REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2493/2024-14

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 18. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateljice LT od 30. listopada 2024. za utvrđenje izvanbračne zajednice s pok. ZT.

Obrazloženje

1. Predlagateljica LT podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ZT radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Predlagateljica navodi da je živjela s pokojnim ZT u Domu Maksimir od 2015. do njegove smrti 14. listopada 2024.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog i tijekom postupka protivi prijedlogu predlagateljice za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, zatraženi su podaci od Doma za starije osobe maksimir, proveden je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka GT, RT, IT, KT i LTI.

4. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 19-20 spisa) i smrtni list iza pok. ZT (list 7) sud je utvrdio da je ZT rođen **.**.1926., a umro **.**.2024., da je dana 12. rujna 1946. sklopio brak sa ČT, koji je brak prestao smrću bračnog druga 17. prosinca 2014.

5. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu za pokojnog ZT (list 21) utvrđeno je da je imao prijavljeno prebivalište od 31. ožujka 2005. do 14. listopada 2024. na adresi u [adresa].

6. Čitanjem rodnog lista (list 3 spisa) i izvadka iz matice rođenih (list 17-18 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica LT rođena dana **.**.1940., da je dana 25. siječnja 1964. sklopila brak sa DT i pritom uzela prezime muža, a koji je brak rastavljen pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu br. P2-583/99 od 14. veljače 2000.

7. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu predlagateljice (list 5) utvrđeno je da predlagateljica ima od 13. srpnja 2015. prijavljeno boravište u [adresa].

8. Čitanjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju utvrđeno je da su LT, ovdje predlagateljica kao davatelj uzdržavanja i pok. ET kao primatelj uzdržavanja sklopili dana 14. siječnja 2016. Ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim se davateljica uzdržavanja obvezala pomagati primatelju primatelja uzdržavanja, dok se primatelj uzdržavanja obvezao u času smrti na davateljicu uzdržavanja prenijeti u vlasništvo novčana sredstva po računima kojima raspolaže.

9. Čitanjem dopisa Doma za starije osobe Maksimir od 9. ožujka 2026. utvrđeno je da su korisnici Doma za starije osobe Šime Zorica i predlagateljica LT boravili u istoj sobi u razdoblju od 4. srpnja 2016. Do 11. veljače 2021.

10. Predlagateljica LT je na ročištu održanom dana 15. svibnja 2025. iskazala da je sa pok. ZT u zajednici od 2016. Oboje su smješteni u dom, ona je u dom došla 2015. a on prije nje. Bio je tamo sa suprugom koja je umrla 2014. i ostao je i dalje u domu jer je bio invalid. Nije mogao sam o sebi brinuti, voditi brigu o higijeni i lijekovima i ona mu je pomagala u svemu pri kupanju, hranjenju, išla mu u ljekarnu po lijekove. Zadnja dva mjeseca njegova života brijala ga je te mu je uvijek pomogla da bude zadovoljan do kraja života. Bili su smješteni u istoj sobi. Ne može reći da su bili u emotivnoj vezi. Gledala ga je kao roditelja, on je od nje bio stariji 15 godina. On je kao i svaki drugi muški htio svašta, znao ju je pomaziti. Glede financija, zajedno su potrošili i njeno i njegovo. Njegova je mirovina dolazila na dom, dom bi se naplatio dok je preostalo ona uzimala. Sve je obavljala, ako je trebalo nešto kupiti i slično. Platila je troškove pogreba. ZT je imao dva sina, obojica su umrla. Jedan 2007., drugi 2014. te je imao dvije unuke ali ga nisu nikada posjećivale. Jedna od unuka UT ga je znala nazvati. Na sprovodu je stajala do lijesa te su i unuke bile na sprovodu. Sa ZT je potpisala ugovor o doživotnom uzdržavanju i u potpunosti je izvršavala njegove zahtjeve i ono što su dogovorili. U tijeku je ostavinski postupak iza pok. ZT ali još nije doneseno rješenje o nasljeđivanju. ZT je voljela kao čovjeka, jako. Vjeruje da je on i nju volio. Uvijek ju je zvao ljubavi moja. Govorio je da sretan što su se našli u domu pa da ima sretan život pod stare dane. Svi su na njih gledali kao na par te bi govorili da su vjenčani. ZT je svuda govorio da je njegova žena. Prihvaćala je da je Šimina supruga, brinula se o njemu kao da su u braku, ZT je prihvaćala kao supruga još i više nego li svog bivšeg supruga sa kojim je bila u braku, te ga je i voljela više nego li svog bivšeg supruga.

