članka 58 stavak 2 točka 5 ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i učinkovito provoditi utvrđeni postupak.

9.3. Odredbom članka 59 stavak 1 ZZR-a propisno je da provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim uređajem, postupkom ili sredstvom.

9.4. Odredbom članka 68 stavak 1 ZZR-a propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu, dok je stavkom 2 točkom 2 i 3 istog stavka propisano da se smatra da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da: pravilno koristi sredstva rada, pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto.

10. Naime, u odnosu na činjenicu da pok. ZF predmetne nezgode nije bio vezan sigurnosnim pojasom ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještava Valtera Stembergera u dijelu u kojem je naveo, u svom dopunskom očitovanju povodom primjedbi stranaka, da analizirajući dinamku događaja i zadobivene tjelesne ozljede proizlazi da u trenutku predmetnog štetnog događaja sada pokojni ZF nije bio vezan sigurnosnim pojasom jer je ispao iz kabine vozila, a vezani sigurnosni pojas spriječio bi ispadanje njegovoga tijela iz kabine, a o čemu je iskazao i svjedok VF, djelatnik tuženika, koji je naveo da je u kritično vrijeme obavljao poslove poslovođe, ali da se kritičnog dana nije nalazio na radnom mjestu s obzirom da je koristio godišnji odmor te da se nitko u stroju ne veže pa tako niti on, a da je radio deset godina u stroju.

10.1. U odnosu na činjenicu da li je pok. ZF prilikom predmetne nezgode imao na sebi zaštitna sredstva odnosno adekvatnu radnu obuću stav je ovoga suda da iz iskaza saslušanih svjedoka nesporno proizlazi da prednik tužitelja nije koristio radnu obuću koju mu je osigurao tuženik kao poslodavac pa tako svjedok EF navodi da je primijetio da su izvan kabine izletjele "kroksice", svjedok HF iskazao je da je vidio ZF kada je došao u smjenu, da je rekao da ga peku tabani i da će izuti radne cipele i obući "kroksice", kao i u provaliji da su bile razbacane stvari pa tako i cipele i "kroksice" te koliko se sjeća da na nogama ZF nije bilo obuće. Nadalje, svjedok FF naveo je da misli da je pok. ZF imao cipele jednu na nozi, a jednu nije te da mu nisu skidali cipele, dok svjedok PF navodi da nitko od prisutnih nije skidao cipele pok. ZF jer je bio bos, dva dana prije nesreće da se vozio sa pok. ZF i isti je bio u natikačama "kroksice".

10.2. Što se tiče prisutnosti alkohola u tijelu kod pok. ZF valja navesti da iz zapisnika o vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, Službe za kemijsko-fizikalna i toksikološka vještačenja od dana 14. svibnja 2018. nesporno proizlazi da su dana 10. svibnja 2018. izvršili analizu krvi i mokraće metodom Kvantitativno određivanje etanola u biološkim uzorcima te da su ustanovili da je pokojni ZF u krvi imao koncentraciju apsolutnog alkohola 0,42 g/kg dok je u mokraći imao 0,74 g/kg.

11. Nadalje, iz provedenog dokaznog postupka odnosno iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da je tuženik pok. ZF omogućio radnu odjeću i obuću odnosno zaštitnu opremu te da je bio osposobljen za siguran rad. Iz dokumentacije u spisu na listu 180, 181, 182 i 183 proizlazi da je stroj naziva "DAMPER" proizvođača Volovo, bio ispravan, a navedeno proizlazi i iz provedenog vještačenja po vještaku mr. Ivanu Ožaniću, dipl.ing. iz društva za vještačenja "Vještačenja Ožanić" d.o.o. te proizlazi da u predmetnom građevinskom stroju kojim se pokojni ZF kritične zgode kretao postojao je i ugrađen ispravan sigurnosni pojas te da je utvrđena promjena sjedišta vozača na način da je umjesto originalnog sjedala postojalo ugrađeno zamjensko sjedalo (premješteno iz autocisterne), kao i da je u takvoj situaciji bilo objektivno moguće koristiti se sigurnosnim pojasom unatoč izvršenoj promjeni sjedala te da postoji kompatibilnost između novopostavljenog sjedala sa sigurnosnim pojasom ugrađenim u stroj kako bi se isti mogao nesmetano i propisno koristiti na način da se vozač koji upravlja strojem može vezati sigurnosnim pojasom.

12. Stoga, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, stav je ovoga suda da je tužitelj svojim ponašanjem suprotnim odredbi članka 68 stavak 1 ZZR-a, odnosno time što nije bio vezan sigurnosnim pojasom, nije bio u radnoj obući, a upravljao je radnim strojem koji je u trenutku nezgode bio ispravan i bio opremljen sigurnosnim pojasom, te stoga što je imao alkohola u krvi, a odredbom članka 58 stavak 3 ZZR-a propisano je da će se smatrati da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja, doprinio nastanku predmetne štete odnosno da ima mjesta primjeni odredbe članka 1092 stavak 1 i 2 ZOO-a, a sve budući je i tuženik doprinio predmetnoj šteti s obzirom da nije u skladu s odredbom članka 58 stavak 2 točka 5 ZZR i članka 59 stavak 1 ZZR provjerio da li je pok. ZF pod utjecajem alkohola, a što je mogao i trebao napraviti, iako zasigurno ne svakodnevno, međutim svakako periodično, a kako se to primjerice radi zaposlenicima u rafinerijama pa se navedeno ne smatra mobingom, kao i što se propust tuženika ogleda u tome što spornog dana nije bio nazočan poslovođa tuženika (godišnji odmor) niti iz spisa predmeta proizlazi da je neka druga osoba tog dana bila određena za obavljanje tih poslova, a koja bi upozorila i eventualno zabranila predniku tuženika vožnju dampera bez korištenja prikladne radne obuće i sigurnosnog pojasa jer se radi o opasnoj djelatnosti koja prilikom obavljanja zahtijeva pojačanu pažnju, slijedom čega je nastavni stav ovoga suda da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju doprinio vlastitoj šteti (suodgovornost) u iznosu od 30%, a da je tuženik suodgovoran u iznosu od 70%.

