Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Kž-509/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ante Ujevića kao predsjednika vijeća te Michala Danečeka i Ivana Klapšića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Anamarije Milovac, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog TS, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019. – dalje KZ/11) odlučujući o žalbi okrivljenog TS protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 4. studenog 2022., broj 11 K-294/21-17, u sjednici održanoj 18. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljenog TS kao neosnovana i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenom TS je temeljem članka 228. stavka 1. u vezi stavka 5. KZ/11 izrečena kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine-krađom u pokušaju, opisano u članku 228. stavku 1. i članku 34. KZ/11 . Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. – odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024, 72/2025., 13/2026. – dalje u tekstu ZKP/08) u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. i 7. ZKP/08 okrivljeni je oslobođen dužnosti naknade troškova kaznenog postupka u cijelosti.

2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni po braniteljici Matei Jović, odvjetnici u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji. Predlaže da nadležni sud usvoji žalbu te oslobodi okrivljenika optužbe.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Spis je, u smislu članka 474. stavak 1. ZKP/08, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu koje je spis vratilo 7. studenoga 2023.

4. Žalba okrivljenika TS nije osnovana.

5. Okrivljeni u žalbi navod, u bitnom, da sud prvog stupanja nije analizirao i ocijenio sve provedene dokaze i to svaki pojedinačno, kao i ukupnost dokaza, zbog čega nije mogao nedvojbeno utvrditi da je okrivljenik uopće počinio kazneno djelo za koje je osuđen upravo na način, u vrijeme i pod uvjetima opisanim u izreci presude. Smatra kako je sud prvog stupnja propustio ocijeniti odlučne činjenice koje su od utjecaja na donošenje same presude, odnosno da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, uslijed čega je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Naime, uopće ne postoje dokazi, niti je na ikoji način utvrđeno da bi okrivljenik uopće mogao počiniti kazneno djelo za koje je osuđen, a prema njegovoj obrani koju je sud prvog stupnja nepravilno ocijenio životno nelogičnom. Stoga je presuda nerazumljiva, nejasna i u izravnoj suprotnosti sa iskazima svjedoka, što predstavlja , uz navedeno proturječje i izostanak obrazloženja, bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Obrana ističe kako sud ispušta iz vida da je teret dokaza upravo na tužiteljstvu i to putem relevantnih dokaza, a ne na osobnoj procjeni suda o vjerodostojnosti iskaza. U konkretnom slučaju nije zadovoljeno osnovno pravilno kaznenog prava, a to je da se krivnja okrivljenika može dokazati izvan svake sumnje. Dalje, sud pobijanom presudom nije zadovoljio pravilo o "ne jednom dokazu" jer je za osudu potrebno da sud na temelju izvedenih dokaza nedvojbeno utvrdi da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Jedna usmjeravajuća okolnost (činjenica, indicija) nije dostatna da bi se na njoj temeljila osuđujuća presuda.

6. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj je sud utvrdio da njome nisu ostvarene povrede propisane člankom 476. stavkom 1. ZKP/08. Pobijanom presudom nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, na koju se okrivljeni izričito poziva u žalbi jer je izreka presude razumljiva i nije u proturječju sama sa sobom ili s razlozima presude, a sud prvog stupnja je valjano utvrdio odlučne činjenice te je za svoja utvrđenja naveo jasne, potpune i neproturječne razloge, koje prihvaća i ovoj sud.

7. Suprotno navodima žalbe, sud prvog stupnja je valjano utvrdio relevantne činjenice uz sveobuhvatnu ocjenu izvedenih dokaza na temelju čega je utvrdio da je okrivljeni počinio kazneno djelo upravo na način opisan u pobijanoj nepravomoćnoj odluci. O krivnji okrivljenika sud prvog stupnja nije odlučio temeljem jednog dokaza, kako se to u žalbi tvrdi, već je svoju odluku temeljio na iskazu oštećenika koji je okrivljenika zatekao u svom stanu, koji događaj je dojavio nadležnoj policijskoj postaji, a policajci te postaje su upućeni na mjesto događaja (o čemu je sačinjeno izvješće) te su pretražili uže i šire područje oko zgrade u kojoj živi oštećenik, ali ga tamo nisu zatekli iako su raspolagali fotografijom okrivljenika koju je sačinio sam oštećenik uz prešutni pristanak okrivljenika. Navedeno čini logičan sklop činjenica koji upućuje da je počinitelj konkretnog kaznenog djela upravo okrivljeni i to na način kako je to precizirano izrekom pobijane presude. Obrana okrivljenika, suprotna naprijed utvrđenom od strane suda prvog stupnja, valjano je ocijenjena kao životno nelogična i stoga nevjerodostojna te je i po mišljenju ovog suda nepodobna da bi se njome pobila relevantna utvrđenja suda prvog stupnja.

8. Nakon što je utvrdio krivnju okrivljenika radi počinjenja konkretnog kaznenog djela, sud prvog stupnja ga je osudio na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci. Odluka o kazni je pravilna i valjano obrazložena u smislu odredbe članka 41. KZ/11, kojom je propisano da je svrha kažnjavanja izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo. Sud prvog stupnja je prilikom odabira vrste i mjere kazne osobito cijenio činjenicu da je okrivljeni specijalni povratnik koji do sredstava za život dolazi činjenjem kaznenih djela, što i po mišljenju ovog suda opravdava izrečenu vrstu kazne, u mjeri blizu donje mjere propisane kazne zatvora za to djelo.

9. Iz tih je razloga utvrđeno da navodi žalbe okrivljenika nisu osnovani, zbog čega je valjalo, na temelju odredbe članka 482. ZKP/08, presuditi kao u izreci.

U Karlovcu 18. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

Ante Ujević