11. Svjedok RT je na ročištu održanom dana 15. svibnja 2025. iskazala da je bila socijalna radnica u domu za starije osobe Maksimir odnosno bila je voditeljica odjela socijalnog rada. Pok. ZT je bio korisnik u dva navrata i to prvo sa suprugom kada je supruga umrla, onda sam. LT ovdje predlagateljica je stigla u dom 2015. Oni su se počeli družiti i to je prešlo u nekakvu vezu pa su podijeli zahtjev da se predlagateljica preseli k njemu, to je odobreno i oni su sobu opremili na način da je to soba za zajednicu koja najviše sliči braku. To je bilo negdje 2016. Predlagateljica i pok. ZT izgledali su kao suprug i supruga, tako su se ponašali i tako ostavljali dojam. Među njima nije bilo nikakvih konflikata jer da je bilo oni bi intervenirali. 2020. je otišla u mirovinu i tada su oni bili zajedno. ZT je bio bolestan i LT je preuzela brigu i skrb glede njegove zdravstvene situacije a što se tiče njege i skrbi. Koliko je čula pok. ZT je završio u stacionarnom djelu 2 mjeseca prije svoje smrti. Nakon umirovljenja povremeno je znala doći u dom te je posljednji puta zajedno vidjela predlagateljicu i pok. ZT u listopadu 2024.

12. Svjedok CT je na ročištu održanom dana 15. svibnja 2025. iskazala da je došla u dom 1.12.2019. i još uvijek je u domu. Stalno su se zajednički družili, pili kave, slavili rođendane. ZT je bio gospodin, i oni su izgledali i ponašali su se kao par. ZT ju je zvao draga jer se zove CT, a prdlagateljicu je zvao mila i draga. Bila je u njihovoj sobi i soba je bila uredna. LT se prema ZT ponašala kao da joj je muž i još i više te je više pozornosti usmjeravala na njega nego na sebe. ZT je uvijek bio fin i korektan prema LT. Vjeruje da su oni bili u emotivnoj zajednici. Bili su zajedno sve do jedan mjesec prije Šime smrti kada je ZT pozlilo te je išao na intenzivnu.

13. Svjedok UT je na ročištu održanom dana 24. rujna 2025. iskazala da je ona unuka pok. ZT i predlagateljicu je upoznala na sprovodu od pok. ZT, kada su se prvi puta vidjele, dok su na ostavini baš pričale. Imali su čudne odnose u obitelji, povremeno se čula sa didom ali se nisu viđali te joj je on u razgovoru spomenuo gđu. Anastaziju. Dedu je zadnji puta vidjela 2015. a čuli bi se svega par puta godišnje. Deda joj je tada rekao da je u domu upoznao gđu. koja mu pomaže. Nisu intimno razgovarali pa nema saznanja o njihovom odnosu. Govorio joj je da mu je dobra, da mu pomaže. Nisu pričali o intimnim detaljima ali što se tiče nasljedstva rekao je da će sve to ići predlagateljici. To joj nije bilo čudno. Njezina sestrična FT znala nekada posjetiti dedu u domu. Sudjelovala je na ostavinskoj raspravi, svi su se nasljednici izjasnili da neće tražiti nužni dio a misli da ništa nije niti bilo od ostavine. U tom je ostavinskom postupku sudjelovala i sestrična FT.

14. Svjedok FT je na ročištu održanom dana 21. siječnja 2026. iskazala da je pok. ZT je bio njezin djed. Zadnjih dana do njegove smrti bila je kod njega u domu 5 puta. Djed joj je rekao da je gđa. LT njegova skrbnica i tako ju je zvao. Oni nisu bili zajedno u sobi, nego bi ona došla kada bi ju on po potrebi pozvao. Djed je imao jednokrevetnu sobu i oni bi se nalazili u toj sobi kada bi ona došla. Gđa. LT je bila žena koja se brinula o djedu i koja mu je bila podrška. Odlazila je u nabavku za njega i donosila je sve što mu je bilo potrebno. Nadopunjavali su se, ne zna jesu li oni bili u emotivnoj vezi jer nije sa djedom bila u takvom odnosu da bi joj on to rekao. Među njima se vidjelo poštovanje. Djeda je vidjela dan prije, ili dva dana prije njegove smrti. Tada je djed već bio na stacionarnom odjelu, misli da su joj rekli da je na tom odjelu bio manje od mjesec dana. Prethodno je kod djeda bila u lipnju 2024. i tada je on bio u jednokrevetnoj sobi. Ima saznanja da je djed sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju sa predlagateljicom. Djed joj nije pričao o tom ugovoru.

