REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-46/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Zlatka Pirca, predsjednika vijeća, Dubravke Šimić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tini Jokić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Predragu Petričeviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 28. listopada 2025., poslovni broj: Pn-1881/2022-69, u sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tuženika VK, ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 28. listopada 2025., poslovni broj: Pn-1881/2022-69 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja tuženiku je naloženo da tužiteljici isplati iznos od 2.933,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 28. listopada 2025., pobliže naznačenoj u izreci presude (točka I izreke); odbijen je kamatni zahtjev za razdoblje od 13. prosinca 2011. do 28. listopada 2025. (točka II izreke); tuženiku je naloženo da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 3.069,99 EUR sa zakonskom zateznom kamatom pobliže naznačenoj u izreci (točka III izreke).
2. Protiv presude u točkama I. i III. izreke, žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. -3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ispravak, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se presuda u pobijanom dijelu preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak žalbe.
3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu predlaže da se žalba odbije i prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu potvrdi. Traži trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Osnovani su žalbeni razlozi da prvostupanjska presuda ne sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, pa ima nedostataka bog kojih se ne može ispitati, čime je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik isplati na ime troškova popravka žičane ograde i betonskih stupova iznos od 2.933,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom.
7. Prvostupanjski sud je pobijanom presudom obvezao tuženika da tužiteljici isplati utuženi iznos sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude, temeljem slijedećih utvrđenja:
- da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], a tuženik vlasnik i posjednik susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica],
- da je tužiteljica između njihovih nekretnina u studenom 2011. postavila ogradu od metalnih cijevi i pletene žice u dužini 86 m2 i visine 120 cm,
- da je tuženik 12. prosinca 2011. godine porušio tu ogradu jer je smatrao da je tužiteljica ušla u njegov posjed, a ograda mu je smetala prilikom obrađivanja vinograda,
- da je tuženik nakon što je tužiteljice postavila spornu metalnu ogradu, pozvao tužiteljicu da postavi ogradu na među
- da se između tužiteljice, kao predlagateljice, i tuženika, kao protustranke, kod prvostupanjskog suda vodio izvanparnični postupak radi uređenja međe u kojem je rješenjem poslovni broj R1-30/12 od 17. travnja 2012. uređena međa između njihovih nekretnina prema pravičnoj ocjeni suda,
- da je tužiteljica rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj: Pp-3/12 od 18. studenog 2016., odbijena sa zahtjevom da ju je tuženik smetao u posjedu na način da je 12. prosinca 2011. porušio ogradu i proširio svoj vinograd na nekretninu tužiteljice,
- da je presudom prvostupanjskog suda poslovni broj: P-11052/19-55 od 09. travnja 2021. potvrđenoj presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj: Gž-647/2021-2 od 28. listopada 2021. tuženik odbijen s tužbenim zahtjevom radi utvrđenja da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] –vinograd [adresa] površine 123 čhv, te da se međa između navedene čestice i čestice k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 40 [adresa] s 39 čm, dvorište s 474 čm i vinograd s 1117 čm koja čestica je vlasništvo RK, ovdje tužiteljice, proteže linijom koju povezuju točke A-E-F-G-D prema skici vještaka ABC,
- da trošak popravka žičane ograde i metalnih stupova iznosi 2.933,50 EUR,
- da je tužiteljica ogradu, koju je srušio tuženik, postavila na liniji uređene međe u postupku poslovni broj: R1-30/2012
8. Temeljem navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica dokazala pretpostavke izvanugovorne odgovornosti tuženika za štetu i to: postojanje subjekata obveznog odnosa, odgovornost za štetu, štetnu radnju štetnika, uzročno-posljedičnu vezu i protupravnost štetne radnje, a da na protupravnost ne utječe činjenica što tužiteljica nije uspjela u sporu radi smetanja posjeda, jer je postavila ogradu na međi kako je utvrđena u izvanparničnom postupku poslovni broj: R1-30/2012.
9. Tuženik iznosi u žalbi da zaključak prvostupanjskog suda, da je protupravno postupao kada je srušio ogradu tužiteljice, proturječi odluci donesenoj u predmetu poslovni broj: R1-30/2012, kojim je odbijen tužbeni zahtjev da je smetao tužiteljicu u posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], na način da je 12. prosinca 2011. porušio ogradu tužiteljice , pa nije jasan zaključak prvostupanjskog suda da okolnost što tužiteljica nije uspjela u sporu radi smetanja posjeda, ne utječe na odluku u ovoj pravnoj stvari.
10. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude navodi „da sama činjenica da je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice radi smetanja posjeda u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem: Pp-3/2012, ne utječe na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari jer je, u odnosu na protupravnost postupanja tuženika utvrđeno da je tužiteljica postavila ogradu na međi koja je određena u izvanparničnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem:
R1-30/2012“, međutim ne navodi sadržaj izreke niti obrazloženja rješenja donesenog u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj: Pp-3/2012, pa se osnovano ukazuje žalbom da navedeni razlozi za zaključak prvostupanjskog suda, da okolnost što tužiteljica nije uspjela u sporu za smetanje posjeda, ne utječe na odluku u ovoj pravnoj stvari, odnosno da je tuženik odgovoran za štetu temeljem odredbe članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 94/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO), nisu dovoljno jasni.
11. Naime, obzirom da je tužiteljica rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj: Pp- 3/12 od 18. studenog 2016., odbijena sa zahtjevom da ju je tuženik smetao u posjedu na način da je 12. prosinca 2011. porušio ogradu i proširio svoj vinograd na nekretninu tužiteljice, za pretpostaviti je da je tuženik u vrijeme kada je porušio ogradu tužiteljice bio pošteni posjednik nekretnine na koju je tužiteljica postavila ogradu.
12. Prema odredbi članka 164. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 94/17 – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZV), pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora ju predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pri tom oštećeno ili uništeno.
13. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da pošteni posjednik ne treba naknaditi ono što je za vrijeme poštena posjeda oštećeno ili uništeno. Ta imovinska šteta inače bi se popravljala prema općim pravilima obveznog prava na način da odgovorna osoba (ovdje tuženik), uspostavi stanje koje je bilo prije no što je šteta nastala, ili isplati oštećeniku (ovdje tužiteljici), odgovarajuću novčanu svotu na ime naknade štete, za što se tužiteljica svojim zahtjevom opredijelila.
14. Međutim, odredba članka 164. stavak 1. ZV, ukoliko je tuženik bio pošteni posjednik u vrijeme kada je porušio ogradu tužiteljice, je posebna odredba, te u tom slučaju nema odgovornosti tuženika po općim propisima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, jer je za zasnivanje tog pravnog odnosa potrebno kumulativno ispunjenje svih pretpostavki, a jedna od njih je krivnja, koje nema kada se radi o poštenom posjedniku.
15. Stoga, tek ukoliko je tuženik bio nepošten posjednik i li je rušenjem ograde učinio neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu kao posjedniku pripada, postojala bi odgovornost tuženika za štetu koja je nastala oštećenjem ograde tužiteljice.
16. Zbog navedenog, žalba je prihvaćena i prvostupanjska presuda ukinuta, sukladno članku 369. stavak 1. ZPP-a i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
17. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, te će nakon toga donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu, vodeći računa o navedenom.
18. U novoj odluci odlučit će o troškovima postupka.
19. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 18. ožujka 2026.
Predsjednik vijeća
mr.sc. Zlatko Pirc