12.1. Slijedom navedenog 1.tužiteljici, 2.tužiteljici i 3.tužitelju je svakom ponaosob s osnova povrede prava osobnosti (neimovinske štete), a sve u skladu s člankom 19 ZOO-a u svezi članka 1100 ZOO-a i članka 1101 ZOO-a dosuđena šteta (53.752,73 eura neimovinska šteta – 16.125,82 eura tj. 30% suodgovornost pok. prednika 1. do 3.tužitelja) u iznosu od 37.626,91 eura, sve kao u točki I., I.1, II., II.1, III. I III.1. izreke presude

13. U odnosu na zahtjev 1.tužiteljice vezano za potraživanje imovinske štete s osnova plaćanja grobnog okvira, ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz 1.tužiteljice koja je navela da kada se dogodio taj tragični događaj kao obitelj da su odlučili pokopati supruga u selu Donje Dubrave, pokaj Generalskog Stola. U to vrijeme kada je suprug pokopan da se radilo o seoskom groblju o kojem nitko nije vodio da tako kaže brigu da bi morala kao rodbina pokojnika tražiti dozvolu za ukop. Jednostavno kada bi se ukop vršio to da se činilo na slobodnom mjestu unutar seoskog groblja. Godinu dana od tada da je uređeno korištenje tog groblja na način da od komunalnog Ogulin treba tražiti dozvolu te da ističe da joj je ta tvrtka u vrijeme ukopa napravila betonski okvir oko ukopnog mjesta i to da je platila u iznosu od 5.000,00 kn i to iz razloga što s obzirom na sve okolnosti predmetnog štetnog događaja istoga ovaj sud smatra istinitim i objektivnim. Stoga kako je prednik 1.tužiteljice suodgovoran u iznosu od 30% valjalo je odlučiti kao u točki IV. I IV.1. Izreke presude.

14. Na dosuđeni iznos neimovinske štete 1. do 3.tužiteljiima pripada zakonska zatezna kamata od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora pa do isplate (Zaključak sjednice Građanskog odjela VSRH od 12. travnja 2016.god.), dok na dosuđeni iznos imovinske štete 1.tužiteljici zakonska zatezna kamata pripada od dana presuđenja.

15. Što se tiče vještačenja stalnog sudskog vještaka Valtera Stembergera, a u svezi upute Županijskog suda u Zagrebu u rješenju posl.br. Gž-538/25, pod točkom 17. valja navesti sljedeće. Na ročištu dana 19.3.2024. sud je odustao od provođenja sudskomedicinskog vještačenja koje je ranije bio odredio. Na ročištu dana 17.6.2024. tuženik je odustao od dokaznog prijedloga provođenja sudskomedicinskog vještačenja. Međutim na ročištu dana 26.6.2019. na kojem je zaključen prethodni postupak, tuženik je predložio kombinirano vještačenje, dakle i sudskomedicinsko, dok su tužitelji naveli da se ne protive dokaznim prijedlozima tuženika, slijedom čega je stav ovoga suda da su tužitelji bili suglasni s navedenim dokaznim prijedlogom tuženika te da suglasnost za izvođenjem određenog dokaza sadržajno predstavlja i prijedlog za izvođenjem toga dokaza, zbog čega nije potrebno da stranka koja se je suglasila s izvođenjem istoga, izričito predloži izvođenje tog istog dokaza.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP- a, a svezi s odredbom članka 155. istog Zakona. Trošak 1. do 3. tužitelja sastoji se od troška sastavljanja tužbe u iznosu od 2.466,00 eura (T.br. 7 t.1 Tarife), zastupanja po odvjetniku na petnaest ročišta i to za dvanaest u iznosu od 2.466,00 eura za svako i za dva u iznosu od 1.233,00 eura za svako i jedno u iznosu od 100,00 eura (T.br.9.t.1.,t.2., t.5 i t.7 Tarife), sastavljanja trinaest podnesaka i to za četiri podneska u iznosu od 2.466,00 eura za svaki i za devet u iznosu od 200,00 eura za svaki (T.br.8 t.1 i t.3 Tarife), zastupanja više osoba u iznosu od 9.257,60 eura (T.br.40 Tarife). Stoga ukupni trošak 1. do 3. tužitelja iznosi 55.545,60 eura, međutim kako su tužitelji u sporu uspjeli s 70%, dosuđen im je trošak u iznosu od 38.881,92 eura, PDV u iznosu od 9.720,48 eura, trošak vještačenja u iznosu od 400,00 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 331,81 eura.

16.1. Slijedom navedenog 1. do 3.tužiteljima pripada naknada parničnog troška u ukupnom iznosu od 49.334,21 eura te je odlučeno kao u točki V. izreke presude.

U Rijeci, 18. ožujka 2026.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od datuma primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. 1, 2 i 3-tužitelja

- pun. tuženika