15. Svjedok LTI je na ročištu održanom dana 21. siječnja 2026. iskazao da je dolazio mami u dom i da su ona i ZT bili u odličnim odnosima. Mama mu je rekla da sa ZT ima sklopljen ugovor ali on taj ugovor nije vidio. Mama je bila sa ZT u zajedničkoj sobi sve dok ona nije dobila svoju sobu. Ne zna koliko dugo je bila s njim u sobi i kada je mama dobila svoju sobu. Ne zna zašto su oni bili skupa u sobi, ZT je ponudio i ona je došla jer je tražio da mu pomaže. Ne zna jesu li oni bili u emotivnoj vezi ali bili su bliski. Dok je ZT mogao hodati oni su svugdje išli zajedno, držali bi se za ruku i mama mu je rekla da su oni zajedno. Kada je ZT bio na stacionaru mama je svakoga dana njega hranila i bila je tu za njega za sve što mu treba. Zna da je prema ugovoru mama trebala biti stalno u domu da kada god on nju nazove da ona dođe. Mama je vodila brige o ZT, o uzimanju lijekova, kapanju očiju i slično kao dio izvršenja tog ugovora.

16. Sud u pretežitom dijelu prihvaća kao istinite iskaze predlagateljice i svjedoka RT, HT i PT dok u cijelosti prihvaća iskaz svjedoka ŽT i LTI, jer su logični i uvjerljivi. Glede svjedoka RT za kazati je kako ona nema relevantnih saznanja o predmetnom postupku obzirom da je 2020. godine otišla u mirovinu.

17. Glede iskaza predlagateljice, ovaj je sud ocijenio nevjerodostojnim dio iskaza u kojemu predlagateljica navodi da su ona i pokojni ZT bili u emotivnoj vezi obzirom da je i sama predlagateljica iskazala da ne može reći da su bili u emotivnoj vezi, da je gledala ZT kao roditelja, on je od nje bio stariji 15 godina. Naime, iz iskaza svjedoka ŽT i LTI proizlazi da je odnos predlagateljice i pok. ZT bio ugovorni odnos temeljen na sklopljenom Ugovoru o doživotnom uzdržavanju, te da je predlagateljica svoju brigu i skrb prema pok. ZT vršila kao ispunjenje ugovora, a ne kao moralu obvezu proizašlu iz emotivne zajednice. Ukoliko se odnos predlagateljice i pok. ZT razvio u nešto više izvan okvira obveza proizašlih iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju, ovaj sud nije utvrdio da bi se radilo o emotivnoj zajednici kakva postoji između muškarca i žene u braku, a što i proizlazi iz iskaza predlagatelljice, nego o prijateljskom odnosu.

17.1. Naime, da bi se radio o izvanbračnoj zajednici muškaraca i žene među njima mora postojati zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, a u ovome postupku nije utvrđeno da bi predlagateljica i pok. ZT bili u emotivnoj zajednici u svemu jednakoj zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Također, kao što je već navedeno čitanjem dopisa Doma za starije osobe Maksimir ovaj je sud utvrdio da su ZT i predlagateljica LT boravili u istoj sobi u razdoblju od 4. srpnja 2016. do 11. veljače 2021., a iz čega proizlazi da su od 12. veljače 2021. pa do smrti ZT **.**.2024. bili u odvojenim sobama. Kako se radi o preriodu od više od tri godine, a iz iskaza predlagateljice I saslušanih svjedoka proizlazi da je pok. ZT tek posljedni mjesec svojega života boravio u stacionarnom dijelu Doma, to je ovaj sud zaključio da između predlagateljice i pok. ZT u trenutku smrti pok. ZT nije postojala zajednica stanovanja.

19. Odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/15, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,119/22 – dalje ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

20. Slijedom navedenog, a s obzirom da sud nije utvrdio ispunjenost zakonskih pretpostavki, odbijen je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 18. ožujka 2026.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci